AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K R0. ZA INOZEMSTVO
K 10 1 POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD
MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA |
DOŠASTO POLUGODIŠTE. |

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK I ZA |

 

 

 

 

I : ee
POJEDINI BROJ 10 PARA.

  

Stranka fraza.

Povoda nam je dalo da se dotakne-
mo toga predmeta pisanje , Hrvatske
Krune“ povodom jedne vijesti, da se
tobože radi o aneksiji Bosne i Dal-
macije. ,Hrvatska Riječ“ naš je čla-
nak tumačila na svoj način, ona je
čak upotrijebila i ovu priliku, da na
aas saspe punu vreću svojih finih iz-
raza. A ipak što smo tražili, proti
čemu smo ustali? Samo proti načinu,
kojim se u nas hoće da i najozbilj-
nija pitanja rješavaju frazama.

U tome nose prvenstvo pravaši.
U njih je ta metoda tako napredo-
vala, da se je došlo do osobite ma-
nire pisanja. Uzmeš li kojumudrago
njihovu novinu pa porediš li je s dru-
gom, te ti je slučajno došla do ruka,
fraze ostaju uvijek iste. Svi koji ne
dijele njihove misli, to su izdajice,
prodanci, ulizice. Kad to reku, tad
misle da su pitanje riješili, dokaza
drugih ne treba. Je li govora o na-
činu, kako će se narod iskopati jada,
koji ih biju, tad ih čuješ gdje de-
klamuju: ,Hrvatska će biti velika,
kad svi Hrvati budu pravaši“. Oni
su izmislili riječ o nekakvom »politi-
čkom hrvatskom narodu“, za njih ,Srba
nema“. Narodu se sudbina kroji, da-
kako na papiru ,u ime hrvatskog
državnog prava“, kako to ,naučava
neumrli Starčević“, u .... » pismu
madjarolaca“ itd. itd, ko bi sve te
fraze nabrojio.

Posljedica je toga, da su se malo
po malo ukorijenile u našemu narodu
mnoge predrasude, koje mu ne do-
puštaju da vidi kako uprav stvari
stoje. Mi smo n. pr. podijeljeni na
desetero dijela, nemoćni, ali za to
ipak ima ljudi, koji govore o hrvat-
skoj državi, kao da to nije nešto, što
se ima tekar stvoriti, već kao da ona
već postoji. Došli smo čak i do toga,
da se u ime te ,hrvatske države“
odobravaju politički progoni, podu-
zeti od organa, koji kako su danas
ugerili svoje sile na ,srpsku veleiz-
daju“, tako su nazad godina uperili
bajunete u Kvaternika. U ime te
»hrvatske države“ opravdava se da-

IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE.

ODGOVORNI UREDNIK :
Dr. MILORAD MEDINI.

 
 

PRETPLATA 1 OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI
UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE
PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA.
OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE-
RAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE.

 
   
     
 

 

kle svaka pogrješka, i ona, gdje ti
zdrav razum kaže, da je pogrješka.
U ime nje Frank je mogao učiniti
sve ono, što je učinio, u ime nje po-
stao je Rauch ,najhrvatskijim“ ba.
nom, a sada Elegović kadi Tomašiću
te se brodski frankovci udružuju sa
činovnikom onoga Tomašića, koji im
je javno u saboru kazao sve one li-
jepe stvari, a komu je sa svoje strane
njihov vođ Elegović kazao sve one
druge lijepe stvari, ne štedeći mu ni
obitelj.

Ko sve to motri, ne može i ne
smije preći preko ove »fraziologije“
sležući ramena superiornosti čovjeka,
na koga one ne djeluju. Ako ne
djeluju na njega, djeluju na narod,
i dok nam ne uspije riješiti ga tih
veza, mi ne ćemo nigda bit sigurni,
da nas u odlučnom času ne će osta-
viti na cjedilu i slijediti ljude, koji
ovim frazama znadu baratati. Treba
naučiti narod da misli, priviknuti ga
da razlikuje frazu od činjenice, spo-
zna koje je njegovo stanje, što se
dade postići, a što nije moguće. Sto-
prva kad to postignemo, bit će mo-
guć kod nas zdrav politički. život, i
mi ne ćemo se susretati s čeljadi,
koja misli da treba biti proti svim
Srbima za to jerbo smo Hrvati, ili
da se svako ponašanje može oprav-
dati samo natucujuć nešto o ,hrvat-
skoj državi“.

To se pak može postići najlakše,
dapače jedino novinstvom. Ono valja
da ustane proti ovoj frazeriji, ono
ne smije da propusti nijednu prigodu
a da ozbiljno ne raspravi ono pita-
nje, koje se nametne. Ne treba da
to pitanje bude aktuelno. Valjda svi
znamo, da se jednim člankom u no-
vinama Hrvatska ne stvara. Pišući
i raspravljajući o takim pitanjima ne
ide se dakle za kakvim pozitivnim
uspjehom, ali se postizava svoj cilj
tim, što se čitaoci nauče razabirati,
što ih se upozori na neke mogućno-
sti, nauči poznavati poteškoće, i
uopće politički misliti. Pa kad dođe
čas da u kojoj god stvari ustreba
odlučiti, tad se ne ćemo namjerati
na ljude, pune predrasuda, na koje

IZDAJE ŠTAMPARIJA DBEGIULLI I DR.

 

može svaka fraza djelovati, ne ćemo
gubiti vrijeme u uzaludnom bistre-
pojmova, koji ako smo narod imali,
bi odavna bit bistri.

 

Infamni napadaji na Supila,

Čitali smo u »Pokretu“ dva broja za-
sobice takove napadaje na Supila, da bi i
»Hrvatsko Pravo“ dvaput promislilo, bi li
ih uvrstilo.

»Pokret“ ih je uvrstio, a imao ih je
duše uvrstiti, pošto su dogođaji dali potpuno
pravo Supila i dokazali, da sve ono što se
dogodilo, nije ništa drugo nego posljedica
toga, što se nije htjelo slušati Supila; pošto
zna, da najiskreniji prijatelji negdašnje koa-
licije, pa i sami njihovi prisni drugovi u
Dalmaciji te napadaje osuđuju.

»Pokret“ ih je uvrstio i uživa, da ih
može reproducirati iz ,Hrvatske Slobode“,
baš onaj čas, kad cijelo njegovo pisanje
odaje nezadovoljstvo načinom, kako se raz-
vijaju prilike u banovini: kad mora sam do-
pustiti, da je koalicija bila prevarena, t. j.
da se je pustila prevariti.

A pustila se prevariti za to, što je
spustila s vida opću narodnu politiku i za-
boravila, da hrvatski narod stanuje i izvan
granica one uske Hrvatske.

Jedini čovjek koji je vidio nizbrdicu,
koji je imao na pameti uvijek cijeli narod,
to je bio Supilo, a to mu sada ne mogu
oprostiti oni, koji su mislili da su pametniji
od njega, a pokazalo se da nijesu.

Nego u ovim napadajima na Supila ima
i nešto drugo, što nas svih ide. Supilu se
zamjera čak i njegovo porijetlo, a zamjeraju
mu ljudi, koji hoće da im vjerujemo, kad
govore o jedinstvu naroda.

U g,uhvaćenom razgovoru“ Hrvatske
Slobode, koji ,Pokret“ prenaša s nasladom
nedostojnom jednog ozbiljnog lista, ,upotre-
bljava se čak i jedna riječ, kojom se cilja na
njegovo dubrovčanstvo. Na zlu mjestu su
je upotrijebili. Neka se ,Pokret“ ajeti, da
ona politika, na koju on cilja onom riječi,
sačuvala je Dubrovniku slobodu za 1000
godina i od municipija ga podigla do države,
dok je njihova politika Hrvatsku od slobo-
dne države dovela do provincije. Ne kažemo
mi. to, da im prošle pogrješke p:
već za to, što vidimo da ta nesretna
tika još uvijek traje. Od časa do časa plane,
pa se svo utiša, ljudi zasjednu za stolom
i... . nazdravljaju domovini.