AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K R0. ZA INOZEMSTVO K 10 1 POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA | DOŠASTO POLUGODIŠTE. | CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK I ZA | I : ee POJEDINI BROJ 10 PARA. Stranka fraza. Povoda nam je dalo da se dotakne- mo toga predmeta pisanje , Hrvatske Krune“ povodom jedne vijesti, da se tobože radi o aneksiji Bosne i Dal- macije. ,Hrvatska Riječ“ naš je čla- nak tumačila na svoj način, ona je čak upotrijebila i ovu priliku, da na aas saspe punu vreću svojih finih iz- raza. A ipak što smo tražili, proti čemu smo ustali? Samo proti načinu, kojim se u nas hoće da i najozbilj- nija pitanja rješavaju frazama. U tome nose prvenstvo pravaši. U njih je ta metoda tako napredo- vala, da se je došlo do osobite ma- nire pisanja. Uzmeš li kojumudrago njihovu novinu pa porediš li je s dru- gom, te ti je slučajno došla do ruka, fraze ostaju uvijek iste. Svi koji ne dijele njihove misli, to su izdajice, prodanci, ulizice. Kad to reku, tad misle da su pitanje riješili, dokaza drugih ne treba. Je li govora o na- činu, kako će se narod iskopati jada, koji ih biju, tad ih čuješ gdje de- klamuju: ,Hrvatska će biti velika, kad svi Hrvati budu pravaši“. Oni su izmislili riječ o nekakvom »politi- čkom hrvatskom narodu“, za njih ,Srba nema“. Narodu se sudbina kroji, da- kako na papiru ,u ime hrvatskog državnog prava“, kako to ,naučava neumrli Starčević“, u .... » pismu madjarolaca“ itd. itd, ko bi sve te fraze nabrojio. Posljedica je toga, da su se malo po malo ukorijenile u našemu narodu mnoge predrasude, koje mu ne do- puštaju da vidi kako uprav stvari stoje. Mi smo n. pr. podijeljeni na desetero dijela, nemoćni, ali za to ipak ima ljudi, koji govore o hrvat- skoj državi, kao da to nije nešto, što se ima tekar stvoriti, već kao da ona već postoji. Došli smo čak i do toga, da se u ime te ,hrvatske države“ odobravaju politički progoni, podu- zeti od organa, koji kako su danas ugerili svoje sile na ,srpsku veleiz- daju“, tako su nazad godina uperili bajunete u Kvaternika. U ime te »hrvatske države“ opravdava se da- IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE. ODGOVORNI UREDNIK : Dr. MILORAD MEDINI. PRETPLATA 1 OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA. OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE- RAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. kle svaka pogrješka, i ona, gdje ti zdrav razum kaže, da je pogrješka. U ime nje Frank je mogao učiniti sve ono, što je učinio, u ime nje po- stao je Rauch ,najhrvatskijim“ ba. nom, a sada Elegović kadi Tomašiću te se brodski frankovci udružuju sa činovnikom onoga Tomašića, koji im je javno u saboru kazao sve one li- jepe stvari, a komu je sa svoje strane njihov vođ Elegović kazao sve one druge lijepe stvari, ne štedeći mu ni obitelj. Ko sve to motri, ne može i ne smije preći preko ove »fraziologije“ sležući ramena superiornosti čovjeka, na koga one ne djeluju. Ako ne djeluju na njega, djeluju na narod, i dok nam ne uspije riješiti ga tih veza, mi ne ćemo nigda bit sigurni, da nas u odlučnom času ne će osta- viti na cjedilu i slijediti ljude, koji ovim frazama znadu baratati. Treba naučiti narod da misli, priviknuti ga da razlikuje frazu od činjenice, spo- zna koje je njegovo stanje, što se dade postići, a što nije moguće. Sto- prva kad to postignemo, bit će mo- guć kod nas zdrav politički. život, i mi ne ćemo se susretati s čeljadi, koja misli da treba biti proti svim Srbima za to jerbo smo Hrvati, ili da se svako ponašanje može oprav- dati samo natucujuć nešto o ,hrvat- skoj državi“. To se pak može postići najlakše, dapače jedino novinstvom. Ono valja da ustane proti ovoj frazeriji, ono ne smije da propusti nijednu prigodu a da ozbiljno ne raspravi ono pita- nje, koje se nametne. Ne treba da to pitanje bude aktuelno. Valjda svi znamo, da se jednim člankom u no- vinama Hrvatska ne stvara. Pišući i raspravljajući o takim pitanjima ne ide se dakle za kakvim pozitivnim uspjehom, ali se postizava svoj cilj tim, što se čitaoci nauče razabirati, što ih se upozori na neke mogućno- sti, nauči poznavati poteškoće, i uopće politički misliti. Pa kad dođe čas da u kojoj god stvari ustreba odlučiti, tad se ne ćemo namjerati na ljude, pune predrasuda, na koje IZDAJE ŠTAMPARIJA DBEGIULLI I DR. može svaka fraza djelovati, ne ćemo gubiti vrijeme u uzaludnom bistre- pojmova, koji ako smo narod imali, bi odavna bit bistri. Infamni napadaji na Supila, Čitali smo u »Pokretu“ dva broja za- sobice takove napadaje na Supila, da bi i »Hrvatsko Pravo“ dvaput promislilo, bi li ih uvrstilo. »Pokret“ ih je uvrstio, a imao ih je duše uvrstiti, pošto su dogođaji dali potpuno pravo Supila i dokazali, da sve ono što se dogodilo, nije ništa drugo nego posljedica toga, što se nije htjelo slušati Supila; pošto zna, da najiskreniji prijatelji negdašnje koa- licije, pa i sami njihovi prisni drugovi u Dalmaciji te napadaje osuđuju. »Pokret“ ih je uvrstio i uživa, da ih može reproducirati iz ,Hrvatske Slobode“, baš onaj čas, kad cijelo njegovo pisanje odaje nezadovoljstvo načinom, kako se raz- vijaju prilike u banovini: kad mora sam do- pustiti, da je koalicija bila prevarena, t. j. da se je pustila prevariti. A pustila se prevariti za to, što je spustila s vida opću narodnu politiku i za- boravila, da hrvatski narod stanuje i izvan granica one uske Hrvatske. Jedini čovjek koji je vidio nizbrdicu, koji je imao na pameti uvijek cijeli narod, to je bio Supilo, a to mu sada ne mogu oprostiti oni, koji su mislili da su pametniji od njega, a pokazalo se da nijesu. Nego u ovim napadajima na Supila ima i nešto drugo, što nas svih ide. Supilu se zamjera čak i njegovo porijetlo, a zamjeraju mu ljudi, koji hoće da im vjerujemo, kad govore o jedinstvu naroda. U g,uhvaćenom razgovoru“ Hrvatske Slobode, koji ,Pokret“ prenaša s nasladom nedostojnom jednog ozbiljnog lista, ,upotre- bljava se čak i jedna riječ, kojom se cilja na njegovo dubrovčanstvo. Na zlu mjestu su je upotrijebili. Neka se ,Pokret“ ajeti, da ona politika, na koju on cilja onom riječi, sačuvala je Dubrovniku slobodu za 1000 godina i od municipija ga podigla do države, dok je njihova politika Hrvatsku od slobo- dne države dovela do provincije. Ne kažemo mi. to, da im prošle pogrješke p: već za to, što vidimo da ta nesretna tika još uvijek traje. Od časa do časa plane, pa se svo utiša, ljudi zasjednu za stolom i... . nazdravljaju domovini.