Broj 91

 

sabora. Novi predsjednik Dr. Safvet beg
Bašagić položio je najprije ritualnu prisegu,
a po tom zapremio predsjedničku stolicu.
Usrdnim se riječima potsjetio na smrt pr-
voga saborskoga predsjednika Ali bega Fir-
dusa, te umolio sabor, neka bude uvjeren,
da će on kao predsjednik uvijek najobjek-
tivnije pustupati. Naglasio je, da je prošla
saborska sjeditba našla potpuno priznanje
kako u zemlji, tako i kod nadležnih faktora.
Predsjednik je svršio riječima: , Čuvajmo
u bratskoj slozi dostojanstvo sabora i Bog
će blagosloviti naš rad“.

Nakon ovoga slijedilo je zavjerenje
novo-izabranih zastupnika. Naredna sjednica
bila je u srijedu sa dnevnim redom: Izbori
u odbore.

Među osnovama što ih je zemaliska
vlada iznijela pred sabor, nalazi se i prora-
čun za g. (911. Troškovi su iskazani sa
79,482.429, a prihodi ca 79,493.675 K;
prema tome preostaje višak u izuosu . od
11.246 K.

Najvažnije za unut. politiku Bosne je
kmetsko pitanje, koje će doći na dnevni
red u ovom saborskom zasjedanju, a koje
će dati dosta muke i poteškoća, dok
ga se riješi što više ono i moglo dovesti
do veoma teške situacije, ne uspjeli
se naći neku posredovnu bazu između či-
stog obligatnog i čistog fakultativnog ot-
kupa. Srpskim zastupnicima je položaj veo-
ma težak, jer su od naroda birani pod uvje-
tom obligaternoga otkupa, dok Hrvati oku
»Hrvatske Zajednice“ rek bi, da će nastojati
t. j. posredovati, da uspješno riješe ovo pi-
tanje.

Vrijedno je ovom prigodom osvrnuti se
sa nekoliko riječi na novoga predsjednika
Dr. Safvet bega Bašagića-Redžipašića. On
se je rodio u Nevesinju u Hercegovini dne
6. svibnja 1879. Potječe od jedne od najsta-
rijih i najuglednijih plemićkih obitelji. Nje-
gova je majka unuka slavnoga junaka Smail
age Čengijića, kojega je naš Mažuranić ovje-
kovječio u svojem epu. Pod | pseudonimom
Mizza Safvet usvojio je sebi odlično mjesto
u književnosti. Gimnaziju je učio u Sarajevu,

,CRVENAJHRVATSKA-*

te daljne nauke nastavio u Beču, gdje je
bio promoviran na doktora filozofije. Mnogo
godina bio je profesorom arapskoga jezika
na sarajevskoj višoj gimnaziji. Bašagić je
preveo mnogobrojna djela iz arapskoga je-
zika na svoj materinjski jezik, a sastavio je
i čuvenu dramu ,Abdul paša“. Veoma su
omiljele i s nasladom se čitaju također nje-
gove pjesme: ,Misli i čustva“ (koje je iz-
dala ,M. H.“), ,Boj pod Azijom“ itd. Inače
on spada među najmarkantnije ličnosti u
svojem narodu. Osnovao je mnoga opće ko-
risna djela, ili je sudjelovao kod njihova
osnutka. Tako je uz velike žrtve utemeljio
društvo muslimanskih đaka ,Gajret“ u Sa-
rajevu, iz kojega je izišao lijep broj zastup-
nika današnje muslimanske inteligencije.
Neko je vrijeme u Sarajevu također izdavao
prvi politički list Ogledalo“, koji se je
neobično visoko cijenio u svim krugovima.
Nema sumnje, sabor je u Dr. Safvet begu
Bašagiću, dobio predsjednika, s kojim će sve
stranke biti zadovoljne.

Željeznica Istra-Dalmacija. Projekt o in-
zularnoj željeznici s prevozima između Trsta-
Istre i Dalmacije približuje se svom ostve
ienju. Već se je obrazovalo društvo pod
naslovom Istarsko - dalmatinsko željezničk« '
parovozno - parobrodarsko društvo, koje će
urediti dotične luke u Preluci Novalji na
otoku Pagu, te izgraditi željezničke pruge
Matulje-Kantrida-Preluca-Novalja do 'Zadra.
Prevoze će obavljati između luka-stanica
parobrodi istog društva, a željezničku službu
Preluka-Matulje južna željeznica, dok će že-
ljezničku službu pruge Novaja-Zadar oba-
vljati državna željeznica. Financiranje prv
jekta je već osigurano.

Srpski ,Soko“u Bosni. Čitamo, da su
srpska sokolska društva u Bosni i Hercego-
vini zaključila promijeniti svoje dosadašnje
odore po uzoru društva ,,Dušan Silni“ u
Beogradu s običnim sokolskim odorama, što
ih imadu sva slavenska sokolska društva,
osim bugarskih , Junaka“. )

Iz delegacija. U sjednici hrvatsko-ugar-
ske delegacije od 7. t. mj. nalazio se je i

 

značajnost, poštenje i dostojanstvo, molim,
ostavite nadalje u miru.

Sa veleštovanjem
Milan Kovačević.

Odmah zapečati pismo i dade ga kćeri
svoje susjede, intimnoj prijateljici Marijinoj
da joj ga izruči... . Kasnije se je poka-
jao!....

Svršio je maturu s povoljnim uspje-
hom ... Treba samo svršiti taj prvi korak
u život, da se može razumjeti i znati radost
i veselje pojedinaca . . . Čini ti se kao da
sve oko tebe pred tvojom vrijednosti pada,
a kad primiš svjedodžbu, do večera naučiš
i najzabitniju črknju na njoj. *

Te je večeri imala biti zajednička opro-
sna večera . . . Milana je bila zapala čast,
da se u ime svih drugova oprosti od pro-
fesorskoga zbora . . . Jedva je čekao kad će
nastupiti čas, da za prvi put kao slobodan
građanin, tu pred onima, koji su mu do
sad kratili tobož slobodu izreče ono par niu-
čenih običnih fraza, i pokaže nekim svojim
drugovima, da ipak nešto i on vrijedi...
Uspio je!!

Pri svim je tim činima i nehoteć uvi-
jek pomišljao na nju, na Mariju ......

Sutradan putovaše kući... Na paro-

3 a

O ki

sat g

ka 1.2. 4 Bice , . ko at
GM e LOVE Vrsi e di ia tt saitilite NA" 2

brodu bijaše i ona... Gotovo je uzdrhtao,
kad je opazio .. . Bio je u sumnji, da li će
joj se približiti ili ne, pak pođe na protivnu
stranu i zbunjeno se zagleda daleko negdje
u pučinu ....

Nešto ga je oko srca stezalo, u križa-
jućčim se čustvima uvijek, kao da mu je
još ljubav za nju bila jasnija od svih ....
Ta već iza prvog poznanstva, što je slije-
dilo baš na onom istom parobrodu, osjetio
je on za nju osobitu naklonost... Lijepa
doista nije bila nimalo, nu imala je u sebi
nešto, da li slatki razgovor, da li ljubki po-
gled šta li ne zna s čim ga je bila nekako
ko očarala i privukla svega k sebi . . . Osje-
ćao je on prije to u sebi jasno, nu njoj nije
nikada otvoreno ništa pisao . . , Bojao se je,
što li?!,,. Bio je tužan i zamišljen kcd je
ono na početku godine ušla u zavod, a
on je rijetko kad, samo nedjeljom, ako
je bilo ugodno vrijeme, mogao vidjeti. Po-
stao je - mučaljiv, a šetao obično u blizini
zavoda milosnica. U društvo je drugova ri-
jetko zalazio, a to su neki krivo shvaćali ..,
On ih jako žalio i bio ponosan jedino radi
togu da im formalno pokaže, kako je ipak
jak primiti svako njihovo podrugivanje bez
ljutine, (Svršit će se).

Strana 3.

ENENNEN=N==S=NNS=SsSSSEEmmDnu=uuEEzmEEEE SENN

bivši ban grof Khuen Hedervary, Kad se
je među ostalim raspravljalo o željezničkoj
svezi između Hrvatske i Dalmacije, zauzeo
se je bivši ban za gradnju ličke željeznice,
od koje kako to već javismo ne će biti ništa
ali doista ne malo čudi nas to, da se je
za to zainteresovao nitko drugi, nego baš
on — Khuen — Sluti li to dobru ili zlu,
Bog bi ga znao.

U jednoj od predzadnjih sjednica go-
vorio je izvjestitelj Pap o bosanskom ustavu,
te je suviše oštro napomenuo, što je upliv
madžarski u Bosni posve neznatan. U to
ime trebalo bi reče, da madžari, koji znadu hr-
vatski budu u Bosni namješteni. I madžar-
ski trgovci i obrtnici moraju nastojati, da
madžarske intorese u što većoj mjeri u
Bosni promiću.

O pitanju željezničke sveze između Hr-
vatske i Dalmacije govorio je mnogo bivši
ministar Košat. On je zagovarao nekada
izgradnju Dalmatinske željeznice, ali uz
uvijet, da Austrija dade nekakvu naknadu
za troškove ove željeznice. Nu ta bi se že-
ljeznica gradila na ,ugarskom“ tlu, pa bi
i stajala pod ugarskim uplivom. Ali sada
čuje, da se željeznica ima graditi od No-
voga preko Bihaća u Knin, dakle skroz na
bosanskom tlu, a to bi bio nečuven prejudic,
da se u tuđoj zemlji gradi željeznica s mad-
žarskim novcem. Dođe li do toga, madžar-
ska će se opozicija čvrsto oprijeti takovoj
osnovi. Svoj govor dovršio je Košut s izja-
vom, da je vladar prisvojio Bosnu kao apo-
štolski kralj ugarski i za to Madžari moraju
odlučno zahtijevati, da se Bosna konačno
pridruži Ugarskoj. (Lijepo zaista !)

Hrvatska slobodna od kolere. Kako ja-

* vljaju iz Zagreba, vlada je izdala odredbu,

kojom se teritorij kraljevine Hrvatske i Sla-
vonije u smislu članka 9 pariške konvencije
proglašuje slobodnim od kolere.

»Zvonimir“, hrvatsko akademsko društvo
u Beču izabralo je na svjoj I. gl. godišnjoj
skupštini za god. 1910./11. ovaj upravni
odbor: Predsjednik Milan Buj, cand. iur.,
podpredsjednik Mladen Hofer, cand, med.,
tajnik Srećko Poturica, st. med., blagajnik
R. Stanger, mag. pharm., cand. phil., kaji-
žničar Ante Šepić, cand. phil, gospodar Mi-

roslav pl. Tartaglia, st. iur. — Odbornici : >

gđica Maša Skopezyunska, st. med., Borislav
Borčić st. med. vet., Vinko Zakarija, st.
med. — Revizori: Ante Tresić- Pavičić, cand.
med., M. Plasaj, cand, med. vet. i Milan
Banić, st, phil. — Sud dobrih ljvdi: Ivan
Napoleon Vela, cand. iur., G. Devčić, st.
pharm., Marijan Cirigović, st. med. Ante
Brgić, cand. med., i Borčić Borislav, st.
med. vet.

Željezničko Vijeće | pravaši. Na učestale
nepravedne napadaje sa strane pravaša na

Željezničko Vijeće odgovara Sloboda“ 'od

dneva 7, t. mj. pod gore naznačenim na-
slovom :

»U zadnje vrijemo učestali su i s pra-
vaške strane napadaji na Željezničko Vijeće,
baš kad da je to jedna stranačka institucija
naperena proti stranci prava. U stvari je

naprotiv to vijeće posve nestranačko, te u

njegova upravnom odboru sjede ljudi naj-
različitijih stranaka ili koji nikako nijesu
aktivni u politici. Vijeće je tek osnovano, i

to + nakanom da pospješi riješenje najvaž-
nijeg pokrajinskog pitanja, pa hi se moglo

očekivati od svakoga razumnoga čovjeka,
makar se i no slago s ustanovom Vijeća,