Broj 91 sabora. Novi predsjednik Dr. Safvet beg Bašagić položio je najprije ritualnu prisegu, a po tom zapremio predsjedničku stolicu. Usrdnim se riječima potsjetio na smrt pr- voga saborskoga predsjednika Ali bega Fir- dusa, te umolio sabor, neka bude uvjeren, da će on kao predsjednik uvijek najobjek- tivnije pustupati. Naglasio je, da je prošla saborska sjeditba našla potpuno priznanje kako u zemlji, tako i kod nadležnih faktora. Predsjednik je svršio riječima: , Čuvajmo u bratskoj slozi dostojanstvo sabora i Bog će blagosloviti naš rad“. Nakon ovoga slijedilo je zavjerenje novo-izabranih zastupnika. Naredna sjednica bila je u srijedu sa dnevnim redom: Izbori u odbore. Među osnovama što ih je zemaliska vlada iznijela pred sabor, nalazi se i prora- čun za g. (911. Troškovi su iskazani sa 79,482.429, a prihodi ca 79,493.675 K; prema tome preostaje višak u izuosu . od 11.246 K. Najvažnije za unut. politiku Bosne je kmetsko pitanje, koje će doći na dnevni red u ovom saborskom zasjedanju, a koje će dati dosta muke i poteškoća, dok ga se riješi što više ono i moglo dovesti do veoma teške situacije, ne uspjeli se naći neku posredovnu bazu između či- stog obligatnog i čistog fakultativnog ot- kupa. Srpskim zastupnicima je položaj veo- ma težak, jer su od naroda birani pod uvje- tom obligaternoga otkupa, dok Hrvati oku »Hrvatske Zajednice“ rek bi, da će nastojati t. j. posredovati, da uspješno riješe ovo pi- tanje. Vrijedno je ovom prigodom osvrnuti se sa nekoliko riječi na novoga predsjednika Dr. Safvet bega Bašagića-Redžipašića. On se je rodio u Nevesinju u Hercegovini dne 6. svibnja 1879. Potječe od jedne od najsta- rijih i najuglednijih plemićkih obitelji. Nje- gova je majka unuka slavnoga junaka Smail age Čengijića, kojega je naš Mažuranić ovje- kovječio u svojem epu. Pod | pseudonimom Mizza Safvet usvojio je sebi odlično mjesto u književnosti. Gimnaziju je učio u Sarajevu, ,CRVENAJHRVATSKA-* te daljne nauke nastavio u Beču, gdje je bio promoviran na doktora filozofije. Mnogo godina bio je profesorom arapskoga jezika na sarajevskoj višoj gimnaziji. Bašagić je preveo mnogobrojna djela iz arapskoga je- zika na svoj materinjski jezik, a sastavio je i čuvenu dramu ,Abdul paša“. Veoma su omiljele i s nasladom se čitaju također nje- gove pjesme: ,Misli i čustva“ (koje je iz- dala ,M. H.“), ,Boj pod Azijom“ itd. Inače on spada među najmarkantnije ličnosti u svojem narodu. Osnovao je mnoga opće ko- risna djela, ili je sudjelovao kod njihova osnutka. Tako je uz velike žrtve utemeljio društvo muslimanskih đaka ,Gajret“ u Sa- rajevu, iz kojega je izišao lijep broj zastup- nika današnje muslimanske inteligencije. Neko je vrijeme u Sarajevu također izdavao prvi politički list Ogledalo“, koji se je neobično visoko cijenio u svim krugovima. Nema sumnje, sabor je u Dr. Safvet begu Bašagiću, dobio predsjednika, s kojim će sve stranke biti zadovoljne. Željeznica Istra-Dalmacija. Projekt o in- zularnoj željeznici s prevozima između Trsta- Istre i Dalmacije približuje se svom ostve ienju. Već se je obrazovalo društvo pod naslovom Istarsko - dalmatinsko željezničk« ' parovozno - parobrodarsko društvo, koje će urediti dotične luke u Preluci Novalji na otoku Pagu, te izgraditi željezničke pruge Matulje-Kantrida-Preluca-Novalja do 'Zadra. Prevoze će obavljati između luka-stanica parobrodi istog društva, a željezničku službu Preluka-Matulje južna željeznica, dok će že- ljezničku službu pruge Novaja-Zadar oba- vljati državna željeznica. Financiranje prv jekta je već osigurano. Srpski ,Soko“u Bosni. Čitamo, da su srpska sokolska društva u Bosni i Hercego- vini zaključila promijeniti svoje dosadašnje odore po uzoru društva ,,Dušan Silni“ u Beogradu s običnim sokolskim odorama, što ih imadu sva slavenska sokolska društva, osim bugarskih , Junaka“. ) Iz delegacija. U sjednici hrvatsko-ugar- ske delegacije od 7. t. mj. nalazio se je i značajnost, poštenje i dostojanstvo, molim, ostavite nadalje u miru. Sa veleštovanjem Milan Kovačević. Odmah zapečati pismo i dade ga kćeri svoje susjede, intimnoj prijateljici Marijinoj da joj ga izruči... . Kasnije se je poka- jao!.... Svršio je maturu s povoljnim uspje- hom ... Treba samo svršiti taj prvi korak u život, da se može razumjeti i znati radost i veselje pojedinaca . . . Čini ti se kao da sve oko tebe pred tvojom vrijednosti pada, a kad primiš svjedodžbu, do večera naučiš i najzabitniju črknju na njoj. * Te je večeri imala biti zajednička opro- sna večera . . . Milana je bila zapala čast, da se u ime svih drugova oprosti od pro- fesorskoga zbora . . . Jedva je čekao kad će nastupiti čas, da za prvi put kao slobodan građanin, tu pred onima, koji su mu do sad kratili tobož slobodu izreče ono par niu- čenih običnih fraza, i pokaže nekim svojim drugovima, da ipak nešto i on vrijedi... Uspio je!! Pri svim je tim činima i nehoteć uvi- jek pomišljao na nju, na Mariju ...... Sutradan putovaše kući... Na paro- 3 a O ki sat g ka 1.2. 4 Bice , . ko at GM e LOVE Vrsi e di ia tt saitilite NA" 2 brodu bijaše i ona... Gotovo je uzdrhtao, kad je opazio .. . Bio je u sumnji, da li će joj se približiti ili ne, pak pođe na protivnu stranu i zbunjeno se zagleda daleko negdje u pučinu .... Nešto ga je oko srca stezalo, u križa- jućčim se čustvima uvijek, kao da mu je još ljubav za nju bila jasnija od svih .... Ta već iza prvog poznanstva, što je slije- dilo baš na onom istom parobrodu, osjetio je on za nju osobitu naklonost... Lijepa doista nije bila nimalo, nu imala je u sebi nešto, da li slatki razgovor, da li ljubki po- gled šta li ne zna s čim ga je bila nekako ko očarala i privukla svega k sebi . . . Osje- ćao je on prije to u sebi jasno, nu njoj nije nikada otvoreno ništa pisao . . , Bojao se je, što li?!,,. Bio je tužan i zamišljen kcd je ono na početku godine ušla u zavod, a on je rijetko kad, samo nedjeljom, ako je bilo ugodno vrijeme, mogao vidjeti. Po- stao je - mučaljiv, a šetao obično u blizini zavoda milosnica. U društvo je drugova ri- jetko zalazio, a to su neki krivo shvaćali .., On ih jako žalio i bio ponosan jedino radi togu da im formalno pokaže, kako je ipak jak primiti svako njihovo podrugivanje bez ljutine, (Svršit će se). Strana 3. ENENNEN=N==S=NNS=SsSSSEEmmDnu=uuEEzmEEEE SENN bivši ban grof Khuen Hedervary, Kad se je među ostalim raspravljalo o željezničkoj svezi između Hrvatske i Dalmacije, zauzeo se je bivši ban za gradnju ličke željeznice, od koje kako to već javismo ne će biti ništa ali doista ne malo čudi nas to, da se je za to zainteresovao nitko drugi, nego baš on — Khuen — Sluti li to dobru ili zlu, Bog bi ga znao. U jednoj od predzadnjih sjednica go- vorio je izvjestitelj Pap o bosanskom ustavu, te je suviše oštro napomenuo, što je upliv madžarski u Bosni posve neznatan. U to ime trebalo bi reče, da madžari, koji znadu hr- vatski budu u Bosni namješteni. I madžar- ski trgovci i obrtnici moraju nastojati, da madžarske intorese u što većoj mjeri u Bosni promiću. O pitanju željezničke sveze između Hr- vatske i Dalmacije govorio je mnogo bivši ministar Košat. On je zagovarao nekada izgradnju Dalmatinske željeznice, ali uz uvijet, da Austrija dade nekakvu naknadu za troškove ove željeznice. Nu ta bi se že- ljeznica gradila na ,ugarskom“ tlu, pa bi i stajala pod ugarskim uplivom. Ali sada čuje, da se željeznica ima graditi od No- voga preko Bihaća u Knin, dakle skroz na bosanskom tlu, a to bi bio nečuven prejudic, da se u tuđoj zemlji gradi željeznica s mad- žarskim novcem. Dođe li do toga, madžar- ska će se opozicija čvrsto oprijeti takovoj osnovi. Svoj govor dovršio je Košut s izja- vom, da je vladar prisvojio Bosnu kao apo- štolski kralj ugarski i za to Madžari moraju odlučno zahtijevati, da se Bosna konačno pridruži Ugarskoj. (Lijepo zaista !) Hrvatska slobodna od kolere. Kako ja- * vljaju iz Zagreba, vlada je izdala odredbu, kojom se teritorij kraljevine Hrvatske i Sla- vonije u smislu članka 9 pariške konvencije proglašuje slobodnim od kolere. »Zvonimir“, hrvatsko akademsko društvo u Beču izabralo je na svjoj I. gl. godišnjoj skupštini za god. 1910./11. ovaj upravni odbor: Predsjednik Milan Buj, cand. iur., podpredsjednik Mladen Hofer, cand, med., tajnik Srećko Poturica, st. med., blagajnik R. Stanger, mag. pharm., cand. phil., kaji- žničar Ante Šepić, cand. phil, gospodar Mi- roslav pl. Tartaglia, st. iur. — Odbornici : > gđica Maša Skopezyunska, st. med., Borislav Borčić st. med. vet., Vinko Zakarija, st. med. — Revizori: Ante Tresić- Pavičić, cand. med., M. Plasaj, cand, med. vet. i Milan Banić, st, phil. — Sud dobrih ljvdi: Ivan Napoleon Vela, cand. iur., G. Devčić, st. pharm., Marijan Cirigović, st. med. Ante Brgić, cand. med., i Borčić Borislav, st. med. vet. Željezničko Vijeće | pravaši. Na učestale nepravedne napadaje sa strane pravaša na Željezničko Vijeće odgovara Sloboda“ 'od dneva 7, t. mj. pod gore naznačenim na- slovom : »U zadnje vrijemo učestali su i s pra- vaške strane napadaji na Željezničko Vijeće, baš kad da je to jedna stranačka institucija naperena proti stranci prava. U stvari je naprotiv to vijeće posve nestranačko, te u njegova upravnom odboru sjede ljudi naj- različitijih stranaka ili koji nikako nijesu aktivni u politici. Vijeće je tek osnovano, i to + nakanom da pospješi riješenje najvaž- nijeg pokrajinskog pitanja, pa hi se moglo očekivati od svakoga razumnoga čovjeka, makar se i no slago s ustanovom Vijeća,