GOD. XX.
U DUBROVNIKU, 10. decembra 1910.
BROJ 99.
CRVENA HRVATSKA
=== rm:
7
CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DUBROVNIK I ZA |
AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 10. ZA INOZEMSTVO /
K 10 | POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD I
MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA
DOŠASTO POLUGODIŠTE.
< ANNE k ee
spretna EO mara"
POJEDINI BROJ 10 PARA.
Ima četiri godine, da se u Hr
vatskoj eksperimentira. Prvi je ek-
sperimenat bio sa Rakocayjem, drugi
sa Rauchom, treći sa 'Tomašićem.
Rakodcay je bio pasivan, Rauch je
ovjekovječio svoje ime sa veleizdaj-
ničkim procesom, Tomašić hoće da
bude hrvatski patriot. Prvomu su
kumovali Madžari, drugomu Beč-i
Pešta, a trećemu reklo bi se ni jedni
ni drugi, već ga samo i tamo i ovamo
trpe, jer ne znadu komu će se dru-
gomu svecu obratit. Sad se pak čuje
o komisaru. To bi značilo ukinuće
ustava, jerbo kad je Rauch vladao
i kad su se događali one lijepe stvari,
koje su upozorili Europu na austrij-
ski Napulj, onda je sve to bilo
ustavno !
E se non ridi na ovakove ustave!
Ali neka ga dignu, tad će se mo-
guće ipak osvjedočiti, da ovako da-
lje ne ide ni s ustavom ni bez us-
tava, i da ako hoće riješiti hrvatsko
pitanje, mogu ga riješiti samo onako,
kako priroda zahtijeva.
*Ali nije samo hrvatsko pitanje,
koje čeka riješenje. Reklo bi se da
se i u Bosni okreću stvari tako, da
če u Beču bit prisiljeni uteći se ek-
sperimentima poput onih, koji su
tako lijepo uspjeli u Hrvatskoj. Bo-
sanski sabor kao da tjera neku vrst
pasivne resistencije, i gledajuč to, vla-
dini organi ne mogu a da ne za-
plaču nad ovim groznim neradom.
Izgleda zbilja da gospoda bosan-
ski zastupnici nemadu volje za ra-
dom. Tako .n. pr. čulo se u samom
saboru tužba da zastupnici ne dolaze
redovito na sjednice. Ali treba list
i preokrenuti pa vidjeti što piše na
drugoj 'strani hartije, na kojoj je s
jedne strane vlada išarala riječ ,Ne-
rad“. Tu će se naime naći zapisano,
da je praksa zadnjeg saborskog za-
sjedanja dokazala, da bosanska au-
tonomija nije opravdala ni ono malo
nade, što su je u nju neki imali.
Subor je n. pr. bio uskratio jezuit-
skoj gimnaziji u Travniku 30000 K,
a tu svotu odredio za franjevce. Taj
saborski zaključak vlada nije pošto-
4 i ia beat » i iii V #- ' M
toi i SAA LSV I LAN E NE RAK ĆE A
e ča Va ki Ket:
Šo ea jE di M oo NOE
MRA Dje OT ARENE CDT a MAS S RE SKI iii
IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE.
ODGOVORNIOREDNIK :
Dr. MILORAD MEDINI,
PRETPLATA | OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPIS
UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPĆENA, ZAHVA
PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA
OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJ
RAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU &
IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.
vala, jer da tobože vrijeđa ugovor
sa Rimom Ona mu je tim uopće
osporila pravo budžeta. Još je gore
pitanje o otkupu kmetova. Po izja-
vama Burjanovim u delegacijama,
mogao je svaki zastupnik razumjeti,
da se to za Bosnu vitalno pitanje
ne će rješavati u Sarajevu, u bosan-
skoj sabornici, već u Beču, a da su
zastupnici samo za to da kimnu gla-
vom na ono, što im oni donesu. Ta-
kovo postupanje Beča i Pešte mo-
ralo da se odrazi u neradu. Ni-
komu nije milo bit prosta marijo-
neta i pustiti da se pomoću njego-
vom apsulutizam zakrabulji ustavnom
maskom.
Pogrješka je u svemu ovomu to,
što u Beču misle da se na jugu mo-
narhije može vladati sa bečkog stola
s materijalom, koji im donose razni
Sventohowski. Oni su na taj način
u svoje doba gradili hrvatski ustav,
a nedavno bosanski, ni ne promišlja-
jući na to, da je narod živ organi-
zam, koji se postepeno razvija, ko-
jemu i potrebe s tim razvitkom ra-
stu. Dogodilo se tako da se nagodba
ugarsko-hrvatska već davno preži-
vjela, a da oni još misle, da je do-
sta malo etera, da je opet u život
povrate. Bosanski ustav pak rođeno
je nedonošće. Još nijesu ni sami na
čistu državopravnim položajem Bo-
sne, ali za to ipak zahtijevaju, da
mašina funcijonira. To ne ide, a dan
kad se sjete, da ne ide, možda se
sjete i toga, da je jedini način :rije-
šenja svih ovih pitanja onaj, koji je
hrvatsko-srpska koalicija u svoje doba
predlagala. Riječka resolucija od , ve-
leizdajničkog“ djela možda vremenom
da se pretvori u ,najpatriotičnije“.
Samo kad dođu do toga, onda ne
će diogenevom svjetiljkom naći. re-
solucijonaša. Austrija uvijek zakasni.
Pogledi go svijetu.
. Bivši rimski policajni komisar Bondi,
sada upravitelj milanske policije, objelodanio
je. knjigu uspomena o svom dosadašnjem
djelovanju, zanimivih nadasve zato, jer je
u Rimu bilo Bondi povjereno čuvanje pa-_
s
ai: Bad x "<
vije od ovih uspomena n. pr. tiču se po-
sljednjeg konklave. Bondi pobija na temelju
dobrih privatnih vijesti tvrdnju, da je lta-
lija sudjelovala pri proglašenju veta, koje je
u ime Austrije stavio kardinal Puzina proti
izboru Rampolle. Italijanskoj vladi kaže, da
je bila osobnost pape ravnodušna. Druga
uspemena piše o uzrušenju pape pri mesin-
skoj katastrofi. Pio X. jedva se dao suzdr-
žati, da ne otputuje na mjesto nesreće. Svoja
je izvješća dobavljao Bondi također od pa-
pinih gardista, koji često u noći bijahu za-
držani, kad bi se opiti vraćali s noćuih ve-
selica. Nu za nas je najinteresantnije ono,
što piše u svojoj knjizi o političkom mišlje-
nju pape. Po ovim vijestima iskazuje se
Pio X. veoma odani prijatelj iredente. Tako
pripovijeda Bondi, da je tobože car Franjo
Josip molio papu, da. liskupi i popovi u
Dalmaciji i Istri pomognu uništiti iredentu
tim, da propovijedaju proti Italiji. Istodobno
je molio, da svećenstvo mletačko prestane
sa iredentističnom agitacijom u Trstu i Tri-
dentu. Papa je ovo posredovanje s mješta
odbio. Kao knez mira, da ne. može tobože
želju cesarevu ispuniti. Po ponovo izraženoj
želji da je bio poslanik grof Szecsen pozvan
u Beč, ali ništa nije naklonilo papu da is-
puni želje. O oštrom talijanskom osvjedo-
čenju pape svjedoči nam i druga pripovi-
jest, koju Bondi dalje pripovijeda. Pratio je
talijansku obitelj iz Tridenta papi na au-
dijenciju. ,Odakle ste?“ pitaše Pio X. —
»Iz Tridenta“ — ,Redento o irredento?“
(Oslobođenog ili neoslobođenog ?) — ;Neo-
slobođenog“. — ,,To je nevolja“ odgovori
papa te naglo zamukne i ožalosti se. (Pre-
veđeno iz ,Nar. Listy“).
A mi se nadamo, da će nam ovaj skro-
jiti pravdu u pogledu glagolice! (Opaska
prevodioca).
Na razne upite i predbacivanja glede
vanjske politike sa strane nekojih zastupnika
u talijanskoj komori, odgovorio je dne 2.
o. mj. ministar vanjskih poslova Di San
Giuliano slijedeće: Talijanska, politika ide
za uzdržanjem mira, a potom i za uzdrža-
njem teritorijalnog statusa quo, što su par-
lamenat i zemlja često . odobrili. Trojni je
savez najčvršća podloga ove - politike. Italija
stoji u potpunom paritetu prema svojim ša-
veznicima. U Firenci
& o M :
PI a zoja
Iachlu i Turinu iznešeno su slobodno misli,
N
a
4
:
1
i