GOD. XX. U DUBROVNIKU, 21. decembra 1910. _ BROJ 102. CRVENA HRVATSKA OGI ja ižijea CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DUBROVNIK 1 ZA ll AUSTRO-UGARSKU NA GODINU K 20. ZA INOZEMSTVO | | K 10 | POŠTARSKI TROŠKOVI. KO NE VRATI LIST, KAD MU PRETPLATA MINE, SMATRA SE PREDBROJEN ZA EEE Ii = === === moš POJEDINI BROJ 10 PARA. IZLAZI SVAKE SRIJEDE | SUBOTE. s ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE. doni nA | PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI, A DOPISI. || UREDNIŠTVU LISTA ZA IZJAVE, PRIOPČENA, ZAHVALE | PLAĆA SE 40 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 30 PARA. | | OGLASI, VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI UZ RAZMJE- |, || RAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. i <. mam = =aR= IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. oKupština za reciprocitet hrvatskoo sveučilišta. U nedjelju održavala se u Bofidinom kazalištu najavljena javna skupština za pri- znanje valjanosti ispita položenih na hrvat- skom sveučilištu u Zagrebu. Uspjeh ove nedjeljne skupštine bio upravo dostojan i veličanstven. Naša omladina, bez razlike stranaka, potaknuta i prožeta jednom te istom idejom, čvrstom i nepopustljivom vo- ljom, odazvala se jednodušno, da podigne svoj pravedni glas proti nepravednom uskra- ćivanju i zavlačenju austrijske vlade u pi- tanju priznanja ispita položenih na hrvat- skom sveučilištu u Zagrebu. Točno u 10 sati sazivač, pravnik Karlo Dešković otvara skupštinu pozdravljajući zanosnim riječima u prvom redu načelnika Dr. Pera Čingriju, prisutne novinare Frana Schicka, Krista P. Dominković i Antuna I. Šapra, zatim općinstvo, nadasve omla- dinu, koja se je odazvala ovoj skupštini u velikom broju. Prelazeći na konstituiranje skupštine, predlaže za predsjednika iste Dr. Melka Čingriju, a za podpredsjednika Dr. Eugena Veneti i Mata Šišića, a za tajnika pravnike: Pina Morawetza, Gjura Stipca i V. Marinovića. Nakon konstituiranja skupštine ustaje predsjednik Dr. Melko Čingrija, zahvaljujuć prije svega na podijeljenoj mu časti, a za tim ističe važnost današnjega pitanja, nagla- sujući pri tom nadasve, kako oni, koji su u prvom redu pozvani da naš opravdani glas ispune, oni su baš prvi, koji nam to pravo uskraćuju, u ovoj zemlji u kojoj nam to pravo pripada. Na koncu pozivlje sazivača skupštine Karla Deskovića, da podastre izvještaj o svrsi današnje skupštine. Sazivač Karlo Desković ustaje i krat- kim riječima protumači važnost ovoga pita- nja, radi kojega su se danas ovdje sakupili. Nakon toga uzimlje riječ Dr. Milorad Me- dini, koji u ime Hrvatske stranke u Du- brovniku pozdravlja skupštinu, pozdra- vlja je u ime one stranke, koja se uvijek svojski zauzimala za riješenje ovoga pitanja i podigla svoj glas i u saboru i u carevin- skom vijeću, e da se naše čeznje i vapaji uslišaju. | Govor Dr. Milorada Medini bio je više pute prekinut i pozdravljen jednodušnim povlađivanjem i odobravanjem, a tako isto i na svršetku. Treći je govorio Dr. Eugen Veneti, koji u ime pravaša pozdravlja skupština i crta borbu, koja se vodi, da se dođe do riješenja ovoga pitanja, koje je nama od prijeke potrebe, Ako se i nadalje ostane kod resolucija i interpelacija glasovanih u- saboru i_ carevinskom vijeću, time se ne će ništa postići. Mi moramo krenuti no- vim putem i poduzeti jaču borbu, ako ho- ćemo, da dođemo do našega prava u ovom pitanju. Govornik je na koncu svoga govora bio pozdravljen dugotrajnim odobravanjem i povlađivanjem. Četvrti -je govorio načelnik Dr. Pero Čingrija, te reče, da hoće da u ovom pita- nju, koje ih je danas sakupilo u velikom broju, izrazi i mnijenje našega staroga i slavnoga grada Dubrovnika, te je njemu kao načelniku zato nadasve dužnost, da se za to pitanje što više zainteresuje i zauzme- Osvrće se zatim ma razliku vladina postupa- nja naprama nama i talijanima, Dok šalija- nima vlada daje i popušta u svakom pogledu dotle nama uskraćuje i ono što nas po pravu ide, Predočuje zašto do sada zahtjev za reciprocitet zagrebačkog sveučilišta nije bio ispunjen pobijajući izvinjivanje i opravdanje vladino. Da se valjano riješi pitanje novaca, ovo pitanje, nije naglasi govornik, jer za riješenje ovoga pitanja potrebni su maleni, skoro nikakovi troškovi. Glavno je imati dobre volje, ali baš te» vlada nije nikada imala ni pokazala u ovom pitanju, a sve to jedino radi toga, jer ona hoće, da na taj način prisili našu mladost, da uči svoje više nauke jedino na njema- kim universama. Na koncu izrazuje omladini toplu zahvalu i on se u ime svoje i našega grada, kojemu je on načelnikom radosno priključuje poduzetoj akciji naše omladine. Netom je završio svoj govor, zaori ka- zalištem dugotrajni, neprekidni i oduševljeni pozdrav i odobravanje govorniku, koji se je uvijek zauzimao i u svakoj prigodi po- kazao pravim i oduševljenim borcem za naša sveta narodna prava. Peti se je prijavio za riječ pravnik Josip Dimović, koji je ujedno predložio, da se sa današnje skupštine pošalju slijedeća tri br- zojava: I. Dr. Nikola pl. Tomašić, ban Hrvat- ske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb. Dubro- vučko građanstvo sa javne skupštine dne 18/12 obraća se Vama kao hrvatskom banu da odlučno posredujete kod kompetentnih faktora u pitanju priznanja zagrebačhog sveučilišta, Za skupštinu Dr. Cingrija. II. Namjesnik Nardelli, Zadar. Dubrov- čani sakupljeni na velikoj skupštini dne 18/12 pozivlju Vas poglavicu Dalmacije da živo poradite oko potpunog priznanja nauka svršenih na zagrebačkom sveučilištu. Za skupštinu Dr. Čingrija. III. Ministar Stiirgkh Beč, Dubrovačko građanstvo sa svoje velike skupštine pro- - svjeduje proti bezrazloženom zatezanju ri- ješenja pitanja reciprociteta zagrebačkog zi TRA < ra sveučilišta, te zahtjeva, da se isto bezo- dvlačno riješi. Za skupštinu Dr Čingrija. Zatim prelazi na čitanje slijedeće gla- sovane resolucije : »Dubrovačko građanstvo = sakupljeno na velikoj manifestacijonoj skupštini dne 18./12. 1910. najodlučnije = prosvjeduje proti postupku austrijske vlade glede dr- žavnih i strogih ispita položenih na za- grebačkom sveučilištu, te energično zahtjeva, da se to pitanje bezodvlačno riješi lstodo- bno dubrovačko građanstvo pozivlje sve sla- venske a osobito dalmatinske zastupnike u carevinskom vijeću, da svim mogućim usta- vnim sredstvima nastave borbu za postig- nuće ovoga đačkog i opće narodnog pitanja. Dubrovačko građanstvo nadalje prosvjeduje proti tomu, da se eventualno državni ispiti polažu na prizivnom sudištu u Zadru, vi- deći u tomu poniženje hrvatskog sveučilišta.“ Pošto se niko više nije prijavio za riječ, ustaje predsjednik Dr. Melko Cingrija i po- dastire skupštini na odobrenje spomecuuta tri brzojava i glasovanu resoluciju, što je skupština jednoglasno zaključila i prihvatila. Zatim predsjednik zahvaljuje u ime omla- dine prisutnom općinstvu na lijepom oda- zivu i time je skupština bila završena. U večer istoga danu omladina je u velikom broju priredila oduševljenu manifestaciju, te uz pjevanje rodoljubnih pjesama obišla gra- dom, dok se nije sa povikom: Dolje ku- movi (redarstveni agenti), mirno razišla. Pogledi po svijetu. Bečki kneževsko - nadbiskupski ordina- rijat razaslao je naredbe glede provađanja papinskih dekreta o ispovjedi dječaka i o prisezi protiv modernizma. Dječaci, koji po- sjećuju javne pučke škole morat će se ispo- vjediti najkasnije u trećoj školskoj godini. Dječaci, čije obitelji posvećuju osobitu pažnju vjerskoj obuci, moći će primiti prvu pričest u sedmoj godini. Naredba o prisegi protiv modernizma nalaže, da svi župnici, prepovjednici, ispo- vjednici i mnadarbenici moraju položiti pri- segu prije izminuća ova godine. U naredbi se pe govori ništa o polaganju prisega sa strane profesora srednjih škola ili teoloških fakulteta. Austrijski ministar rata izdao je novu naredbu glede učenja jezika pukovnije sa strane časnika. Svi viši časnici morat će u buduće dokazati s polaganjem ispita, da poznaju i koji drugi jezik zemlje. Potpuno poznavanje jezika pukovnije imat će veliku važnost kod promaknuća. i Na Madeiri se kolera neprestano širi. U Frunchalu došlo je do demonstracija i 7/