U DUBROV NIKU, 2. siječnja 1909.

 

 

 

 

Ogena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
sišao rmEnm= predbrojen i za došasto polugodište. ————

 

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini, —————
Štamparija DeGiulli i dr. m

 

 

 

 

Prošla: godina,

Kaže narod da nema gore godine
od prestupne, ni Božića od petka, a
ovoga puta i Božić u petak, i pre-
stupna godina. Nesretna godina u
narodnoj mašti, a donekle i u zbilji.
Dogođaji, koje ona bilježi samo di-
jelom odgovaraju nadama, kojima
smo u godinu stupili, većinom su
samo teška razočaranja.

Počnimo s banovinom: tamo još
uvijek bijesui borba proti Madžarima.
Svi su uvjereni, da kad bi bilo sreće,
Madžari i Hrvati mogli bi živjeti u
najvećem sporazumu. Od prirode su
jedni i drugi upućeni na druge. Ali
kao da ne znamo koja ruka u mo-
narhiji goni jedan narod na druge,
da u međusobnom trvenju gube sna-
gu, koju bi bolje bilo da upotrebe u
obranu svojih sloboština, te mi eto
vidimo, gdje jedni jurišaju na drugi,
a iz daleka se treći smije i zove
Juropu, da gleda tu ,corrida de
toro“ i vidi, kako je on potreban,
jer tobože mi nijesmo zdreli.

Vjeruje li mu ona? — Ima zna-
kova, da je tu vječitu igru razumjela,
i da su prošla vremena, kada je Beč
nalazio slušalaca njegovim bajkama.
Ali u Beču to još ne shvaćaju, te
njegove kreature eto su inscenirale
u Hrvatskoj ,veleizdajničku aferu“.
Ima glasova, da je to suludo pona-
šanje samo otešćalo položaj monar-
hije u vanjskom svijetu, ali u toliko
hrvatske tamnice još uvijek traže
novih žrtava, a u narodu se sve
više širi mržnja na one, koji su po
vanjskim biljezima držani krivcima
toga stanja. Tako jaz između Mad-
žara i Hrvata postaje sve veći. Ako
je Beču do toga bilo, tada je svoj cilj
postigao.

Bosna ! Ona je sada tako sretna,
da zna, čija je: Austro-Ugarska, t. j.
ni austrijska ni ugarska. Ona će
imati sabor, u komu će svakoj kon-
fesiji biti dato, da sudjeljuje t. j. da
drže teološke rasprave, a u toliko
će se tuđinac mirno širiti po zemlji.

U Dalmaciji g. 1908. bilježi u
stranačkom pogledu pravo bezvlađe.
Ono se osjeća u svim strankama.

 

 

 

=

» Hrvatska Stranka“ ne može da se
otrese mrtvila i elemenata, koji su do
toga stanja doveli. U ,Stranci Prava“
uzalud kušaju da prekriju nutarnje

razlike, premda se svi kunu na na-'

čela Starčevića. Kod Srba- opažaju
se još uvijek u stranačkom životu
pukotine, koje ni ne kušaju zatrpati
U Talijana došlo je među konserva-
tivnih i radikalnih elemenata do
očita raskola. U tim prilikama nije
nikakvo čudo da vlada triumfira
i policija slavi svoja slavlja u ime
obrane granica.

Da čislo jada bude potpuno, do-
laze iz Istre crne vijesti, da tu -fur-
timaštvo hoće da otruje mladu sta-
bliku, koju su tolikom pomnjom na-
rodni ljudi njegovali. Biskupi Nagli
Flapp brane narodnim svećenicima,
da budu zastupnici goga naroda, a
Mahnić da spasi vjeru radi, kako bi
pazinski zavod za pripomaganje uče-
nika gimnazije pazinske predao tali-
janskim fratrima.

U svim tim nevoljama samo jedno
nas tješi, a to je, da je kroz sve
ove klance jadikovke uspjelo na-
rodu spasiti misao sloge izmedu Srba
i Hrvata. Ona je održala koaliciju u
banovini na okupu, ona će nas i
izvesti na čistac. Bez nje ćemo samo
biti tuđi robovi i sluge.

Pismo iz Beča.

Beč, dne 30 decembra 1908.

izvolski, bosansko pitanje i Mustrija — Velikaška

zastup. kuća hoće da se čuje — Vojnička nagodba
— MNarodnosno izmirenje u Češkoj —  Koalicijono

ill činovničko ministarstvo I)

 

Ako se nikakovim pozitivnim diplo-
matskim uspjehom u balkanskom pitanju ne
može da ponese ministar izvanjskih posala
Rusije u ovo zadnje doba, to je barem pob-
rao. nekakav uspjeh sa svojim 1unogo oče-
kivanim govorom koji je izrekao u ruskoj
Dumi na sam Božić. Vele se govorilo o tome
predstojećem istupu : Izvolskoga u cijeloj
evropskoj štampi i od dugo vremena navi-
ještalo ga se, sli ga je Izvolski uvijek odga-
đao. Konačno se čula ta sibilinska izjava.

Što je Izvolski kazao? Iza kako se je
pozabavio sa položajem Rusije među na-
rodnoj politici, a osobito sa persijskim pita-
njem, u kojemu je, valja priznati, za Rusiju
izvojštio ako ništa drugo a ono prvu i gla
vnu riječ, govorio je o bosanskom pitanju.

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista, Za izjave, priopćena, zahval
plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, poje
godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.

 

 

 

 

Spomenuo je glasove i zahtjev javnog mije-,
nja Ruskoga, da Rusija ne smije priznati
u interesu Slavena na Balkanu aneksiju
Bosne, ali na prkos toga zahtjeva, kazao je
Izvolski, Rusija ne može protestirati proti
aneksiji Bosne, jer je u tome priječe neki
prijašnji, a i neki nedavno sklopljeni ugovori
između Rusije i Austro - Ugarske. Nadalje:

“Rusija bi učinila pogrešku protestirati proti

aneksiji, ako ne misli također da taj protest
u svakom slučaju i sa oružanom silom učini
uvažiti, to jest ako ne misli samo jednosta-
vno protestirati nego i zaratiti se.

Sto misli dakle Rusija učiniti u balkan-
skom pitanju? Ona će, kazao je Izvolski.
protežirati ideju konference evropskih vele-
vlasti, koja bi uvaživši postojeću činjenicu
aneksije Bosne, imala da mjesto prijašnjeg
paragrafa u berlinskom / ugovoru, koji je
ovlastio Austro - Ugarsku da okupira Bosnu
i Hercegovinu, bude uveden novi paragraf,
koji*će uzeti obzira na narodnosne interese
anektiranih zemalja. Iz diplomatskog jezika
prevedno bi imalo da znači, da, će Rusija
raditi boko autonomije Bosne i Hercegovine.
Kakovu će autonomiju tražiti Rusija da se
osigura anektiranim zeimljama, to nije rečeno

Nadalje će Rusija na konferenci istupiti za .

interese Srbije i Crne Gore. Osim toga Iz
volskijeva je simpatija, da se balkanski na:
rodi što moguće čvršće jedan u drugome
pridrđžuju i da zajednički u savezu sa 'Tur-
skom obrane svoje ugrožene interese na

Balkanu.
Uspjeh ovakovog govora, koji je za na-

rode na Balkanu ne izuzevši ni Bugarsku ,

pun lijepih riječi i izraženih simpatija, obzi-
rom prema simpatijama ruskog javnog mni-
jenja, oprezan vrlo oprezan u riječima s
Austro - Ugarskoj i. aneksiji Bosne i Herce-
govine, uspjeh velju ovakovog upravo sibi-
Inski diplomatskog, dobro promišljenog i

. pomno sastevljenog govora, nije zome da

izostane.
Nije stoga začudno vidjeti, gdje su svi

oni, koji su polagali veliku važnost u ovaj

govor, koji su ga puno isčekivali, u nj svu
nađu polagali, ostali njime zadovoljni. Svaki
je našao u njemu nešto, što je odgovaralo
njegovim nadama. Dapače i sama austrou-
garska diplomacija ostala je barem na oko
s govorom zadovoljna. Da li je opravdano
njezino zadovoljstvo, to će se moć tek kašnje
razvitkom dogođaja prosuditi Austrougarska
bila je najprvo proti svakom raspravljanju
o aneksiji, onda je popustila da se o tome
ima raspravljati ali ne na konferenci nego
pismenim putem između kabineta. Sada je
proti tome da joj druge vlasti > i
kakvu će autonomiju dati anektiranim
krajinama, ali će na svrsi morati da
u tome popusti, do

Ostanovljeno je dakle_ konačna odluka
u cijelom balkanskom pitanju budućoj kon-

O
:

— s

 

eter Meteor arronJH st