U DUBROVNIKU, %. siječnja 1909. C jena je listu unaprijeds : za Dubrovnik i za Austro-U garsku na godinu 10 K. Za ino semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se Zn predbrojen i za došasto polugodište. —— z izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini — Štamparija DeGiulli i dr. am Brzojavne vijesti. Rauch u Pešti. PEŠTA, 9. — Rauch je konfe- rirao s Košutom i Josipovićem. Pomilovanja. BEOGRAD, 9. — Kralj će po- milovati na pravoslavnu novu godinu protuzavjerenike osuđene u kraguje- vačkoj aferi. CETINJE. 9. — Kažu da će knez Nikola pomilovati o novoj go- dini osuđenike u poslu bomba. Liberalci opet na vladu. BUDIMPEŠTA, 9. — Neke ma- džarske novine donose sensacijonalnu vijest, o skorim velikim promjenama u Ugarskoj. Liberalci bi imali doći opet na vladu, a koaliciju bi svečano pokopali. di Košutova bolest. BUDIMPEŠTA, 9. — Doznaje se privatno, da je Košutova bolest veo- ma opasna pa da bi moglo doći do katastrofe. Stanje na Balkanu. BEČ, 9. — Stigao je ovamo turski poslanik u Rimu te dugo konferirao s Aerenthalom; Govori se da je za- pletaj na Balkanu zaoštren, te da će poslanik Pallavicini ostaviti Ca- rigrad. Uslijed govora ministra Dr. Milovano- ića, koji smo zadnji pat spomenuli dobio e poslanik Austro-Ugarske grof Forgach aredbu da pita razjašnjenje. Cijenimo po- rebnim iznijeti iz toga govora barem glavne ačke, »Pošto je danas već pruženo jamstvo nezavisnost balkanskih država i pošto je odpuno jasno, da Rusija nema na Balkanu ikakvih osvajalačkih namjera, to je misija ustro- Ugarske na balkanskom poluostrvu ovršena. (Burno odobravanje). - ' ==>; > spriječi prodiranje Rusije i da se Balkan otvori austro-ugarskoj kulturi, izgleda danas kao gorka ironija. Jer slo! «lu, koju su bal- kanski narodi od g. 1812. do 1876. dobili, dobili su pomoću Rusije (odobrenje), dočim je prvi korak Austro-Ugarske na Balkanu bio u tome, da od naroda srpskih zemalja učini svoje robove. Narodima na Balkanu prijeti opasnost samo od Austro-Ugarske i samo od nje se mora braniti evropska ravnoteža. Austro- Ugarskoj se mora prepriječiti put na Egej- sko more; Austro-Ugarska mora prestati da bude balkanska država, jer inače će postati kobna za sve balkanske narode, a naročito za srbski narod. ... Evropa ne želi rata, ali pošto žrtvo- vanje socijalnih interesa interesima evrop- skog mira nije savjetno, izgleda, da su ev- ropske velike sile sklone da stvore neko prelazno stanje. S toga se srpska vlada tru- dila, da za obadva slučaja, bilo da se radi o provizornom ili o definitivnom riješenju pitanja, — ostane u _soliđsigosti s velikim silama time; što jecorpe Gi e u harmoniju sa shvaćanjem: velikih sila. Koji će program na konferenciji — ako do konferencije dođe — pobjediti, da li program Srbije ili Austro-Ugarske, o tome je teško danas unaprijed govoriti, ali u sva- kom slučaju je moral i pravednost na našoj strani. Naš interes, interes balkanskih naroda, pa interes same Austro-Ugarske, zahtjeva, da nam se zajamči obstanak. Nije potrebno tjerati Srbe na očajan rat, jer naši interesi mogu se dovesti u harmoniju sa interesima Austro-Ugarske. Ako Austro-Ugarska bude vršila svoju misiju: uspostavljenje veze iz- među germanskog i romanskih i slovenskih naroda, — onda će se oko nje skupljati i balkanski narodi, ali dotle ne, dok Austro- Ugarska upotrebljuje nasilne mjere. Do te harmonije moglo bi doći, čim bi Austro- Ugarska svoje sadašnje granice priznala kao definitivne. Pravne granice između Austro- Ugarske i Balkana moraju ostati Sava i Dunav, inače će postojati stalna opasnost“. Dr. Milovanović odgovorio je grofu Forgachu da govor nije tačno reproduciran. Gabinet Velimirovićev predao je kralju ostavku. jer da me uživa ono. povjerenje skupštine koje bi trebalo u današnjem teš- kom položaju. Kralj Petar je ostavku od- klonuo. Ako se ima suditi po bečkim novi- nama govor Milovanovićev, u Beču je dje- lovao. Uvaženi vojnički list ,, Armee Zeitung“ piše: ,čas je došao, rat je neizbježiv. Nigda nije bilo pravednijega rata, nigda raše po- vjerenje u konačni uspjeh nije bilo oprav- danije. Nas silo na rat Rusija, Italija. Crna- gora i Turska ..... Nesreća Italije parali- zira njezinu energiju. Sa čovječjeg stano- višta katastrofa od 28. decembra puni nas IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE jed dovela i. Ka POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zah val plaća se 40 para po retku,/a za oglase 30 para. Oglasi, koji selviše puta štampaju, po po godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. sažaljenja duboka i iskrena; ali politika je gruba i moramo računati sa trešnjom u Messini kao sa jednom prilikom po nas ko- risnom . . . . Mi ne ćemo oklijevati obračunati s Italijom i u danima narodne žalosti. Srbija nas sili na rat, govor ministra vanjskih posala srpskoga, ne trebvje drugih koienata. Onakovo lice traži pest, a ce. k. oficir morao bi se stiditi nositi oružje ako država koju služi podnosi takovu uvrijedu“* Ovako vojnički list. Drugi listovi pišu također oštro, ali obzirnijo i ističu, kako se Austrija uslijed provokacije ne smije pu- stiti zavesti. Katastrofa u Italiji. Parlamenat talijanski je sazvan na iz- vanredno zasjedanje. Vlada će zatražiti kre- dit od 30,000.000 lira, a to je suvišak prošle godine. Osim toga zapisati će ge prirez od 9% na direktnom državnom porezu na dobra i bogatstva. 'Taj će se prirez utjeravati za dvije godine i služiti za pomoći pokrajinama i općinama. , stikiža ki Europi, dokazuju iznosi sakupljeni. donu na popisu Lord Mayora skupilo se je 1,150.000 L. Govori se da će kongres ame- rikanski glasovati pomoć od 5,000.000. do-" lara. Dok. se tako natjeću, tko će više dati u tako plemenitu svrhu, u našoj državi ne samo da ne davaju, već ima listova bečkih, koji između crta daju razumjeti, da im nije žao što se dogodilo. Sramota. Istine bole. Prof. Šišić u Zagrebu napisao je bio brošuru, gdje se dokazivalo pravo Hrvatske na Bosnu. To pravo po našemu mišljenju izvan svake je sumnje, i možemo ga isticati, ako ga hoćemo upotrijebiti prama Be- ču i Pešti. Jer ono, iz česa oni tamo izvađaju nekakvo hi- storijsko pravo na Bosnu, nije drugo nego pravo Hrvatske. Nu drugačije stoji stvar, ako to naše pravo mi ho- ćemo izrabivati proti Srbima, jer tada svako isticanje toga prava iza- zivlje kod Srba reakciju, koja se pre- lijeva po malo u mržnju. Za to smo više nego jedan put spomenuli, kako se najbolje radi za hrvatstvo Bosne, ' onda, kad se za nj ne radi. Ako je položaj Bosne takav, da joj je pri- rodno mjesto u hrvatskom sklopu, tad isticali mi hrvatstvo Bosne, ili ne, ona će biti dio Hrvatske. Ako pak prilike budu takove, da ona ne t