God XIX.

  

 

 

 

U DUBROVNIKU, 17. veljače 1909. — +

Broj 14.

 

CRVENA HRVATSI

 

 

   
  
  
  

uatvo 10 K i poštarski troškovi. K
sri x : predbrojen za s 2

 

 

ona je listu unapr jeda: za SRE i sa Austro-Ugarsku na godinu ; 16 K. Za ino
( ti list, Kad mu pretplata mine, smatra se
ugodište.

iavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. PRE
_ Štamparija DeGinili i dr.

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE ==

 

 

 

  

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

 

  
 

"I dala U ni it nici

[GD a posljedica toga je:
apetita bolest želuca, pokvarenje

gubitak

probave, glavobolje, muka i t. d.
Stnlnu pomoć proti tomu pružaju

Malserove- ==
=> aramelle

od liječnika iskušane.

Sredstvo, koje djeluje na napre-
dak probave, i jačanje želuca.

Omot 20 i 40 helera kod
J. Mičić, Apotekar, Dubrovnik

J. Pini i si
M. Sarić 5, ,
M. Valle # Gruž

Glavna povlaštena

nlemacijonalna agencija 18 nolovan!t
A. UCOVIĆA

U GRUŽU.

Izdaje biljete sa sniženom cijenom za

ve strane svijeta, za New-York i Kalifor-

niju preko Havre Hamburg Trsta i Fiume

z Dubrovnika za Montevideo

i Buenos-Ayres
Punta-Arena ;

Preko

   
    
 
  
  
 
 
  

“" "
A : ; Genove
R Š » Valparaiso
" # ,  lquique
" . , Auckland :
t + I reko
. a ,  New-Zeeland E
+ Bari —
" » , Australiju a:
Ze Napoli
a Š , Afriku

Za putne biljete i druge obavijesti obratiti se na istu agenciju

Pogledi po svijetu.

Zahtjevi Srbije.

Saznaje se iz dobro upućena vrela, da
je Srbija u svome memorandumu provela
u znatne reforme. 1. Samostalnost Bosne i
Hercegovine u izvanjskim i gospodarskim
prilikama. 2. U slačaju, da Austro-Ugarska
ne pristane na ovaj zabtjev, imade dati ne ku
teritorijaluu odštetu Srbiji, kojom će joj biti
omogućen put na Jadransko more, a Crnoj
Gori imade odstupiti Špić. U miništarskom
vijeću zaključeno je, da se ovaj memorandum
pošalje signatarnim vlastima, kad bude po-
lučen sporazum Austro-Ugarsko, i Bugarske
s Turskom.

 

 

je sa svojim

Francuski velikani isčezavaju.

Ovih je dana umro u Francuskoj čuveni
romanopisac i novelista Catulle Mendes, koji
romanima bio poznat —, sve-

mu čitalačkom svijetu.
Talijanska jedrenjača zapljenjena.

Ovih je dana jedna talijanska jedrenjača
kreata * željezničkim materijalom za Crnu
Goru, morala se zbog nevremena ukloniti u
sibensku luku, gdje ju zaplijeniše austrijske
oblasti. Crnogorska je vlada protestirala proti
zapljeni.

Doznajemo pak, da je taj čin austrijske
oblasti izazvao veliko ogorčenje u Italiji,
tako da je ministar izvanjskih posala naložio
talijanskom poslaniku u Beču, da odmah
intervenira kod vlade u Beču, a ujedno je
upućen i talijanski konzul u Zadru, da pođe
na lice mjesta i da odmah izvjesti o stanju
stvari u Rim. Rezultat očekuje se sa velikim

interesom.

Podpun sporazum Njemačke i Francuzke u
pitanju Maroka.

Duga i mučna pregovaranja, koja su
se tekom zadniih mjeseca vodila izmeđa
Njemačke i Francuske za uređe mje marokan-

skog pitanja, ovjenčana su napokon podpu-

nim uspjehom. Sporazum je polučen u sva-

koj točki. Protokol će biti objelodanjen ove
dane u Parizu i u Berlinu. Prema spora-
zumu zajamčena je Maroku podpuna eko-

nomska i politička slobodu.

Bojkot ne svršava.

Austro-Ugarski poslanik markgrof Pal
lavicini prosvjedovao je kod Porte, jer boj-
kot austro-ugarske robe još nije «prestao.

Naoružavanja Srblje.

Ratno ministarstvo izdalo je
oružja za macedonske čete.

Akcija proti kralju Petru.

Na poziv prijestolonasljednika Gjorgja
pozvana je bila sjednica odbora za narodnu
obranu. U ovoj sjednici zaključeno je oštro
prosvjedovati protiv akcije radikala glede
pada ratnog ministra Živkovića. '

Ministar rata Živković ostaje.

Pošto se je na sjednici financijalnog
odbora skupštine, koja se obdržavala u petak
podpuno udovoljilo »svim_ željama i zaktije-
vima ministra rata Živkovića, u pitanjn kre-
dita za vojne pripreme, stoga on ostaje i
nadalje biti ministrom, te hoće da svoje za-
snovane planove do konačnog rezultata
dovede.

Kriza u turskom kabinetu.

U turskom kabinetu nastala je kriza.
Ministar pravosuđa, financija i ministar djela
predali su_ već svoje demisije' a isto tako

ministar vanjskih posala Tevfik.

v a s

mnogo

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za a izjave, priopćena. zahval
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju. p€ +e
godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. ——

 

Srpska izazivanja.

U bečkim diplomatskim krugovima vlada
uvjerenje, da će se u proljeću riješiti srpsko
pitanje. Sve ovisi od Srbije, jer će Austrija
i nadalje ignorirati izazivanja Srbije i tek
onda reagirati, ako bi Srbija prešla na djelo
U svim se državnim kancelarijama vrlo do-
bro znade, da Austro-Ugarska, bude li pri-
siljena pograbiti oružje, ne će svoju pobjeda
izrabiti za povećanje svog ze mljištnog po-
sjeda na štetu Srbije. Čim se Austro-Ugarska
odluči na taj rat, dati će izjavu vlastima,
kojom će se zadovoljiti i Rusija. Srbija i
onako znade, da se nema s nikoje baš strane

nadati pomoći. (%).

Sloveni proti Bienerthovog kabineta.

Parlamentarne komisije českog saveza
i slavenskog centruma raspravile su zajed-
nički političku situaciju, koja je nastala ime-
novanjem kabineta baruna Bienertha i kon-
statovale, da obe stranke ne imaju nikakvo
povjerenje u novi kabinet. Stvoren je zaklju-
čak da se povede zajednička taktika protiv
vlade, te je izabran i posebni odbor, koji će
protestirati i spremiti zajedničku taktiku.

.

Saziv carovinskog vijača. < 7/1 muk

da će carevinsko vijeće
'Tom_ prilikom

Pogovara se,
biti zazvano za 2.
barun Bienerth pokušati će, da protura ne-
koje svoje važnije osnove. Ne bude li mu
to pošlo za rukom, predati će svoju demisija.

Talijani i barun Bienerth.

Talijanski su zastupnici odlučili odmah
u prvoj sjednici carevinskoga vijeća iznijeti
prešan predlog o osnutku talijanskog sveuči-
lišta u Trstu. Bude li se barun Bienerth
protivio ovom predlogu, početi će talijanski
zastupnici protiv njegovog kabineta najžeš-

ćom abstrukcijom. ,
Ujedno če pokušati približiti se Česima.

Pašić za mir:

Vođa staroradikalne stranke Nikola Pa-
šić izjavio je, da Srbija ne smije misliti na
rat sa Austro-Ugarskom, dok ne budu vele-
vlasti rekle na konferenciji svoju riječ. Sr-
bija bi samo izgubila simpatije vlasti i sr-
nula u svoju sigurnu propast.

dalonoct.

U ,Hrvatskoj Slobodi“ potpisao je
Dr. Ante Pavelić članak pod naslo-
vom ,Za slogu sviju“. Taj je članak
dokaz rijetke političke naivnosti, pa.
kad smo ga čitali razumjeli smo kako
je Dr. Frank znao toliko doba zadr-
žati uza sebe ljude, kojima se osobne
čegtitosti i poštenih namjera za na-
rod ne može poreći. 1 sada kad se
je Dr. A. Pavelić odrekao ranka,

ožujka.

Li