Strana 2.

Razgovor između ovih dvaju mladih vla-
dara.daje povoda raznovrstnijem komentima.

Požar u kazalištu.

U srijedu na večer buknucć je požar za
trijeme predstave u kazalištu “Flores“ u
Acabulcu (Meksiko), te je 300 osoba našlo
smrt. o

Premetačine u Českoj.

Ovih se je dana provelo okolo 20 pre-
metačina u Pragu. Provedene su kučne pre-
. znetačine u stanu zastupnika Klofača, Choca
Butivala i Slame, nadalje u organizacije 8s0-
cijalnih željezničara i drugim českim orga-
nizacijama. Doznaje se pak, da je tom pri-
godom konfiscirano više proglasa i drugih
obtužujućih spisa.

Atentat u Rusija.

Ovih je dana počinjen atentat na pre-
sjednika ratnoga suda u Rigi, Košelova, a
počinjen je radi toga, što su u ovo zadnje
doba ovršene mnoge smrtne osude, među
ostalima i nad maloljetnima. Atentator je
uapčen i na mjestu ubijen. Stanje Košelev-

ljevo je u velikoj opasnosti.

Razparač trbuha u Berlinu.

= Uza sve nastojanje policije, još se nije
moglo pronaći toga zlikovca, koji je u ovo
posljednih dana izveo mnogo atentata, a na-

vlastito na mladim djevojkama.

Glasine o ponovnoj rekonstrukciji
austrijskog kabineta.

Ministar predsjednik barun Bienerth
pregovara, kako je poznato, sa raznim stran-
kama a napose 'Česima. Dr, Pacak već je
pozvan k ministru predsjedniku, da mu raz-
loži stanovište svoje stranke prema vladi i
obim zakonskim osnovama. Diljem ovih pre-
govora uvidila se potreba, da se ponovno
rekonstruira ministarstvo i to, da se poi-
mence izmjeni ministar željeznica Wrba,
ministar javnih posala Ritti i eventualno
ministar poljodjeljstva prof. Braf. Međutim
ovo su posve nestalne kombinacije. Nije na
ime stalno, da li će se baš ovi potfelji po-
puniti drugim osobama. Česi osobito nijesu
zadovoljni sa ministrom nastave grofom

, CRVENA HRVATSKA,

Stiirghvm i sa ministrom pravde dr. Hochen-
burgerom, pa bi pod svaku cijenu htjeli
obje ove ličnosti maknuti iz kabineta. Što
više, neke česke stranke izjavljuju, da oni
ne će tako dugo kompromisa s Nijemcima,
dok god budu ova dvojica ministri.

U' onorevole Bugatto.

Neues Wiener Tagblatt“ od 12.
februara o. g. donosi članak od ta-
lijanskog zastupnika Bugatto, gdje
brani talijanski jezik u našim uredi-
ma. On nije dalmatinski zastupnik,
njega s Dalmacijom ne vežu aikakve
druge sveze osim možda to, što je
od centralne vlade narinut nam c. k.
kotarski poglavar u Dalmaciji, pa
ipak cijeni da ima pravo prtiti se u
poslove dalmatinske, jer da mu to
pravo daje narodna solidarnost svih
Talijanaca, u monarhiji pa kojoj grupi
pripadali.

S njegovim nazorima mi se ne
slažemo, izgleda nam dapače smije-
šno, da on za talijanski jezik traži
u Dalmaciji ista prava kao za hr-
vatski. Ali bi mogao poslužiti kao
primjer mnogim i mnogim našim lju-
dima, koji za zahtjeve narodne soli-
darnosti ne će da znadu, već misle
da je dalmatincima slobodno. voditi
poliku narodnu bez obzira na braču
u banovini. Stavljamo ga kao primjer
i mnogim našim činovnicima, koji
nadasve kad se dočepaju kojeg bo-
ljeg mjesta, boje se i priznavati se
Hrvatima, te samo traže stranku, za
koju izmišljaju, da vladi nije ne-
počćudna.

L' onorevole Bugatto najavlja u
ime narodne solidarnosti borbu za
talijanski jezik u Dalmaciju. Prije
nego mu porečemo pravo da tako

 

m —————=——————==—=====—=—=—=—=—==— ===

 

WI. Wigl; tz ,Spazierginge in Pompej“.

'Tko je Dafne?

Dafne je moja pompejanska djevojčica.
Kako lijepo, kako“ prijazno leži u ovom
staklenom lijesu. U istinu je siva, ali me
tim više podsjeća na mladu, sivu golubicu,
koju sam jednim hitcem obalio na zemlju i
koja je tako nježno, mirno i nevino ležala
preda mnom u zelenoj travi.

Kada si još živjela, slatka djevojko,
bila si gulubica. Imala si nježne, spretne
udove, slatko gukanje i nevinu ćud Afrodi-
tine ptice. Sad si treptila kao ona, sad si
letjala amo tamo, a tvoje se odijelo prilju-
bilo krasnim ti udovima kao nježno krilo.

Podali su ti broj, moja djevojko, i
uknjižili te. Kažu, da ti se nezna za ime
porijeklo i povijest. Najvažnije ne znadu
učenjaci nikada : to je svojina pjesnika.

Znam ti za ime, dob i povijest. Tvoje
djetinjaste oči gledale su krasno podneblje
Grčke i kada te ukučani vidješe tako
spretnu i. hitru kao mladu košutu, podali su
ti ime ove krasne djevojke, koja je bježala
pred Apolonom. .

Rasla si i cvala, svako jutro si bila to

.lijepša. Tada su jednog dana došli zli ljudi

na obalu, na kojoj si se igrala s školjcima.
Plakala si, a oni su te vodili dileko preko
plavetnog . mora_ u zlatan mramoran_ Rim.
Ovdje tte_je kupio neki Pompejanac.

Iz vele-građa, doveo te je u ovaj mali,
u njegovu kuću, i na koljenima te je molio,
da nazoveš svojim njega, mramorne stupove,
slike, sa draguljastim i zlatnim uresninama.
Krasan te je mladić ganuo. Prestala si pla-
kati, a na svoje si njezne ručice stavila
zmiji sličnu narukvicu, jer“ je on htjeo.
Tvoj gospodar, bio je tvoj rob.

Bio je slatki čas, kad ti je zlaten prsten sa
rubinom postavio na tvoj mali ružičasti prst.
Uvijek čekaš Lacija, tvoga gospodara, ovjen-
čana cvijećem u atriju njegova krasnog
dana. .

Ali cvijeće je problijedjelo pred sjajem
tvojih obraza i bljeska tvojih očija; ta bilo
ti je šestnaest godina.

I došao je 24. kolovoza. Isprosila si kod
svog gospodara, da te pušti na igre u arenu.
Kako si divna bila onog jutra, kako se je
tvoj staz sjajio u odijelu tirskog purpura!

Broj 15.

radi, htjeli bi znati, da li hoće iq
nama priznati pravo da u ime naši
narodnog principa pobijamo talija
stvo na ovim. obalama i tražimo, q
u zemlji, u kojoj živi 99% našeg
naroda, hrvatski jezik ima prvo mj
sto u svim uredima, i da činovnić
ma ne bude potreba znati drugo
jezika, da uzmognu dobiti mjesta
pokrajini? Hoće li on nama prizni
pravo, da u ime onog načela, koje
Italiju ujedinilo, poradimo i mi,
se narod naš ujedini.

Kad je nas tući i opirat se 7
šim zahtjevima, tad svak nalazi
slova, da se upliće. Bugatto govi
o narodnoj solidarnosti, ,Dalma
spominje liberalnost, vlada ističe
žavne potrebe, Rim universalnost |
toličke crkve, Budimpešta historiči
sveze .... svak dakle nađe razlog
da se prti u naše poslove. Samo
ne smijemo se prtit u tuđe — pa
u svoje, ako ne ćemo da nas [i
glase u najmanju ruku natražnji
ma, ili veleizdajnicima ili bezbol
cima — kako ko. Samo mi smo (
inferiorna“ rasa, koja treba dat
či, kad je tuku, koja nema šlo
brani, niti što da traži. Mi smo
mo onaj narod, za koji ne vrij
ni narodno načelo, ni historij
pravo, i koje svak pa i. 1 onorel
Bugatto, misli da može sa svog
sokog pjedestala kulturnog čovj
turnuti nogom.

Jok vala! tako se moj Bug
nijesmo .pogodili. Slobodno v
branit vaše, ali slobodno i n
svoje. Dok talijanu narodno načeli
budu priznavat za naš narod,
ćemo i mi smatrati isticanje nar
solidarnosti u našim domaćim p

Kako su ti se teško dojmile st
gladiotorske borbe, i kako si plakala
puk nije htjeo, da pomiluje pobjeđi
koji je molio za milost ! e

Kad nenadno. nastupi konac svije
tako si tumačila riku brda i tamu —
se podala_kao i svi. ostali divljem |
Lucije! Lucije! vikala si zdvojno —
odgovora. Duge, duge satove, gotovu
dan i cijela noć, tražila si miljenika, če
zovuć, tapkajuć nježnim nogama po
pepelu. Napokon ti sile odnemognu. |
mi život bez njega, uzdisala si. Dug
nulost obuze ti tijelo, legla si na
pločnik. Tvoja krasna usta su: sisala
sumpoinu paru. To isto je radio tvoi
nos, kom se je Lucije toliko divio,

es čelom pravio jedna crtu. Mlade su ti
teško uzdisale. Parka je poprimila
nožice i raskinula nit.

Tvoje mlado srca: je. stajalo mi
uvijek...

Moj Laije i cio svijet umire sa
bilu ti je zadnja misao. |

Jadno, slatko dijete! Pfelija
ganutljivija u svome lijesu, pa ni s

om M i