Strana 2. Razgovor između ovih dvaju mladih vla- dara.daje povoda raznovrstnijem komentima. Požar u kazalištu. U srijedu na večer buknucć je požar za trijeme predstave u kazalištu “Flores“ u Acabulcu (Meksiko), te je 300 osoba našlo smrt. o Premetačine u Českoj. Ovih se je dana provelo okolo 20 pre- metačina u Pragu. Provedene su kučne pre- . znetačine u stanu zastupnika Klofača, Choca Butivala i Slame, nadalje u organizacije 8s0- cijalnih željezničara i drugim českim orga- nizacijama. Doznaje se pak, da je tom pri- godom konfiscirano više proglasa i drugih obtužujućih spisa. Atentat u Rusija. Ovih je dana počinjen atentat na pre- sjednika ratnoga suda u Rigi, Košelova, a počinjen je radi toga, što su u ovo zadnje doba ovršene mnoge smrtne osude, među ostalima i nad maloljetnima. Atentator je uapčen i na mjestu ubijen. Stanje Košelev- ljevo je u velikoj opasnosti. Razparač trbuha u Berlinu. = Uza sve nastojanje policije, još se nije moglo pronaći toga zlikovca, koji je u ovo posljednih dana izveo mnogo atentata, a na- vlastito na mladim djevojkama. Glasine o ponovnoj rekonstrukciji austrijskog kabineta. Ministar predsjednik barun Bienerth pregovara, kako je poznato, sa raznim stran- kama a napose 'Česima. Dr, Pacak već je pozvan k ministru predsjedniku, da mu raz- loži stanovište svoje stranke prema vladi i obim zakonskim osnovama. Diljem ovih pre- govora uvidila se potreba, da se ponovno rekonstruira ministarstvo i to, da se poi- mence izmjeni ministar željeznica Wrba, ministar javnih posala Ritti i eventualno ministar poljodjeljstva prof. Braf. Međutim ovo su posve nestalne kombinacije. Nije na ime stalno, da li će se baš ovi potfelji po- puniti drugim osobama. Česi osobito nijesu zadovoljni sa ministrom nastave grofom , CRVENA HRVATSKA, Stiirghvm i sa ministrom pravde dr. Hochen- burgerom, pa bi pod svaku cijenu htjeli obje ove ličnosti maknuti iz kabineta. Što više, neke česke stranke izjavljuju, da oni ne će tako dugo kompromisa s Nijemcima, dok god budu ova dvojica ministri. U' onorevole Bugatto. Neues Wiener Tagblatt“ od 12. februara o. g. donosi članak od ta- lijanskog zastupnika Bugatto, gdje brani talijanski jezik u našim uredi- ma. On nije dalmatinski zastupnik, njega s Dalmacijom ne vežu aikakve druge sveze osim možda to, što je od centralne vlade narinut nam c. k. kotarski poglavar u Dalmaciji, pa ipak cijeni da ima pravo prtiti se u poslove dalmatinske, jer da mu to pravo daje narodna solidarnost svih Talijanaca, u monarhiji pa kojoj grupi pripadali. S njegovim nazorima mi se ne slažemo, izgleda nam dapače smije- šno, da on za talijanski jezik traži u Dalmaciji ista prava kao za hr- vatski. Ali bi mogao poslužiti kao primjer mnogim i mnogim našim lju- dima, koji za zahtjeve narodne soli- darnosti ne će da znadu, već misle da je dalmatincima slobodno. voditi poliku narodnu bez obzira na braču u banovini. Stavljamo ga kao primjer i mnogim našim činovnicima, koji nadasve kad se dočepaju kojeg bo- ljeg mjesta, boje se i priznavati se Hrvatima, te samo traže stranku, za koju izmišljaju, da vladi nije ne- počćudna. L' onorevole Bugatto najavlja u ime narodne solidarnosti borbu za talijanski jezik u Dalmaciju. Prije nego mu porečemo pravo da tako m —————=——————==—=====—=—=—=—=—==— === WI. Wigl; tz ,Spazierginge in Pompej“. 'Tko je Dafne? Dafne je moja pompejanska djevojčica. Kako lijepo, kako“ prijazno leži u ovom staklenom lijesu. U istinu je siva, ali me tim više podsjeća na mladu, sivu golubicu, koju sam jednim hitcem obalio na zemlju i koja je tako nježno, mirno i nevino ležala preda mnom u zelenoj travi. Kada si još živjela, slatka djevojko, bila si gulubica. Imala si nježne, spretne udove, slatko gukanje i nevinu ćud Afrodi- tine ptice. Sad si treptila kao ona, sad si letjala amo tamo, a tvoje se odijelo prilju- bilo krasnim ti udovima kao nježno krilo. Podali su ti broj, moja djevojko, i uknjižili te. Kažu, da ti se nezna za ime porijeklo i povijest. Najvažnije ne znadu učenjaci nikada : to je svojina pjesnika. Znam ti za ime, dob i povijest. Tvoje djetinjaste oči gledale su krasno podneblje Grčke i kada te ukučani vidješe tako spretnu i. hitru kao mladu košutu, podali su ti ime ove krasne djevojke, koja je bježala pred Apolonom. . Rasla si i cvala, svako jutro si bila to .lijepša. Tada su jednog dana došli zli ljudi na obalu, na kojoj si se igrala s školjcima. Plakala si, a oni su te vodili dileko preko plavetnog . mora_ u zlatan mramoran_ Rim. Ovdje tte_je kupio neki Pompejanac. Iz vele-građa, doveo te je u ovaj mali, u njegovu kuću, i na koljenima te je molio, da nazoveš svojim njega, mramorne stupove, slike, sa draguljastim i zlatnim uresninama. Krasan te je mladić ganuo. Prestala si pla- kati, a na svoje si njezne ručice stavila zmiji sličnu narukvicu, jer“ je on htjeo. Tvoj gospodar, bio je tvoj rob. Bio je slatki čas, kad ti je zlaten prsten sa rubinom postavio na tvoj mali ružičasti prst. Uvijek čekaš Lacija, tvoga gospodara, ovjen- čana cvijećem u atriju njegova krasnog dana. . Ali cvijeće je problijedjelo pred sjajem tvojih obraza i bljeska tvojih očija; ta bilo ti je šestnaest godina. I došao je 24. kolovoza. Isprosila si kod svog gospodara, da te pušti na igre u arenu. Kako si divna bila onog jutra, kako se je tvoj staz sjajio u odijelu tirskog purpura! Broj 15. radi, htjeli bi znati, da li hoće iq nama priznati pravo da u ime naši narodnog principa pobijamo talija stvo na ovim. obalama i tražimo, q u zemlji, u kojoj živi 99% našeg naroda, hrvatski jezik ima prvo mj sto u svim uredima, i da činovnić ma ne bude potreba znati drugo jezika, da uzmognu dobiti mjesta pokrajini? Hoće li on nama prizni pravo, da u ime onog načela, koje Italiju ujedinilo, poradimo i mi, se narod naš ujedini. Kad je nas tući i opirat se 7 šim zahtjevima, tad svak nalazi slova, da se upliće. Bugatto govi o narodnoj solidarnosti, ,Dalma spominje liberalnost, vlada ističe žavne potrebe, Rim universalnost | toličke crkve, Budimpešta historiči sveze .... svak dakle nađe razlog da se prti u naše poslove. Samo ne smijemo se prtit u tuđe — pa u svoje, ako ne ćemo da nas [i glase u najmanju ruku natražnji ma, ili veleizdajnicima ili bezbol cima — kako ko. Samo mi smo ( inferiorna“ rasa, koja treba dat či, kad je tuku, koja nema šlo brani, niti što da traži. Mi smo mo onaj narod, za koji ne vrij ni narodno načelo, ni historij pravo, i koje svak pa i. 1 onorel Bugatto, misli da može sa svog sokog pjedestala kulturnog čovj turnuti nogom. Jok vala! tako se moj Bug nijesmo .pogodili. Slobodno v branit vaše, ali slobodno i n svoje. Dok talijanu narodno načeli budu priznavat za naš narod, ćemo i mi smatrati isticanje nar solidarnosti u našim domaćim p Kako su ti se teško dojmile st gladiotorske borbe, i kako si plakala puk nije htjeo, da pomiluje pobjeđi koji je molio za milost ! e Kad nenadno. nastupi konac svije tako si tumačila riku brda i tamu — se podala_kao i svi. ostali divljem | Lucije! Lucije! vikala si zdvojno — odgovora. Duge, duge satove, gotovu dan i cijela noć, tražila si miljenika, če zovuć, tapkajuć nježnim nogama po pepelu. Napokon ti sile odnemognu. | mi život bez njega, uzdisala si. Dug nulost obuze ti tijelo, legla si na pločnik. Tvoja krasna usta su: sisala sumpoinu paru. To isto je radio tvoi nos, kom se je Lucije toliko divio, es čelom pravio jedna crtu. Mlade su ti teško uzdisale. Parka je poprimila nožice i raskinula nit. Tvoje mlado srca: je. stajalo mi uvijek... Moj Laije i cio svijet umire sa bilu ti je zadnja misao. | Jadno, slatko dijete! Pfelija ganutljivija u svome lijesu, pa ni s om M i