God XIX. sledi po svijetu. Ovih se dana pročulo, da Austrijska ida kani sazvati česki sabor iza uskrsa na itku sjeditbu. Na to su se njemački za- ipnici uznemirili i očituju, da takav saziv ora ne bi imao nikakove svrhe niti us- 'ha, pošto se u Českoj nije još stanje pro- jjenilo. * Strajk poštarskih činovnika u Parizu hje i nadaje. Do sada štrajkuje preko 5000 rojavnih i telefonskih činovnika. Štrajk je hvatio i Lyon, Bordeaux te Havre. Glede oga obdržavala je komora sjednicu te je ihvatila sa 268 proti 211 glasova. dnevni I, kojim izriče, da ne dozvoljava štrajka, tira vladi povjerenje, odobrava njezine iz- e i očekuje, da će uspotaviti red. Među- i strajkaši dobivaju potporu sa svih strana. * U nedjelju je došlo opet do nemira u jagu. Nekoliko je njomačkih djaka šetalo gornjem dijelu Vaclavskog trga gđe je Jšlo do sukoba. Redarstvo je odmah iastje o svijet pri čem je 11-osoba uapšeno. o. U Beču je umro bivši ministar za Ga- iju grof Dzieduszyeki. * U komorskoj sjednici obdržavanoj u rigradu, došlo je do vrlo laskavih ovacija Ferid Pašu. Drži se, da bi mogao Ferid ša biti imenovan velikim vezirom, pošto radi unutrašnjih poteškoća položaj Hilwi še jako uzdrman. # Beogradski ,Mali Žurnal“ javlja, da se ineđu beogradskim ) častnicima odkrila va zavjera, kojoj je svrha, da kralja Petra igne s prijestolja, ako bude išta popustio šoj monarhiji. * ! Moskvi je kod vojničke intendature kivni veliko pronevrenje. U svemu je onevjereno jedan milijan- rubalja. Kom- omitovani su mnogi činovnici, a nekoji Ćć uapšeni. * Akademski senat u Beču -poveo je ogu disciplinama istragu radi zadnjih znatih dogođaja na bečkom sveučilištu, su radi toga relegovana tri slušatelja i da njemačkog nacijonalnog djaštva. Sofijsko je redarstvo uapsilo Bugarina astazova i Srbina Popovića, koji su se temali, da učine atontat na cara Ferdi- pr prigodom njegovog povratka u Ruš- k. Obojica su: priznala, da stoje u uskoj * sa beogradskim odborom za narodnu ranu, ra je listu unaprij“de: za Dubrovnik i za Austro-U garsku na kiwtad-C uroni ze goditi tvo 10 8 K i 3 godterski troškovi. Ki n> t:t. list. sad mu pretplata miri, imatra se ma predbrojen sa Gušaist» > sugodište —— ZZ avatelj i odgovorni srtieih Dr. Milorad Medini. s Štamparija DeGiulli i dr. == —— godbi uz razmjeran popušt. Nefrankirana pisma ne primaju se. U:DUBROVNIKU, 27. marta 1909. g VEMA HRVATSKA = IZLAZI SVAKE SRIJEDE I JEDE I SUBOTE — K. Za ino Broj 25. POJEDINI BROJ 10 PARA Nagli preokret, U prošlomu broju izrazili smo nadu, da će se mir uzdržati. Po- sljedice rata bile bi takove, da je svakomu u najvećem interesu, da do njega ne dođe. Za našu monarhiju, koja je u većem dijelu industrijalna država, rat sa Srbijom bio bi težak ekonomski udarac, teži nego bi ga mogla zadati i najveća susretljivost prama Srbiji; za Europu rat monar- hije sa Srbijom mogao je izazvati sveopći sukob; Srbija pak mogla je iz rata izvući koristi samo u slučaju, kad bi bila u stanju izazvati oružano posredovanje drugih vlasti. Ovo joj, reklo bi se, nije uspjelo. Zadnje vijesti javljaju da su vele- vlasti priznale aneksiju Bosne. Srbiji, koja je već prije u svojoj okružnici bila izjavila, da nema što tražiti od monarhije, jer a - sitanje »aneksije smatra evropskim pitanjem, nije os- talo drugo, nego prignuti glavu pred po nju zaista neugodnom činjenicom, ali kojoj se je mogla nadati, jer se po svemu vidi, da vlastima, koje su oponirale monarhiji, nije bilo do toga, da Srbija ojača, nego da stvo- re monarhiji neprilika zato, što se je svojim savezom sa Njemačkom stavila u opreku sa svim ostalim dr- žavama zapada i istoka. Taj savez, kažu, pomogao je sada našoj državi, jer je imala barem ne- koga, da se na njega osloni. To je istina, ali bi svaki savez bio imao istu posljedicu. Da je monarhija bila u svezi i s Japanom, .nema sumnje da bi ovaj sve učinio, da savezniku pomogne. Pitanje je. samo, koji bi 'savez bio više koristio. U savezu s. Njemačkom ona je doživjela .ono, što svi vidimo. Kakav je sada sustav vladanja u monarhiji, drugi savez nego je s Nje- mačkom ne bi bio ni moguć, nu ako naša monarhija misli crpsti pouke iz žalosnog iskustva, koje joj zadnje zgode daju, tada će trebati da revi- dira cijelu svoju vanjsku i nutrnju politiku. Uprava, koja misli da može '' u svojoj nutrašnjosti oglušiti se zah. tjevima većine svojih naroda i svoga Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave: priopćena zaubvk] plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi. koji se više puta štampa u pojo pučanstva za to što se može osloniti na susjeda, koji u državi ima suna- rodnjaka, a ovim'u svomu interesu treba da sačuva hegemoniju; uprava, koja cijeni da joj je u Europi dosta jedan saveznik: takova uprava mora da doživi i u vanjskoj politici ona- kovih razočaranja, kakvih doživljuje svakoga dana u.svom nutarnjem u- strojstvu. "či Pogibelj rata reklo bi se da išće- zava. Neka ga tamo, i uspomena na. nj neka izblijedi. samo kamo sreće, kad bi se naša monarhija znala oko- ristiti stečenim iskustvom te ne :na- šla se opet sa svojom Njemačkom osamljena u Buropi. Na razmišljanje. Zagreb, 17. marta. | Bjo.sam liaj narodne kavane kad“ su iz: alice Mavij ije Valevije doletila tri dalma- tinska djaka tjerani od Fratikovih razbojnika izlemani batinama Jedan je zdvojno vikao : Spasimo druga“. Taj drug nije mogao po- bjeći, jer je pao od udarca bokserom, kojim mu je prosječen vas lijevi obraz. Kašnje ga dovedoše svega okupana u krvi.- Ja nisam znao da su dalmatinci, ali: sam razumio jo tome što je ovaj u zdvojnoj nasvijestici vi- kao: ,ubij ga ako si dalmatinac“. - Prođoše me srsi, zgrozih se. Jer što su počinili ti ljudi ? . I8li su mirno putem. Spravljeni razboj- nici ih dočekaše i. zAhtjevaše da kliču ,ab. zug Srbi“. ,Zašto abzug Srbi ?“. rekoše ovi, nesluteć zla. A oni ih «nda izmrevariše. 'To su junaci o kojima čitate roj u Hr. Pravu“, Stojao sam još malo na uglu kraj Na- rodne Kavane, a društvu dvaju Rusa, pod dojmom prizora. Tu u sred Zagreba, rođeni Hrvat ne može ulicom ići, može platiti ži- votom — jer neispunjava zahtjeve Shyllocka — Hrvatske. Dokle. smo došli! , Dokle će ovo ići? Od takovih misli prenuše me hitci iz revolverara na Zrinjevcu. Sto je? : Frankovi banditi iz' ugala, ležeć pos: trbuške, iza stabala, pucaju na mirnu pos“ vorku Hrvata koji prate ulicama glavnog& grada svoje domovine«Dra. Milu Starčevića: - — nećaka Ante Starčevića. Doklatareni židov. kupio je potrebni broj / revolvera, našao; valjda za plaću skup razbojnika,, i naredio.“ da se puca u. —, Dr, Milu Starčevića. y3 U jutro, iz novina, doznao sam da ih je ranjeno ranjeno šest — ali da nije runjen Mile _ Starčević. Dopustite mi sad jedan paradoks.