> od XIX.

 

= predbrojen

 

 

na je listu “osščetičvi za Dubrovnik iza Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
ra 10 Ki 3 goštaniki troškovi. Ko» n> .reti list, kad mu pretpiata mine, smatra se
zo Za Goiost) polugodište. —-—

hvatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini, a ——m—m=——m= ——muumssmsutusil»
Štamparija DeGiulli i dr.

U DUBROVNIKU, 10. aprila 1909.

RVEMA HRVATSKA

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE ——

 

 

 

Broj 29.

   

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

 

 

 

 

 

litički pregled.

U Solun stižu vijesti o ponovnom oži-
nju četnog pokreta, te se konstatira znatno
oršanje prilika. Tečajem zadnjeg tjedna
kodilo 11 umorstva. I u bitoljskom
jetu opaža se novo kretanje četa, koje
ivaju narod, da poreze ne izruči vlasti,
to bugarskom komiteu.

*

  
 
   

se

Policija u Budimpešti uapsila je po-
pskog kontrolora Ermina Domatha, koji
ra poštanskoj blagajni pronevjerio 20.000
a u blagajni jednog svog druga činov-
a 10.000 K.

*

Rusija je kod signatarnih vlasti inter-
irala, da se promjeni &. 29. berlinskog
hvora, koji ograničuje suverenska prava
je Gore. Ako velevlasti na to pristanu,
te se riješenje balkanske krize primaći
hcu. Nastojanje Italije, da knjaz Nikola
e u Beču izjavu, da se promjenom S 29.
itra bosansko pitanje riješenim, dovela do
do rezuitata.

3 alka za) op skj LH

Austro-ngarski poslanik u: Beogradu
f Forgach izjavio je ministru Milovano-
, da je austro-ugarska vlada spremna
lah započeti s pregovorima o trgovinskom
voru. Milovanović je na to odgovorio, da
aredno ministarsko vijeće ustanoviti bazu
pregovore i imenovati svoje delegate.

*

Za Res

U Pragu je nedavno umro od kapi ču-
i bečki glumac Sonneuthal.

* +»

Ovih se dana vodila u Trstu rasprava
ti ubojici Fodransperg-u, koji je prošlog
a umorio pjevačicu Fabre, te je zatim
lo nesretnice na komade rasjekao. Po-
ici tršćanskog sudišta izrekoše osudu sa

šlasova proti 3 kojim se ubojica osuđuje
smrt na vješalima.
s.

Austro-Ugarski poklisar u Parizu grof
evenhiiller predao je franceskom ministar-
izvanjskih posala notu, kojom Austro-
urska prijateljski traži od Francuske, da
ua aneksiju Bosne. Pichon je odgovorio,
će vlada dati za nekoliko dana pisrfeni
povor, ali da može već sada  ustmeno
Pčiti, da će Franceska odobriti modi-
tciju berlinskog ugovora.

*
Kako javljaju iz Beograda, kralj Petar
što ne namjerava da abdicira.

“w

Iz Berlina stižu vijesti, du još nije de-

tivno riješeno pitanje, da li će se sazvati

Pska konferencija, premda se za njezin :
iv nitko ne zauzimlje. Njemačka vlada
! na stanovištu, da konferencija nije do-

   
  
   
  
 
 

 

IESSS EVRA ASEA

duše potrebna, ali da bi se mogla sazvati
jedino za to, da sankcionira utanačenja,
sklopljena već prije izmjenom not& između
velevlasti.

*
Između česke nacijonalno-socijalne i ra-
dikalno.napredne državopravne stranke, koje
su do sada bile usko vezane -i imala zajed-
nički klob u zastupničkoj kući, nastao je
spor tako, da su obadvije stranke postavile
svoje kandidate u izbornom kotaru. Spome-

nute su stranke prekinule svaku međusobnu
vezu.
*

U Českoj nastavlja se marljivo istraga
proti česko-radikalnim agitatorima. U Pragu
je uapšen radi antimilitarističke propagande
česko-radikalni vođa Wimmer.

#

Kako se iz Beča. službeno javlja, dobili
su austro-ugarski diplomatski zastupnici kod
signatarnih velevlasti nalog, neka formalno
zatraže, da se odobri mkinuće članka 25.

k

boci ugovora. . Na: 0s

  
 

 

tagovisk te je vršila u njime
prava uz priuzdržanje, koje je fiksirano u
carigradskoj konvenciji od g. 1879. Povodom
austro-ugarsko-turske entente prestala je
vrijednost ove konvencije, te je Turska pri-
znala podpunu suverenost našega vladara
n Bosni i Hercegovini. Dokinuće članka 25
ide za tim, da se međunarodnom sankcijom
odobri državo pravna činjenica aneksije, te
da se Bosna i Hercegovina priznadu kao
posjed naše monarhije.

"
:#

Ovih dana održano je u Beču pod pred-
sjedanjem baruna Bienertha austrijsko mini-
starsko vijeće, koje je trajalo skoro puna
3 sata i kojemu su prisustvovali svi članovi

kabineta.
*

Položaj u Albaniji je vrlo opasan. En-
tentne vlasti  savjetovale su Turskoj, da
poduzme što prije energičae mjere da spri-
ječi: nove komplikacije koje bi mogle nastati.
U arbanaškom gradu Debre koncentrirane
su jake ustaške čete.

*

Ima dulje vremena, da se u austro-ugar-
skom ratnom ministarstvu izrađuje nekoliko
raznih projekata za opskrbu podčasnika, koji
ostaju dulje u službi. Kako Zeit“ doznaje
imadu se podčasnici , koji su se primjerno
vladali i koji se mogu posebno upotrebiti,
uvrstiti u kategoriju gažista bez ranga. Tim
bi se mnogo podčasnicima pomoglo. — I ge-
nerali će dobiti poljsku odoru, koja će biti
sasvim slična odori ostalih šasnika. Za gene-
rale će također biti propisana siva kabanica

*

  
 
  

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopis\ uredništvu lista. Za izjave, priopćena, sahval
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, poro
godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.

 

 

Po vijestima koje stižu iz Beograda
doznajemo, da će posebno odaslanstvo pod
vodstvom ministra Protića ići na Cetinje,
da poduzme nužne korake proti neraspolo-
ženju, što je zavladalo u Crnoj Gori proti
Srbiji.

U čitavoj Perziji već od nekoliko vre-
mena vlada silan glad. Znatan broj revolu-
cionaraca prešao je u vladin tabor. Vojničke
su operacije obustavljene, promet sa Rusijom
sasma je zapeo.

%

Talijanska komora priopćila je novi
kraljev dekret kojim se imenuju 44 nova
senatora. Među njima nalazi se i bečki po-
klisar vojvoda od Avarne.

 

Ne nadajmo se, nego radimo.

Čitamo u gdjekojim našim novi-
nama vijesti, kao da su u Beču nau-
mili mijenjati, povoljno za Hrvate,
soiošaje na jugu monarhije. Već

dve ja izrazili sino svoje
uvjerenje, Ke kon
Srbijom mora nod posljedica za nas,
ali ne možemo nikako dijeliti opti-
mizam onih, koji naviještaju promjenu
u prilog nama, pa buncaju čak i o
trializmu. Ako hoćemo slušati glas
povjesti, tad bismo morali samo oče-
kivati ojačanje centralističkih težnja.
Beč nije nikad u ovakim prilikama
bio sklon popuštanju, a najmanje će
biti sklon sada, kad pobjedu treba
da zahvali Njemačkoj — savezniku.

Centralizmu stoji na putu duali-
zam, pa je lako moguće da u Beču
pomišljaju na preustrojstvo monarhije
da tako sebi olakšaju posao. To bi
možda moglo protumačiti nervoznost,
koja se opaža kod Madžara, Tako
je n. pr. Wekerle smatrao potrebnim
naglasiti, da su temelji dualizma
čvrsti, a ,Budapesti Naplo“ hvata
ježnja na pomisao, da je veleizdaj-
nički proces u Zagrebu naperen proti
neodvisnoj stranci u Madžarskoj. Loš
je znak.i to, što Madžari popuštaju
Beču u pitanju banke. Valjda da mu
ne će da dadu prilike, da bude ne-
zadavoljan i podari ih novim Fejer-
varyjevim kabinetom.

Nu i kad bi. svi znakovi zbilja
upućivali na promjenu _ sistema,
zar iz toga slijedi, da Hrvati mo-