God XIX.

 

U DUBROVNIKU, 17. aprila 1909.

Broj 31.

 

 

 

==

Qijena je listu unaprijeda; za Dubrovnik i7za Auet:o-Ugsrsklu na godiru 10 K. Za ino
gastvo 10 K i PREANANM troškovi. Ko» n> .crti list, kad mu pretplata mine, smatra se

py ugodište. ———— —— POJEDINI BROJ 10 PARA

— a predbrojen ia <o-sat)

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini, =

 

 

 

drznjnvne olesti

Revolucija u Turskoj.

 

CARIGRAD, 17. — Zastupnici.

Mladoturci ostavili su Carigrad te
pošli _k četama, koje su im ostale
privržene. :

LONDON, 17. — Vijesti, koje
ovamo stižu, bilježe veliko vrenje u
Macedoniji. Imao bi buknuti sveopći
ustanak.

SOLUN, 17. — Mladoturci su
odlučili mobilizirati solunski kor te
krenuti put Carigrada i zbaciti sul-
tana.

CARIGRAD, 17. — Ovdje je
reakcija potpuno prevladala. Raspust
parlamenta je neizbježiv.

Kriza u Ugarskoj

BUDAPEST, 1% — Rauch se
nalazi u Pešti. «Njegov boravak u
svezi je sa krizom u Ugarskoj.

ZAGBEB, 17. — Širi se glas,
da će Czernovich zahvaliti se na
podbanstvu te postati visokim čino-
vnikom u ministarstvu u Pešti.

BUDAPEST, 17. — Kriza je
akutna. Po nekim vijestima mini-
starstvo će predati na 25. o. mj. de-
misiju, Kralj dolazi dne 29. o. mj.
u Budimpeštu.

Razno.

SARAJEVO, 17. — Muslimanski
Vjerski statut sankcijoniran je od
i. Vel.

PARIZ, 17. — Ovamo je stigao
ugleški kralj.

Itički pregled,

Revolucija u Turskoj.

a 13. o. mj. pokret proti Mladim Tur-
% uzeo je značaj prave revolucije, koja
tijeti da će zavrnuti vratom  nedonoščetu
turskoj konstitnciji. Brzojavi javljaju da
mnogi Mladoturci poubijani, da se voj-
4 iznevjerila časnicima, da sa bratimi sa
icom. Ministarstvo je predalo demisiju,
Hamenat je rastjeran. Iza ovoga pokreta
u da stoji sultan.

Odmah kad je došla vijest, da je sultan
pritiskom Mladoturaka dao konstituciju
ili smo sumnju, dali tursko carstvo ima
sebi snage da se preporodi. Ipak nije
ijet cijenio da će reakcija nadvladati opet
on samo nekoliko mjeseca slobode. Bit

 
 
  
    
 
   
 

sjednice, nakon, uskrsništ. praznika. Prije - f

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE —

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave. priopćena. zahval
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi. koji se više puta štampaju, po po

 

 

Štamparija DeGiulli i dr. = godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. S

 

će da su tomu i mladoturci krivi svojim Progoni proti židovima traju i nadalje
nespretnim ponašanjem,.ali glavno je ipak po čitavoj Rusiji. Ministav unutrašnjih po-
to, što sloboda nije u Turskoj carevini, koja = sala dobio je ovih dana vijest, da se poslije
se poglavito osniva na teokratizmu, moguća. uskrsnih blagdana spremaju veliki progoni.
Zaludu je u koranu iskati stavaka, koji kon- Uslijed toga izdane su svim guvernerima
stitucijonalizam odobravaju, kad cijeli po- stroge odredbe, da pojačaju straže u židov-
vjesni razvitak osmanlijskog carstva upu- skim naseljima.
ćuje samo na tiraniju. Tiranijom se tursko
carstvo podiglo, tiranijom će se uzdržati, Ministar izvanjskih  posala Tittoni i
dok mu ne bude suđeno da ga tiranija su- njemački državni kancelar knez Biilow sa-
novrati u neprestane državne prevrate te stali su se ovih ovih dana u Mletcima, te
su tom prigodom raspravljali o zadnjim do-
# gađajima na Balkanu. Između oba državnika
manifestirao se je podpun sporazum.

%

se posvema raspe.

Jesu li europske vlasti imale utjecaja
u ovom preokretu? — Neki upiru prstom *
u Njemačku, drugi u Englešku. Moguće da

su se i jedna i druga malo opet na Balkanu posjetit će ove godine i Jadransko more, te

proigrale, samo lako da se igra zakrvavi. (a y mjesecu svibnju stići u Trst i na
Bugarska mobilizira, a lako da Srbija bude Rijeku. :

tražiti u Novom Pazaru i Staroj Srbiji *
odmazdu za Bosnu i Hercegovinu.

Kako javljaju, sjevero-američka eskadra

Pitanje o evropskoj konferenciji još uvi-
pr. jek nije definitivno riješeno. Pariški listovi
Rajhsrat će 26. o. m. nastaviti svoje izjavljuju se najodlučnije proti sazivu kon-

     

svega imao bi riješiti zak. osnovu o aneki
Bosne, austro-turski zapisnik, predlog o vje-
resiji za odštetu Turske, trgovački ugovor
s Rumunjskom i budgetni provizorij. Osim
toga dolaze na dnevni red osnove o Zal
nom osiguranju i jezične osnove za Česku, [EI e

a vlada kani predložiti i osnovu o povišenju rage je Eltina"TaAinejenvJNe u

poreza. na žestu. ž
*

   

čemu bi konferencija imala služiti

*

Na svom dobru Baycity kod San Fran-
ciska u Kaliforniji umrla je velika poljsko-

Talijanske novine javljaju, da će u Na-
pulju bezuvjetno doći do sastanka engles-

Jo s P piru E spe gaće ri koga kralja Eduarda .i talijanskoga kralja
okružnice, kojom je ona u svoje vrijeme i š
Viktora Emanuela.

zatražila saziv evropske konferencije za rje- #
šenje priepornih pitanja. Turska će ovaj
zahtjev opozvati.

Između Englezke i Turske vlađe došlo

»Pester Lloyd“ dementira vijest, koja
je poluslužbeno bila javljena, da će ratna
uprava opozvati u najkraće vrijeme sve pri-

Iz Biograda se javlja: Srbska je vlada  zuvnike sa bosansko-hercegovačke granice.
imenovala bivšeg staroradikalnog ministra  xki od naknadne regervo ostat će.

financija dr. Pačua i bivšeg mladoradikalnog

ministra narodne privrede Draškovića dele- i

gatima Srbije, koji bi imali s Austro-Ugar- Česki listovi javljaju iz Beča, da je
skom nakon uskrsa povesti pregovore o  doljno-austrijsko namjestništvo zaključilo, da
novom trgovačkom ugovoru. Nadalje se ne će unaprijsd dozvoljavati osnivanje dra-
službeno javlja: Pošto. je srbska vlada od.  štava, koja nemaju njemački jezik za dru-
bila i austro-ugarski predlog glede trgovač. - štveni. g
k rovizoiija i predlog.o obnovi pre g ze : ;
JO i poi gioio Ati aa U Rimu se širi glas, da će car i kralj
je za vrijeme uzkrenih praznika između _ Franio Josip ovih dana doći u Mletke, da
grofa Forgacha i srpske vlade pauza u do.  %% sastane sa talijanskim kraljem. Međutim
govoru. u Beču se dementuje ova vijest, pošto je
. " poznato, da kralj radi visoke starosti ne pe

U Londonu je umro jedan od najvećih tuje u inozemstvo.
englezkih pjesnika: Algernon Charles Swin-
burne. I kao dramatičar bio je Swinburne

i io j i Kako njemački iti okaelnaata , došlo je
vrlo ugledan, pa su i njegovi kritični spisi ovih dana u Odesi do p izgreda.

od velike važnosti. Članovi ,saveza pravih raskih ljudi“ napa-

p dali su na ulici prolaznike židove i zlosta. :

U Trstu su stupili u štrajk: svi pomo- vljali ih, Dva su židova teško ranjena. Obla-
čnici i laboranti: A sica ljekarnama. sti su poprimile energične mjere, da se ig-

g rodi me potitro.

- ferencije, jer od_kako sn. kabineti _pristali_