God XIX. U DUBROVNIKU, 28. aprila 1909. : Broj 34. sena je listu unapr jeda; za Dubrovnik i za Austro-U garsku n+ godinu 10 K. Za ino matvo 10 K i poštarski troškovi. K> n> .r ti list, kad mu pretplata mine, smatra se $ s v)ugodište ——==m====m predbrojen .a <» davatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. ======= Štamparija DeGiulli i dr. hrzojavne vijesti. Novi sultan. CARIGRAD, 28. — Sultan Ab- dul Hamid je interniran. Rešad je svečano proglašen sultanom. Ugarska kriza. BEČ, 28. — Wekerle je bio pri- mljen u audijenciju, koja je potrajala dva sata. Predao je vladaru demisiju koalicijonog ministarstva. Kralj je sebi pridržao odluku. Iz Zagreba. ZAGREB, 28. — Vođe koalicije nalaze se u Pešti, gdje su započeli pregovori. Kad bi ti uspjeli, postao bi banom — kako kažu — Imbro Josipović, otac ministra Gejze Jo- sipovića. ZAGREB, 28. — Kažu da je (Rauch već predao demisiju, a da će proces bit aboliran. ZAGREB, 28. Harambašić povlači se od politike, te postaje taj- nikom na vladi, odsjeku bogoštovlja i nastave. Pogledi po svijetu. Revolucija n Turskoj. U subotu je mladoturska vojska prodrla u Carigrad. Prva joj je briga bila, da opkoli Yildis Kiosk, residencu sultanovu. Ostala je vojska krenula prama kasarnama, gdje je naišla na dosta živahan otpor reakcijonaraca. Jednu vojarnu trebalo joj je osvojiti topo- vima, koji su pucali iz daljine od samo 300 metara. Otpora je bilo i kod vojnog mini- starstva. Ranjenih i ubijenih ima s obije strane. Nastradalo je i nekoliko Evropejaca, koji su se boja bili primakli iz znatiželjnosti. Jedan inglez ubijen je u času kad je htio da fotografira. Dok se je to događalo u Ca- rigradu, sultan Abdul-Hamid dao je na Yildis Kiosku izvjesiti bijelu zastavu. == Svi bez razlike hvale veliki zapt, koji Je vladao u mladoturskoj vojsci. Bila je data naredba, da se niko ne smije prtiti u evro- Pejce i kršćane, pa su je vojnici strogo držali, Tako je za sad slomljena u Carigradu reakcija. Kažemo za sad, jer po mnijenju državnika, "Turska spravlja još mnogo izne- Bađenja. e Povodom dogođaja u Carigradu otpo- slala je naša monarhija jednu krstašku divij IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahva) plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju. po po godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. — = Zija u Pirej pod zapovjedništvom Lazara Sukić-a. Divizija je već otputovala iz Pulja, te će za 3 dana stići u Pirej, da bude ondje spremna za slučaj potrebe. * U Pragu je umro 1aladočeski zastupnik u reichsratu Dr. Jan Kaftan n 68 godini a u Beču pređašnji upravitelj financijalnog ministarstva i tajni savjetnik Adolf barun Jorkasch-Koch. % Engleski kralj Eduard otposlao je vrlo srdačnu depešu bugarskom caru Ferdinandu čestitajuć mu na neodvisnosti i suverenosti Bugarske; tako isto i srpska vlada. - * Ruska vlada je brzojavnoim okružnicom obavijestila sve vlasti, da je odredila napre- dovanje ruskih četa prama gradu Taebrisu i to s razloga, što prina Sin el Daule us- prkos obečanju perzijske vlade nije dozvo- lio, da se dovede živež u gladujući grad. ti Bečko redarstvo uhitilo je svršenog me- dicinara Ladislava Hošeta radi krivotvore- nja bankovnih nota. Hosek je fotografskim putem na vrlo vješt način krivotvorio ban. kovne note i poštanske biljege. * Srpski kralj Petar odlučio je odlikovati sve dobrovoljce koji su se bili pripravili za boj, medaljama, a častnike ordenima. * Franceski revolucionarni radnički savez izdao je na čitavo radništvo proglas, u ko- jem ga pozivlje, da 1. svibnja javho mani: festira držeći meetinge i time pokaže svoju snagu. * Javljaju iz Sarajeva, da je ondje jedna krčmarica, inače vrlo jaka žena, otela pre- kojučer u svađi bod jednom pričuvniku 54 pješačke pukovnije, te mu njime formalno probola glavu. Uzrok svađi nije poznat. Krčmarica je srpkinja. * U Peschieri u Italiji pobunili se/neki dan vojnici kaznene satnije, koja se ondje nalazi u posadi. Jednom odjelu strijelaca pošlo je za rukom uspostaviti red. Ranjeni su jedan narednik i jedan vojnik. Svi su buntovnici disciplinarno kažnjeni. š , U Varešu u Bosni stupilo je u štrajk preko 690 rudničkih radnika. Traže povišicu nadnice i kraće radno vrijeme. Ima izgleda, da će se stvar što skorije mirnim putem riješiti. : Zemaljski maršal prince Lobković saop- \ćio je zemaljskom odboru, da se česki sabor za sada nikako sazivati ne će. # ..- Sve vijesti o intervenciji velesila u Turskoj rieosnovane su, jer velesile ne će da se miješaju u unutarnje prilike. Vijest o mobilizaciji Grčke sa službene strane najodlučnije se dementira. pi Prva sekcija sveslavenskog kongresa u Petrogradu stavila je slijedeće teze : 1. Poželjno je, da se sva pitanja, tičuća se Slavenske politike u Rusiji, riješe spora- zumno sa javnim mnijenjem, 2, Politika razdiobe interesnih sfera na Istoku između Austro-Ugarske i Rusije mora prestati ; 3. Kongres izražava nadu, da aneksijom Bosne nacijonalna svijest srpskog naroda ne će biti uspavana i da će Austro-Ugarska dati Bosni i Hercegovini obećanu autonomiju ; 4. Na polju međunarodnih odnošaja želiti je, da se očuva englesko-francesko-ruski spo- razum ; 5. Za riješenje slavenskog pitanja potrebno je da Rusija u vlastitoj kući pređe na sla- vensku politiku, kojoj temelj mora biti, da se Poljacima dade u njihovim. etnografskim granicama autonomija zemstva i gradova uz očuvanje interesa ruskog stanovništva tog područja ; 6. Trvenja između slavenskih naroda mo- raju prestati na temelju kulturnih i nacio- nalnih prava svakog pojedinog naroda kao ravnopravnog člana sveslavenske narodne obitelji. Konferencija traži reviziju rusko polj- skih odnošaja na već poznatom temelju, u Rusiji i izvan nje. 8 Dne 25. aprila bio je u Portugalskoj veliki potres, koji je uništio više gradova. Potankosti još fale. Riješenje jezičnog pltanja. Nazad par dana sastala se u Beču na ministarstvu konferenca, kojoj su prisustvovali uz članove vlade od Hrvatske Stranke Ivčević i Biankini "od pravaške Prodan, od talijanske Ziliotto i Krekich, od srpske Baljak. Prodan se odalečio prije svrhe izja- vljujuči da ne može pristati na za- htjeve Talijana. Ostali su ustrajali, te je između njih došlo do. potpuna sporazuma. Kako se čuje, hrvatski iliti srpski jezik bit će od sad un&- prijed uredovni u cijeloj zemlji. 'Ta- lijanskom jeziku data su neka prava u vanjskoj službi, tako da će vlasti na talijanske podneske odgovarati talijanski, a da će se u svim mjesti+