=== jena je i tro 10 predbrojen %a Guan&s'o stu unaprijeda: za Dubrovnik iga Austro-Ugarslu na godinu 10 K. Za ino K i poštarski troškovi. K4 na sesti list, kad mu pretplata mine, smatra se osude. i EEE isvatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini, Štamparija DeGiulli i dr. U DUBROVNIKU, 15. maja 1909. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE mmm POJEDINI BROJ 10 PARA_ Nledi po svijetu. Evo što piše ,Magyarorszag“ o Ugar- oj krizi: Situacija je danas takva, da je lanevriranju perfidne štampe i političkim ustolovinama uspjelo kralja posve zavesti. oslije toga nije čudo, ako vladar neodviš- jaškim političarima izjavi slijedeće : ,Samo- alna banka nije po volji većine, naroda. vo pitanje izbačeno je pomoću nedozvoljene gitacije na površinu, samo forciranjem i te- orom jedne manjine: Mnogi su me uvjera- ali, da bi ustrojenje samostalne banke bilo rlo pogibeljno za Ugarsku“. — Zadaća vo- ećih neodvišnjačkih političara mora biti, da e kralj o pravoj istini informira t. j., da ećina naroda zahtijeva samostalnu bahku li borbu proti otklon ovog zahtjeva“. * U austrijskoj zastupničkoj kući opet su aredali prešni predlozi, čime je spriječen edoviti rad parlamenta. Akoprem je na lnevni red stavljeno prve čitanje Bilinskovih horeznih reforma, sigurno je, da do toga či- anja barem ove nedjelje ne će doći. Najveću nepriliku zadaje vladi bosauska agrarna banka, proti kojoj raste uzrujanost ne samo h zastupničkoj kući, nego i u _gospodskoj kući. Gotovo cijelokupno austrijsko novin- vo traži glavu zajedničkog ministra finan- ija baruna Buriana, koji da je bez privole znanja austrijske vlade i parlamenta po- lijelio koncesiju za agrarnu banku u Bosni, koja dobiva povlasticu za otkup kmetova od zajedničkim jamstvom cijele monarhije. * Kako bečke novine javljaju, ministar Burian dat će ostavku, te će otići u miro- inu. Protivštine koje su ovo zadnjih dana iastale protiv njega uslijed madžarske banke, lako su velike, da ih je nemoguće svladati. Njegov pad nije u ostalom prouzročen samo nadžarskom bankom, nego i čitavom nje- govom politikom za vrijeme aneksije. * Zastupnici raspuštenih omladinskih or- ganizacija u Pragu htjeli su održati tajnu pštinu, ali je redarstvo, saznavši za tu namjeru, raspustilo skupštinu i uapsilo sa- vače. Proti svim članovima skupštine, njih 130 na broj, vodi se istraga. \ * Ponovno imenovani vel. vezir Hilmi Paša, još se nije ni ugrijao na stolici veli- Og vezira, a već se opet javlja, da su mla- doturski zastupnici s njime nezadovoljni, jer % boje, da bi on želio tursku komoru ras- pustiti. Stoga se i drži, da će Hilmi paša doskoro biti srušen i da će ga zamijeniti ministar Ferid paša, — Povjereistvo, koje istražuje Jildis i sastavlja inventar, otkrilo > od utorka do četvrtka opet dragocje- nosti u vrijednosti od 122.000 fanti, %oje su prevezene u ratno ministarstvo. === i Osim toga otkriveno je mnoštvo zadužnica, dionica i svetih knjiga. # U ponedjelnik o podne na opće g. đenje pojavio se u zastupničkoj kui u Beču. zloglasni uhoda Gjorgje Nastić," pisac »Finale“. On je došao te je zamolio prof. Dr. Masaryka za razgovor, da muđđlade nove »informacije“ koje ćega odvratiti od njegov#g dosadašnjeg stanovišta. Prof. Masaryff ga je odbio na neprijateljski način, kako što se i dolikuje takovom špijunu. Interesantno je da je i Dr. Friedjung tražio prof. Masaryka, da mu razloži svoje stanovište, ali prof. Ma- saryk je obračunao s njime kao i sa Nastićem. * U prisutnosti cara Nikole i svih mjesnih dostojanstvenika te izaslanika iz gotovo svih evropskih država, među tim iz Austro-Ugat- ske, otkriven je u Moskvi svečanim nači- nom spomenik veiikome ruskom. piscu, Ni- koli Gogolju. ra Istraga proti zastupniku Klofaču radi ; antimilitarističke propagande. napokon je ze-. in ključena. Rasprava će otpočeti u prvoj po- lovici mjeseca lipnja. Optuženo je oko pet stotina Čeha iz Českš. U Moravskoj nije sudbena istraga, povedena proti istoj pro- pagandi, još dovršena. Lueder u Dalmaciji. Ko je Lueger? Prije nego se je uputio sa svojim vijećnicima u Dalmaciju, općina je bečka javila dalmatinskim općinama njegov dolazak. Na taj spis odgovorila je općina dubrovačka, takoje skladnost zahtijevala. Odgovor je općina bečka povratila — poobičaju! — neotvoren, jer da nije adresiran u Wien, nego u Beč. Općina dakle, kojoj je Lueger načelnik, nije ni Viden, ni Beč, ni Dunaj, ona je hladni njemački Wien. Sijelo vladara iz habsburške dina- stije, kojoj su se austrijski narodi povjerili, glavni grad zemalja, , koji su većim dijelom slavenske, nije ni toliko uslužan prama. nenje- mačkim narodima ove monarhije, da bi dopustio, da ga svaki narod zove svojim imenom. Lueger pozna samo Wien, a za taj Wien traži, da ga svi narodi monarhije smatraju svojim središtem. Čujte ga što je rekao Dr. Mihaljeviću na od- govor njegova pozdrava, ne samo : kao načelnika grada Spljeta već kao + Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. ža izjave, priopćcna. zehva) plaća se 40 para po retku, & za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. i predsjednika , Hrvatske .Stranke“, u kojemu j& spomenuo maše želje za sjedinjenjem: ,njih nije \u Dalrhaciju dovela politika, oni su La da za- svjedoče pripadnost : Dalmacije Austrij- skoj carevini“. Ne dopušta dakle ni to, da ta pripadnost bude političkim pitanjefh, za njega: je pripadnost Dalmacije Austrijskoj carevini t. j. zemljama zastupanim u carevinskom vijeću stvar, o kojoj se ni ne smije raspravljati, i: on, zastupnik njema- čkog Wiena, došao je u Dalmaciju kao u svoju zemlju. aa Za Luegera je'dakle Wien i hab: sburška. prijestonica sve jedno, on među njima ne pravi razlike, on pre- lazi preko prava habsburških kru- novina kao da ih nema, njemu je sve Žešćega predstavnika njemačkog centralizma nije dakle moguće ni zamisliti, a ipak ima ljudi pa i listova u Dalmaciji, koji ili zamjeraju ili ne odobravaju hladnoću, kojom je pokrajina dočekala bečkog načel- nika. Spominju se dužnosti gosto- primstva, kao da gostoprimstvo može izbrisati ono što je Lueger i cilj, koji ga je u Dalmaciju doveo. Zar nije Luegerova ona stranka, koja je preko svoga Reiehswehra i drugih organa, bacila na hrvatsko - srpsku koaliciju cijelu pregršt najpodlijih denuncija, kojima je svrha, da pro- stim nasiljem, pa i vješalima, zaguše narodni hrvatski pokret? Zar nije to stranka, koja proti Hrvatima i Srbi- ma uzdrži najnenarodnijeg čovjeka, što ga je u opće Hrvatska imala? Zar su se zaboravile riječi, kojim. je pozdravio odaslanstvo bosanskih Bi- vata, koje su morale napuniti stidom svakoga Hrvata, koji još ima_ krvi u obrazu ? Može se različito misliti o spljet- skim demostracijama, ali uvjereni smo, da do njih ne bi bilo došlo, kad neki ljudi u Dalmacije ne bi svoju skladnost dotle tjerali, da za- borave dužnosti prama narodu, koji zastupaju. Demonstranti bit će 'se NR