===

lijena je listu unaprijeda; sa Dubrovnik izsa Aust>o-U gareku na godinu 10 K. Za ino
ivo 10 K i poštarski troškovi. Ko» n> .ceti list. kad mou pretplata mine, smatra se
predbrojen za Go ost) osugodište. uu uu [u u =

ivatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini, ===
= Štamparija DeGiulli i dr.

ojavne vijesti.

Raskol u neodvisnoj stranci.

PEŠTA, 12. — Predstoji raskol
i neodvisnoj stranci. Kossuth ostaje
koaliciji, a Justh će istupiti.

Nagrada ,načelnoj« opoziciji.

ZAGREB, 12. — Očekuje se ime-
novanje zastupnika Frankovca Bo-
njaka zagrebačkim kanonikom.

Traži dokaze za veleizdaju.

PEŠTA, 12. — Ovamo je stigao
Dr. Friedjung. Traži dokaze za ,ve-
leizdaju“.

Sam Dr. Friedjung, učenjak, smatra
dakle materijal, na temelju kojega je obije-
dio koaliciju s veleizdaje, nedostatnim pa
ga hoće da popuni. Reklo bi se, da je tomu
učenjaku počelo biti teško pri duši uza sve
dokumente, koje mu je ministarstvo vanj-
skih posala stavilo na raspoloženje. A na
temelju tih dokumenata opravdava se cijela

 
      

politika m s.zada ijeseca, ; koja ješ
narode 'za veđ*do sad stotine milijuna.

Gradski izbori.

ZAGREB, 12. — Već se. osjeća
agitacija za nastajne gradske izbore.
Kršnjavi kandidira za načelnika.

Neprimljena demisija.

BEČ, 12. — Ministar predsjed-
nik Bienerth bio je na'saslušaju kod
vladara te mu podastro demisiju mi-
nistra Začeka. Kralj demisiju nije
prihvatio.

Pogledi po suijetu.

U Budimpešti držat će se od 29 kolo-
voza do 4 rujna XVI. međunarodni liječni-
čki kongres. Na tom kongresu dozvoljeno
je raspravljat na. svim germanskim i ro-
manskim jezicima, a glavno će mj&sto zau-
zeti madžarski. Slavenski jezik nijedan nije
označen, da bi se moglo njime na kongresu
govoriti,

 

M

Kako nGješko Slovo“ javlja, istraga je
protiv  Antimilitarista“ — što su uapšeni
prije dva mjeseca — svršena. Ovih će dana
uapšenima biti predana optužnica. Proces
bi imao započeti polovicom tek. mj. i trajati
će vile dili) (1 36H,

, š ;
U. Galiciji u. Španjolskoj prijeti, da će
buknuti seljački ustanak. Preko 200.000 se-
liska obrazovaše saves protiv velikih posje-
dnika i političkih autokrata, koji seljaštvo
izrabljuju, uzajmljujući malom čovjeku no-

U DUBROVNIKU, 12. juna 1909.

IZLAZI SVAKE SRIJEDE

 

Broj 47.

 

mm— —————————=

I SUBOTE —
POJEDINI BROJ 10 PARA

 

 

 

 

mmm

Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena.zabva)
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po
————== godbi us rasmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju %e.

 

 

 

vac uz užasno lihvarske kamate i tako ga
uz pomoć podmitljivih sudaca dobiju posve
u svoje ruke. Članovi su ovoga saveza ovih
dana oštetili mnoge šume, nasade i polja.
Došlo je već i do krvavih sukoba, Seljaci
naviještaju, da su odlučili ne odustati od
svojih opravdanih zahtjeva, nego će svoju
borbu nastaviti. Ako bude nužno, svoj će
savez pretvoriti u tajni savez, u jedne vr-
ste ,cernu ruku“.
Io

Ministarstvo ruske flote. zaključilo je

gradnju 4 oklopnjača troškom od 140 mi-

lijuna rubalja.
*

Milijunaš Ogden, koji sada živi u Ame-
rici obvezao se je dati 4 milijuna kruna za
gradnju i uređenje nove operne zgrade u
Chicagu, a 50 građana čhicaških obvezalo
se davati za uzdržavanje te opere po 40.000
kruna u stalan fond. X

o

O Wekerleovoj audienciji kod kralja
doznaje Budapesti Hirlap“ ovo : » Wekerle
je stavio vladaru svoje zednje predloge. Po-
najprije je izjavio, da su sva nastojanja za
daljnje zajedničko djelovanje se današnjom
koalicionaškom većinom bezuspješna. Prepo-
ručio .je rvlađaru, da sasluša vođe dviju
oprečnih stanovišta: Kossutha i Andrassya.
Nadalje je ponovno zamolio vladara, da pro-
vizorni kabinet definitivno riješi njegova
mandata.

ek

»Korrespodenz Centram“ konstatuje, da
je neispravno mnijenje, da bi se sadašnja
kriza povoljno riješila otstupom Bienerthova
kabineta, koji ne bi bio prodao ostavku ni
u slučaju, da se prihvatio meritum Šušter-
šićeva predloga. Bienerthvv će kabinet da-
pače ostati na svome mjestu, ako i se ne vo-
tira redoviti ili provizorni budget. — Slika
ustavnosti u Austriji.

«

Berlinski politički krugovi naglasuju,
da inicijativa za skori sastanak cara Vilima
i cara Nikole ne potječe iz Berlina, To se,
vele njemački ofiziozni listovi, razabire iz
putnog programa cara Vilima, u kojem se
nije prvobitno predvidio sastanak u finskim
vodama. Njemačka se ne može apustiti u uži
odnošaj s Rusijom, dok Izvoljskij bude gle-
dao u barunu Aehrenthalu svog osobnog
protivnika. Njemačkoj je u prvom redu do
čvrstog saveza & Austro-Ugarskom, kojemu
se je priključila i Rumunjska,

s

Upraviteljstvo ljubljanske kreditne banke
unajmilo je u Sarajevu prostorije, u kojima
će se smjestiti bankin ured. Kako iz Ljub-
ljane javlja bankino ravnateljstvo, još nije
određen dan, kada će banka početi djelo-
lovati u Bosni-Hercegovini.

a

U predzadnjoj sjednici carevinskoga vi-
jeća govorio je između ostalih govornika i
socijalni demokrat Da Govoreći o
jugoslavenskoj politici m narkije rekao je i
ovo: ,Vrhuaac ludosti u jugoslavenskoj po-
litici monarkije jest bez dvojbe zagrebački
proces. Taj je proces ognjište uznemirivanja
i provokacija čitavoga slavenstva na Bal-
kanu. U koju se svrhu vodi ovaj proces?
On se vodi 1 mi moramo šutjeti, & morati
ćemo ga jednoć grdno okajati — našim
novcem, a na žalost i uašom krvlju.

O mmmmammm———————————

Zahvalnost Dalmatinac, < 225:

Kako sve bečke novine javljaju,
ministar predsjednik Bišnerth, u ne-
prilici za većinu, kušao je utjecati
na dalmatinske zastupnike u Beču,
sječajuć ih dobra, što im je Beč u
zadnje doba učinio. Njegove novine
,Fremdenblatt“ zaletjele su se tako
daleko, da su javno predbacile Dal-
matincima nezahvalnost.

Mi rado bilježimo,  dašiš\ vaši
stupnici u Beču bacili u liče |
niku tu drsku uvrjedu. Od .,zahval-
nosti“ da se mi odrečemo svojih po- .
litičkih zahtjeva, da slijedimo stope
Poljaka i da braća naša prstom kažu
na nas kao odrode! — Ne, bečki od-
goj nije još tako daleko dopro.

Pa zašto da budemo zahvalni!
Istina je, sad se u Beču nešto miču,
ali što je to prama onomu, što bi
nam morali dati. Preveć skupo mi
plaćamo blagodati, koje črpimo iz
pripadnosti monarhiji, da bi komu
mogli biti za to blagodarni. Da daju
trostruko više, ne bi nam još napla-
tili osamljenje, koje nam nametnuše
njihovi interest. :U monarhiji jedino
je Dalmacija žrtvovana. let

I baš u času, kad zemlji prijeti'
takova ekonomska kriza, kakvu mo-
žda još nije doživjela; kad prihodi
Dalmacije nijesu dostatni, da pokriju
potrebe; kad naše uštednje idu u
druge austrijske pokrajine, da zasite
nigda nezasićene žitne knezove du-
navskih provincija; kad se čeljad
da puste pticama nek zo-
jer staro vino nije još
vreća muke plaća
sa 4 barjela vina; kad mlada inđu-