Zaslužno odlikovanje. Kako čujemo
u. P. D. Jozo Cernizza bio je za svoje opće
poznate zasluge odlikovan redom željezne
krune II. stepena.
Umirovljenje. Poslije duge savjesne
službe bio je ovih dana na vlastitu molbu
umirovljen g. Bernardo Dešković, poštanski
padoficial.
Načelnik bečki Dr. Karl Lueger
načelniku dubrovačkom. Bečko grad-
sko vijeće bilo je u svoje doba javilo našoj
općini, da će posjetiti Dubrovnik. Općina je
na tu prijavu odgovorila, 'a odgovor se je
yratio_ neotvoren, jer da pismo nije bilo
dresirano u Wien, nego u Beč.
Kako doznajemo primio je ovih dana
naš načelnik pismo od načelnika Dr. Lue-
gera, u komu pogrješku ispričava, To se
dogodilo krivnjom činovnika, koji ima na-
redbu, da odbije sve spise iz Ugarske, koji
ne nose adresu Wien, jer se isto postupa u
Ugarskoj, kad list ne nosi adresu sa mad-
žarskim imenom mjesta. Zaključak bečkog
gradskog vijeća odnosi se dakle samo na
pisna iz Ugarske; a dotični činovnik nije
bio na čistu, otkle dolazi pismo, Načelnik
Dr. K. Lueger doznao je za to putem no-
vina, te je odmah dao stvar ispitati.
Kretanje teretnih parobroda u Gružu.
Aust. parobrod ,Dardaoia“ — kap. R. Ra-
vasini stigao je iz Rijeke prazan, u srijedu,
te krca drvlje za Aleksandriju.
Krađua. Redarstvo je uapsilo i predalo
sudu nekoga M. Rigješića iz Trebinja, što
je u srijedu večer, ukrao D. Bubalo balu
sijena i prodao je jednom kočijašu.
Nesreća pri iskrcavanju parobroda,
zadesila je nosača M. (brad. Konop.;ed
stroja što izdiže terete iz štive, zahvatio je
nosaču prst;;te mu ga je izgulio iz ruke sa
velikim komadom žile. Nosač je bio uhvatio
rukom za ,bragu“ u času kad se stroj usta-
vio cijeneći da će slijediti spuštavanje na
kraj. Prevario se, jer je stroj nastavio izdi-
zavanjem, a ,braga“ mu pretisnula prst, te
ga kao kliještima izgulila.
U svađi. Zavadili se članovi šantanske
talijanske družine, koja se ove sedmice pro-
ducira u kafani Perića. Od riječi došlo do
roka, dok jedan drugomu nije razmlatio sa
stolicom glavu. Tad su priskočili prisutni i
rastavili ih. Kažu nam da se bila umješala
i jedna ženska, te da je oboružana iglom
od klobuka kidisala na nos protivnika.
Iz Župe. Miču se. Znamo iz dobra
zvora da namjesništvo naredilo je da se
vrši odluka ministarstva od 7. rujna 1907.
glede jama napravljenih od grofa Caboge.
I u slučaju da_Caboga ne uredi sve jame
kroz 30 dana, da će mu s mjesta obrt obu-
staviti, Ako ovo nijesu samo prijetnje,
koje će ostati na papiru, evala namjestništvu.
Bude li trebati obrtu subvencije — kako
je jednom prigodom umjesno primjetilo
ugledno uredništvo — nek mu se.to dade
u novcu, a ne u zdravlju podanika, koji
pošteno porez plaćaju u krvi i u novcu.
Kotarsko poglavarstvo moralo bi naj-
prije činiti izerpiti svu vodu iz jama, pa
onda narediti nasip. Rok za sve ističe dne
'sk
. gospodarskih,
CEMENT
8. jula, pa ćemo tad javiti, je li se vršilo
ili ne ono, što se je naredilo. Do vidova.
Izgubio se. Od novog mula do u Su-
stjepan izgubio se jedan brilanat. Ko ga
nađe, neka ga donese na uredništvo ovoga
lista, gdje će biti nagrađen nagradom od
100 kruna.
Ispražnjeno je mjesto cestara u Ri-
jeci Dubrovačkoj sa sjedištem u Sustjepanu.
Tko reflektira na to mjesto neka se prijavi
kod Kotarskog Poglavarstva. Plata je K 54
na mj.
Foulard svila
sa K 1:15 po metru, pa unaprijed za bluze
i robu. Franko sa već plaćenom carinom
za dostavom u kuću. Bogati izbor uzoraka
odmah.
feiden -Fahrikt, Henneherg, ZOrich.
Hunyadi Janos
Saxlehnerova naravna grka voda dje-
luje blago. Izvrsna proti manama, pokvare-
noj probavi, kongeštijama itd.
daje apetit
dobiti pomaže probavu
nTempel 12008“ | uređuje izmjenu krvi.
Seoski Sospodtt.
Sprava za sađenje krumpira. Najprije
valja da razlikujemo dvije vrsti sadnje krum-
pira: sadnja na maleno, gdje se za krumpir
određeno zemljište priredi, onda se iskopaju
jamice za gnjoj ,kućice“, u koje će da se
krušku krumpira zasadi. Drugo je sadnja
krumpira na veliko ili barem'u većoj mjeri,
tu se oranice priprave za gojitbu krumpira
na taj način, da se najprvo gnujoj donese
na oranicu, pojednako se po oranici razdijeli
a onda se preore i tako gnjoj pod zemlju
spravi, Nakon malo dana imaš tako spra-
vljeno zemljište za sadnju krumpira.
Ako se radi o gojitbi krumpira u ve-
ćoj mjeri, onda mogu da dođu u obzir spra-
ve za sadnju krumpira, jer se kod male go-
jitbe uopće sprave ne bi zgodno mogle r&-
biti, kako je tu obično gnjojenje vezano na
pripravljanje ,kućica“, a gdje su te jednom
tu su više sprave suvišne, Ima više sprava
za sađenje krumpira od velikih, koje tjera
konjska ili druga sila, pa do jednostavnih
ručnih sprava. Jedna: od ovakovih ručnih
sprava, praški fabrikat vrlo je laka, teška
je manje od 3 kilograma, a jednostavno je
s njom baratati. Radnik *je uzme u ruke
stavi u spravu dvije tri kriške i zabode
spravu u zemlju, sprava se u zemlji otvori
i kriške spremi, a onda:ju izvučeš na polje
i krompir je posađen. To ide vrlo brzo, ra-
dnik nosi zalihe krumpira u pregači. Na taj
način prištedi se puno vremena. Sprava nije
skupa, zapada koje 16 kruna.
Voćarska udružba u Švicarskoj. Švicar-
ska je škola zadružnoga života, napose go-
oke Osim puno ostalih udruženja
koja su više manje savršeno
organizirana, jedno od prvih mjesta zauzi-
99 Tvornica
mlje organizacija voćara u svrhu što bolje
rasprodaje. Za cijeli švicarski savez opstoji
jedna centrala, koja se bavi raspačanjem
proizvodnje. voća. Zavod je u direktnoj sve-
zi sa svim voćarskim zadrugama po zemlji,
a gdje nema zadruga tamo su posebni po-
anici, te ovi svi zavodi tevješćaju o
predstojećoj berbi. Ovaj središnji zavod iz-
viješćen je, gdje se koja. vrsta voća sadi,
gdje se isplaćuje odgajanje i uopće o svim
rilikama na polju voćarstva, Tako je za-
ružni zavod u stanju, da dava upute, po-
sreduje između prodavalaca i kupaca, a to
sve besplatno, i u tu svrhu razašilje više
tisuća t. z. ,voćarskih formulara“. na koji-
ma proizvoditelj pismeno ponudi svoju robu
a zavod te ponude dalje na razna mjesta
razašilje. Tako mjesta gdje voća nema puno,
budu opskrbljena iz bogatih mjesta, a pro-
davaoc i proizvoditelj na voću u direktnoj
su svezi, a hoteli, privatnici, pensioni itd.
Ovaj je savez također u svezi sasvim fa-
brikama u Švicarskoj, koje trebaju voća, kao
fubrike konserva, marmelate, slatkih pića i
slično. Ovaj, veliki udružni zavod voćarski
skrbi i za vanjsku prođu voća, kad su go-
dine plodne, tako da je švicarskomu voću
osjegurana stalna i dobra rasprodaja ;i kad
više i kad manje rodi. Što napose treba is-
taknuti, to je, da-je ova vappiniišcij ho
jednostavno i za svrhu potpuno sh: ure-
đena, da sam jedan član zavoda (sa 5600
pisara) cijeli ovaj veliki posao anja
obavlja i to bez ikakove pritužbe 'bilo sa
koje strane.
Industrija i poljodjelstvo. Kako danas
stvari u Austriji stoje, ove dvije grane na-
rodnog gospodarstva ne m se nikako
složiti, a to je razumljivo. Industrija se na-
lazi na putu razvitka, a poljodjelstvo nastoji
da se spasi iz zlih voda, u koje je djelomi-
čno i mjestimice već zapalo, a mjestimice
prijeti pogibelj da će zapasti. Stoga vidimo
i veliku borbu između industrijalaca i agra-
raca u austrijskom parlamentu oko usposta-
ve trgovačkih odnošaja sa Srbijom. Indu-
strijalci bi pripustili uvoz sirove gos
ske robe iz Srbije, da tako otvore sebi t
za proizvode svojih fabrika, agrarci se pa
svakom uvozu svom silom opiru.
Kako će ova borba završiti, da li će
doći do nagode između interesa industrije i
poljodjelstva, stvar je koja zanima, ali koja
dugo i dugo ne će bit riješena. Ovom
dom bit ća interesantno da izvadimo j
primjer, koji predočuje ogromnu razliku in-
teresa industrije i poljodjelstva. =ž
Do sada su bili industrijalci glavna sila,
koji su gotovo svim trgovačkim ima
i carinama biljeg svojih interesa davali, a
vito otkad u: Austriji vlada glasoviti
artel željeza. Taj kartel imao je. moći da
se provede takav -carinarski ugovor za uvoz
željezne probe iz Mjesečne, da dandanas uz-
mimo na primjer j :gospodarska mašina,
koja u Frankfurtu. zapada 280 maraka, sa
carinom i prevozom ,w Austriji dođe stati
410 maraka (oko 490 kruna), dok ista ma-
šina u Pragu zopada 480 kruna, Uz takove
okolnosti mije se čuditi kad željeznički kar-
tel ,Rotachild, Skoda i družina“ objavljuju
račune za prošlu godinu sa ni više ni me
nje nego 85% čistoga dobitka, a poljodjelci
avakoga dana zapadaju u šve veće dugove.
Traži kuću. -- *
U gradu ili predgrađa za malu obitelj
bilo u najam ili po želji vlasnika da je kupi.
Obavijesti na uredništvo ovoga lista pisme-
no, sa oznakom ulice i kućneg broja
Portlandcementa u 'Spljetu -(Omišu)
preporučuje svoj izvrstan portlandcement. ——
Zastupstvo kod: =. o rov
=== | Dalmatinskog Trgovačkog Društva. =
may
+ $
itd poj
iii :
s
a
%
g