God XIX. Gijena j gstvo QmQ&aoao-oa==== = oak podledi po svijetu. Berlinski ,Nordd. Allg. Zeitung“ piše: Sjeguno je, da u Austro-Ugarskoj nema političara. koji bi uopće i pomišljao na agre- sivno postapanje proti Italiji niti sada, a niti u buduće. Način pisanja, kojim pišu Corriere della sera“ i ,Zeppa“ ne može absolutno biti podesan za Italiju samu. Bit će najpametnije,. ako se Talijani već jednom kane tih umišljenih pogibelji od strane Austro-Ugarske. # U Liverpoolu radi vjerskih uzroka došlo je među katolicima i protestantima do vrlo teških izgreda. Više kuća je sasma demoli- rano, njekoliko dapače zapaljeno. Okonjeno redarstvo moralo je više puta na množinu navaliti, pri čemu su kamenjem dočekani, 50 osoba je uapšeno, nekoliko stražara i de- monstranata je ranjeno. x* Vijest, da je kivši ministar financija Ladizlav pl, Lukacs od vladara dobio mi- siju, da traži način za rasplet krize, izazvala je svagdje najveće začuđenje, tim više, što je danas sigurno, da je g. Lukacsu ta misija povjerena — bez znanja poslove vodećih ministara. Niti Dr. Wekerle, a niti grof Andrassy nisu imali ni pojma o toj činje- nici, a tek Košut obavijestio ih je o njoj, kad im je priopćio predloge Lukacseve. Otklon tih predloga, koji priopćuje jedan službeni communique, nije uslijedio iz prin- cipijelnih razloga, već radi toga, što Košut ne smatra uputnim da bez znanja i iza leđa svojih ministarskih drugova vodi pre- govore, jer bi to smatrao izigravanjem svo- jih kolega. Kršćansko-socijalno korespodencija ,, Au- strija* javlja, da je bilo predvidjeti, da će prva faza Lukacseve misije svršiti bezu- spješno i da će neodvisna stranka otkloniti njegove predloge. Koalicija ne će i ne može da vrši pakt od g. 1906., a u tom vršenju leži težište Lukacseve misije. Peštanska vi- jest, da će Kristoffy sudjelovati kod raspleta, ne stoji, ali zato je sigurno, da će grof Khuen-Hedervary preuzeti lisnicu nutarnjih posala. Dr. Wekerle je definitivno pokopan, jer u ni jednoj koalicijonoj stranki nema pristaša. I grof Andrassy ne smatra se da- nas nenadoknadivim u provedenju 67-maške ideje. 8 Pod predsjedanjem kralja Petra obdrža- vano je prekjučer u Beogradu ministarsko Vijeće, u kojemu se je raspravljalo o apana- žama pojedinih članova kraljevske obitelji. Zaključeno je kraljevića Aleksandru dopitati godišnju apanažu od 240.000, princu Gjorgju 160,000, a princesi Jeleni 24.000 dinara. dinara isplatit će se. puianiniičiviteinaentiaatarmnnenR Nm ate NET udsvatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini, === == Štamparija DeGiulli i dr. Dugovi princa Gjorgis u iznosu od 800.000 U DUBROVNIKU, 26. juna 1909. Biu==toihhattoneičtetatiintuntinAao NINO Pezav ANIN (RVENA e listu unaprijeda: za Dubrovnik _i2za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino 10 K i poštarski troškovi. Kn .reti list, kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen sa aosast> polugodište. =—====u=u=m=umu= HRV IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE Broj 51. ATSKA POJEDINI BROJ 10 PARA x U proračunskom odboru pretresala se je osnova o talijanskom _ sveučili- šta. Glavni govornik grof Stiirgk neima ništa proti osnutku univerze, no drži, da bi bilo najbolje ako bi se u osnovu umetnule riječi ,za sada u Beču“., Time bi se naj- lakše osigurala vlada prema Talijanima, a misli se ,za sada u Beču“ osnovati samo pravnički fakultet. * U Petrogradu je ovih dana u predgra- đima bijesnio ogroman požar na više strana. Izgorjela su silna skladišta robe. Šteta iz- naša više milijuna rubalja. Mnogo ljudi, na- vlastito radnika je izgorjelo, dok više njih ranjenih prenesoše u bolnicu. * Kneževskim ukazom otvoreno je izvan- redno zasjedanje skupštine na Cetinju, koja će trajati oko deset dana. Ministar vanjskih posala podnio je skupštini trgovačke ugovore sa Turskom i Bugarskom. * U Beogradu se pogovara, da ja kralj Petar stavio princu Gjorgju predlog, da će mu on sve njegove dugove platiti i njemu osigurati mjesečnu apanažu od 10.000 fra- naka, izjavi li se on pripravnim da ode iz Srbije dobrovoljno. Na ovaj predlog prine Gjorgje nije htio nikako da pristane. : * Po vijestima iz_ Madrida, mobilizovan je drugi španjolski vojni zbor i potpuno ratno opremljen. Vlada zašućuje motiv mo- bilizacije, ali se drži, da je potonjoj povod neprijateljsko držanje Maroka prama Špa- njolskoj. ' Teška optužba. U prošlom broju spomenuli smo članak zast. Mitrovića, koji je izašao u ,Dubrovniku“ od 22. juna o. g. pod naslovom: » Revolucija u Bosni i Hercegovini“. Tu se iznosi spis upravljen ,Ni. V. Caru i Kralju Franju Josipu I.“ potpisan ,Egzeku- tivni odbor bosansko-hercegovačke revol. partije“. Po potpisu razumije se i sadržaj. Na nj nadovezuje zast. Mitrović ove riječi : Doznao sam i dan, kad je ovo pismo stiglo dvorskoj kancelariji. Imam i broj, pod kojim je ono protokolisano. Ali, to je nepo- trebno i suvišno da se iznosi. Ko je pisao, za što i u koju svrhu to pismo? Kakvi su to događaji u Sarajevu, na koje se pozivlje bilješka ispod toga pi- sma? — Pismo je pisano god. 1906. poslije onih namještenih demonstracija u Sarajevu, gdje su neki Srbi demonstrovali protiv Hr- Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za isjave, priopćena.sahva) plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. . vata. Te demonstracije predvodio je pisac Finale. Radi demonstracija osuđen je taj nesrećnik na 200 kruna globe, koju nikada nije platio, niti će je platiti. Gornje pismo pisao.je on isu, prepisao ga je, dodao je bilješku i poslao ga je dvorskoj kancelariji. Ja sam imao original tuga pisma, koje se i sada čuva na izvjesnom mjestu, pa sam ga od riječi do riječi prepisao. Iznosim ga, da se vidi, kakvih ljudi imamo u našem kolu. Spis je dakle potekao od Nastića, Svako zna, da je Nastić sada afilijat i plaćenik austrijske državne policije, a postoji opravdana sumnja da je to bio i u doba, kad je spis pisao. Kad bi to bila istina, imali bismo slučaj, da plaćenik policije hoće podmetnuti vladaru spise, lažne i tendencijozne, da prijetnja- ma bune djeluje na njegovo odlučivanje. Sama pomisao, da bi to moglo biti, grdna je, pa cijenimo s toga, da će naši zastupnici u Beču iznijeti ovo u parlamentu i tražiti od vlade _ razjašnjenja. Stvar se mora razbistriti. +*o& * Da rasvijetli pozadinu veleizdajni- čkog procesa u Zagrebu g. Dr. Mitrović iznosi u jučerašnjem broju“ Dubrovni- ka“ aferu Vrdoljak. Zemaljski Odbor je primio ovoga kao upravitelja Zemalj- skog Vjeresijskog Zavoda. O njemu su se već prije pronosili glasovi, koji ga prikazivahu u ne baš najboljem svjetlu, te je u najmanju ruku bilo jako neoprezno, od Zemaljskog Od- bora primiti u službu čovjeka, a da se prije nijesu popitali, ko je. Sada je Vrdoljak pod optužbom, da je Zavodu pronevjerio 960 kruna, te mu ima ovih dana suditi porota. A sad puštamo riječ Dr. Mi- troviću : Kad je Ljubomir V. bio već njekoliko dana u tamnici u Zadru, u njegovom stanu u Spljetu izvršena je premetačina, Pešto je premetačinu izvršio sudija, koji se htio stro- go držati odredaba krivičnog postupnika, nije zapljenjeno ništa, jer se ništa nije na- šlo, što bi se odnosilo na falsifikovanje ku- pona. Druga premetačina sa drugim sudijom bila je srećnija, i ako je bila nezakonita U toj premetačini, koja je izvršena 20. maja, zaplijenjeni su i odneseni su svi spisi, sva pisma i ost., koji su se našli u stanu Lju-