God XIX. Nil oo ra === Potledi po svijetu. Južni Slaveni i česki agrarci složili su se, da zapriječe daljne djelovanje austrijske za- stupničke kuće prešnim predlozima. Oni se nakon prihvata proračuna ne protive poje- dinim osnovama, što ih je Bienerthova vlada predložila, nego se protive samoj vladi sve dotle, dok ona ne zajamči redovitu sjeditbu českoga sabora. Radi se dakle o tome da se Bienerthov kabinet odstrani. Za južne Sla- vene mjerodavno je držanje vlade prema pitanju 0 talijanskom pravoslovnom fakul- teta. Vođa dr. Sušteršić izjavio je u coulo- arima zast. kuće, da je pripravan na kom- promis s ostalim strankama, ako se vlada ne umiješa u pregovore. Naročito traži on, da se pitanje o talijanskom fakultetu ne riješi bez sporazumka sa Slavenima. * Javljaju iz Biograda, da je djelomično ministarska kriza riješena tako, da je na mjesto ministra unutrašnjih posala Milosalje- vića imenovan ministrom predsjednik skup- šine Ljuba Jovanović. Ministar trgovine Prodanović opozvao je svoju ostavku. Bivši ministar financije Paču ide u Pariz, da ondje utanači novi srbski zajam. Okružna nota turske vlade glede Krete predana je svim poklisarima u Carigradu. Nova turska vlada drži, da se koncesije na Kreti ne mogu smatrati stečenim pravom, pošto one sačinjavaju povredu suvereniteta. Ako bi zaštitne vlasti ostale kod svog za- ključka, turski bi prestiž jako trpio, a vrlo je vjerojatno, da bi došlo do rata. Središte pregovora, što se sada vode glede Krete, ulazi se u Londonu. Englezka, Rusija i francezka odlučit će o autonomiji Krete. Pitanje o opozivu. zaštitnih čet& s Krete imade sada samo sporedno značenje. #* Uslijed vlastite neopreznosti izgubila u Ljubljani život tri hrvatska radnika, koja su radila na željezničkoj prazi. Brzovlak Ih je naime zahvatio i usmrtio Jedan od unesrećenih neki Brozović, raztrgan je na komade. * Iz Rima javljaju, da je vodstvo socijalno demokratske stranke odredilo kao rok za ustanak talijanskih i austro-ugarskih socija- lista 20. i 21. rujna t. g. Sastanak će biti u glavnom naperen proti vojnom naoružavanju. # U Petrogradu kolera preotima sve veći seg. Do sađa ima preko 550 umrlih. Iz- uelu Budimpešte i Sofije bit će proveden “lfonski spoj. — U Drvaru u Bosni izgor- *la je jedna od najvećih bosanskih drvar- ti bečkog poduzetnika Steinbeisa. Šteta * procijenjena na tri milijuna kruna. Gijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik itza Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino ggitvo 10 Ki poštarski troškovi. K) m3 rsti list, kad mu protplata mine, smatra se predbrojen sa Go nato polugodište. |davatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini, Štamparija DeGiulli 1 dr. U DUBROVNIKU, 7. jula 1909. (RVENA HRVATSKA IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE Na 14. o. m. će svećenici sviju triju vjeroispovijesti = Bosne i* Hercegovine obdr- žavati protestnu skupštinu protiv oduzima- nja pasivnog prava izbora u bosansko-her- cegovački sabor i protiv postupka bosanske vlade u tom pitanju. * U subotu bio je porinut u more naj- noviji ratni brod naše mornarice ,, Radetzky“ — U Sarajevu se je konstituirala socijalno- demokratska stranka za Bosnu i Hercegovinu. x* Agitacija protiv umiješanja tuđinaca u unutarnje političko stanje; Perzije postaje sve to pogibeljnijom. Usnlnogim se grado- vima propovijeda ,,sveti proti tuđincima. Težnja revolucijonaraca, dauzpostave ustav i da ostrane reakcijonarne elemente iz okoline ne će imati uspjeha. Šah sam pokušat će, da zapriječi krvoproliće po naputku Rusije, nu ako mirnim putem mne nagodi se, to će on suzbiti revolucionarce i opet oružanom rukom. s U cijeloj Americi već od nekoliko dana vlada velika vrućina, nadasve u New-Yorku usljed čega je umrlo preko 50 osoba. * »Narodni Listy“ javlja, da je sud pred- ložio ubojicu namjestnika grofa Potockog djaka Sziczynskog, proti kojemu se ovih dana vodila rasprava, ga pomilovanje kod Njeg. Veličanstva. * Engleska radnička stranka agitira u velike proti posjetu ruskog cara u Engles- koj, te je sazvala u tu svrhu veliku pro- svjednu skupštinu. Proces Urdoljak. Svršio je riješenjem optuženika. Devet porotnika izjavilo, da nije kriv, tri da jest. Teško je taj verdikt i pokušati tumačiti milosrđem. Na, procesu nije izbilo ništa, što bi porotnike moglo potaknuti na milosrđe. Sigurno dakle porotnici nijesu smatrali dostatnim dokaze iznesene za krivnju optuže- nikovu, da je baš on, i niko drugi falsificirao kupone. U takovim sluča- jevima porotnici obično riješe, osta- vljajuči javnosti da sudi. Obrana je i išla za tim, da po- budi u porotnika ovu sumnju, pa se je za to i izvrgao proces u tužbu ne na okrivljenika, nego na nerede, koji tobože \vladaju u Zemaljskom Vjeresijskom Zavodu. Broj 54. POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopis\ uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahva) plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po pe godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. Po mnijenju obrane ovi su neredi takove vrsti, da su omogućili falsi- fikovanje kupona i osobama izvan zavoda; činovnici i civilna stranka nastojali su pak dokazati da nereda, ako ima, nijesu bitni, već samo po- sljedica nestašice činovnika. Kod po- rotnika bila je sretnija obrana; ne znamo, da li izvan sudbene dvorane, po cijeloj Dalmaciji, gdje su se vije- sti o procesu najvećom napetosti očekivale. Na nas n. pr. nijesu akti procesa — naravski u koliko smo ih mogli pratiti — ostavili utisak, da je na Zemaljskom Zavodu , zločinački“ ne- red, kako se bio izrazio jedan izvje- štaj Zemaljskom Odboru, t. j. takav nered, koji bi omogućavao krađu i falsificiranje zbog kažnjiva lako- umlja. Ako se pronevjerenje ipak do- godilo, treba upozoriti, 'da. nema tako savršena knjigovodstva i reda, da pamet zločinca ne može iznaći način, da ga obiđe. Zemaljskom Za- vodu fali naprotiv trgovački duh, bez koga nijedan financijski zavod ne može da se razvija. Činovnici na njemu osjećaju se odviše činovnicima, za njih je sve isto, hoće li se jedan posao riješiti danas ili sutra ili do mjesec dana. Zemaljski Zavod po- stao je tako prosti ured, gdje se više gleda na satove,. nego na posao, koji ima bit obavljen u te satove. Uz taj birokratizam mori Zemalj- ski Zavod i to, što nije bio odmah u početku uređen na taj način, da mu ne bude prigovora. Tomu je bila kriva možda prevelika štedljivost, koju sada treba plaćati neprestanim povećanjem personala. A ovaj se tuži da je preopterećen, jer osim dnevnog vođenja posla, treba da ispravlja i pogrješke, do kojih je prije došlo baš zbog toga, jer posao od- mah ispočetka nije bio vođen kako treba. Tako se je g. 1906. sastavila bilansa, koja nije odgovarala pravom stanju, a to iz nikakve zle namjere, već iz proste pogrješke u knjiženju. Na Zavodu dakle ima nereda, kojih, i ako ne opravdavaju napa- daje, kakve smo čuli na procesu, ipak u jednom financijalnom zavodu ne