Strana 2.

 

Beču — Pešti — Sarajevu, a to
& drugim riječima znači, da će mnoge
osnove biti odgođene ad calendas
graecas, jer po onomu što možemo
predvidjeti, bit će mnogo i mnogo
slučajeva, gdje se ta tri faktora ne
će moći sporazumjeti.

Nije možda ni to zlo, jer bi lako
stvari mogle doći ad apsurdum, te
pospiješiti riješenje bosanskog pitanja.
Nu dok ovako bude, kako je sada,
Dalmacija se ne može uadati, da će
joj aneksija dati one ekonomske ko-
risti, kojoj su se neki nadali.

Što vrijedi za Dalmaciju, to vri-
jedi za Bosnu. Jer koliko Dalmacija
osjeća potrebu, da padnu umjetni zi-
dovi, koji je dijele od zaleđa, toliko
i Bosna i Hercegovina mora željeti
slobodan put na more. U tom pogledu
složan rad Dalmatinaca i Bosanaca
nije samo moguć, već i potrebit, nu
da do njega dođe, treba najprvo da
jedni i drugi složno porade, da se
sadanji državopravni odnošaji barem
toliko izmijene, da suradnja bude
moguća.

Ekonomske | treovačke vijesti,

»fjorin“. Koliko smo puta ovaj novac
preko raka premetli, a je li kad komu palo
na um, da se zapita, odakle je postala ova
riječ!

Već Dante u ,,Divina Commedia“ na
mekoliko mjesta uzimlje sv. Ivana Krstitelja
kao simbol novca, na primjer: ,,La lega
suggellata del Batjista“. A to zato, jer je
jedan stari novac fjoretinske repuplike nosio
s jedne strane sliku ovoga sveca, koji je
bio zaštitnik grada. Isti je novac nosio na
drugoj strani liljan (,,il maledetto fiore —
e' ha disvato le pecore e gli agni“). Ljiljan
je cvijet, a cvijet se talijanski zove ,fiore“,
po tome se taj novac, pars pro toto, nazivao

 

CRVENA HRVATSKA“

fiorino. Ali pošto su i druge ondašnje tali-
janske repuplike kovale srebreni novac je-
dnake veličine kao fjoretinska repuplika, to
se i ovaj nazivao fiorino, premda nije .na
sebi nosio cvijet, nego n. pr. zmiju, toranj,
križ itd. To se ime još i do danas sačuvalo,
tako, da ni današnji poznati austrijski no-
vac, i ako nema na sebi cvijeta, zove se
fiorino ili kako 1ai kažemo fjorin.

Ekspropriacija za obrtne svrhe. Odredba
Ministarstva Trgovine glede prisllne ekspro-
priacije za obrtne svrhe, ima svoj temelj
na načelu, da se razvoj obrta nikako nema
smatrati samo kao privatni interes, već da
ovaj u najvećoj mjeri pripada interesu općeg
dobra. A to opravdava ovakovu uporabu
zakon već današnji građanski zakonik. Obrt
ne ište kakovo privilegovano pravo, već
samo ravnopravnost sa ostalim gospodar-
skim granama, koje već odavna posjeduju
svoju pravomoćnu snagu za imati prisilou
ekspropriaciju. Odredba napominje polakšice
za šumarenja, obrađivanja brda i podizanja
željezničkog prometa, koje uslijed sličnih
odredaba postoje. I u interesu narodnog
gospodarstva ustanovljena su razna pravila
za ekspropriaciju. Ima ih dosta i razno-
lični su.

Naprama veoma raširenim pravima dru-
gih grana dobiti prekazuje 'nam se obrt
veoma zapostavljen. Stoprv u najzadnje vri-
jeme na sastanku vodenjara u Saleburgu,
bijaše navedeno i obrazloženo slučajeva,
koji ištu i dokazuju potrebu, da se na ko-
rist obrta stvori zakon o prisilnoj ekspro-
priaciji, a to za razna prava obrta vodom
podizanje električnih centrala, kanalizacija
i. o. Pri tom se istaklo, da slična prava i
propisi već postoje na korist narodnog i
šumskog gospodarstva. Nakana Ministarstva
Trgovine cilja na to u glavnom, osobito da
se unapredi, uvedenjem prisilnog zakona,
prevoz obrtnog materijala, zemljište za obr-
tna poduzeća i proširenje obrtnih etablis-
mana. Navedeni ciljevi moraju zaista sa
svih strana biti pripoznani opravdanima, ta
ovdje se radi samo o unapređenju progla-
šenih temeljnih zakona pri željezničkoj eks-
propriaciji. Možda bi se dalo pri ovom ko-

Broj 57.

 

ješta prigovoriti, ali ovi bi prigovori bili
tako neznatni, da se njima za volju ne hi
moglo sužiti ni spriječiti rasprostranjenje
obrta. —

Ima slučajeva, gdje su industrijalna
poduzeća cijelu svoju okolicu u gospodar.
skom pogledu podigla, te cijelo zemljište
naokolo, koje je prije skoro bez ikakve vri.
jednosti bilo, učinili veoma traženim i skupim.
Sad dakle nastaje potreba, da se poduzeće pro.
širi; a dobrostanje cijele okolice o tom ovisi,

Ali jedan od posjednika, koji je dosad
već možda uslijed razvoja ove tvornice pune
aprofitovao i jedino ovoj tvornici mora da
zahvali, da je cijena njegova zemljišta u toj
mjeri poskočila, ne će da se tim zadovolji,
da ovo zemljište, koje je bez njegova su.
djelovanja u cijeni tako poskočilo, proda uz
umierenu cijenu, već traži za isto strašno
visoku preko svake mjere cijenu. Ovo valja
nastojati, da nestane, Pred nekoliko godina
n. pr. u Njemačkoj desio se slučaj, koji baš
očito pokazuje, koliko je neophodno potre-
bit ovakov zakon. Za ložišta velikih želje-
zarna potrebita su, kako je poznato, i velika
zemljišta. Namjeravalo se u jednom predjelu
učiniti veliku i prostranu željezarnu, ali
uslijed konfiguracije odnosne zemlje, zemlji-
šte tu za ovu svrhu bijaše maleno. Htjelo
se s toga pojedine male parcele kupiti od
već postojećih željezarna, baš eda se ovoj
onemogući kupnja većeg kompleksa zemlji-
šta. I to je nakanjenu osnovu omelo. Moglo
bi se navesti različitih sličnih slučajeva, koji
potpuno i posvema nakanu Ministarstva Tr-
govine opravdaju. Ali u isto vrijeme razu-
mljivo je opet samo po sebi, da uporaba
zakona o ekspropriacij i smjeti će se upotre-
biti samo u onim slučajevima, u kojim je-
dan važni gospodarski interes to zagovara
i uslijed čega može se očekivati unapređenje
narodnog gospodarstva.

Obrt zaista najmanje naginje, da odobri
mjere, koje bi mogle proizvesti nestalnost
sjegurnosti vlasništva i ne neophodno po-
trebito diranje u zakonito stečena prava.

Izvoz Srbije 1908. — Po najnovijoj sta-
tistici izvoza kraljevine Srbije proizlazi, da je
njezin izvoz u godini 1908, iznio 77,754.370

zm === —=———=m= mmm mmm aa —m=mumum==—m — ===

 

Uspomene.
Napisao Anton Šapro.

Zima je nastala. Jutarnji je zrak dosta
oštar i hladan. Grad je zavijen maglenim
plaštem, a krupne kaplje kiše odskakujuć
sa pločnika podaju još veću turobnost ovom
zimskom danu.

Evo, nadošlo je doba dugih zimskih
večeri, kada smrznute usne ljubavnika drhću
od vrućih poljubaca utisnutih medenim usti-
ma svojih idola. — Ljubavnici u slatkim
uspomenama ostavljaju ljetovališta, zatvara-
juć se u svoje stare kuće i opkoljuju vruća
ognjišta, a na prvi ovrkut lastavice, sretni
i veseli pozdravljaju prvi dan proljeća, dan
novoga uživanja, života i zabave.

Ja, braćo moja, živim vrlo tužno ; moj
život je teško breme. Imam zimu bez pro-
ljeća — bez ljubavi. Dane sprovodim u mo-
joj siromašnoj sobici opkoljenoj raspuknutim
zidovima. Nekoliko raskomadanih komada
pokućstva i nešto zaprušenih knjiga i slika
sačinja cijelo moje imanje i bogatstvo. Niz
postelju visi nekoliko odrpins damaska, ko-
jima je vrijeme oduzelo sjaj svoje prvašnje

 

ljepote. Nikakav nakit ne resi prozor, ko-“
jemu nasuprot leži visoki i debeli zid.

U predvečerje, kada vjetar stane trgsti
rasklimanim vratima moje sobe i poigravati
se tinjajućim plamenom zarđale mi svjetiljke,
onda osjećam kao nešto teškog i tužnog na
mom sveu. Vruće ognjište, pri kojemu smr-
znute kosti nađu okrijepe kod mene je već
odavna ugašeno. U grastama nestade zad-
njeg sahranjenog cvijeća iz onog doba, kada
mi je život cvao poput mirisne proljetne
ljubice.

Svaka stvar odkriva mi samoću i bijedu,

.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Nekakav misteriozni glas proizvađa smi-
jeh i veselje. Slušam i uzdišem, drugo i ne
mogu. A kada pogledam okolo sebe, te spa-
zim siromaštvo mog pokućstva i pomanjka-
nje svega onoga što čovjeku pruža ugodan
život, onda me još većma ražalošćuje misao
na prošlost sretnih dana.

Zrak prodire studoniji, tmina se sve to
više gusti i pocrujuje blijede zidove moje
sobe. Svud vlada spokojna tišina, ne čujem,
nego vapaje i uzdisaje moga bolnog srca.

 

Sjećate li se braćo moja onih sretnih i
velikih dana, kada nam se život pričinjaše
snom. Prijateljstvo nas je stiskalo u vječi-
tom zagrljaju. Ljubav i slava pokazivale su
nam najmilije slike, koje je sama naša m+
šta stvarala, Sjećate li še onih ljetnih večeri,
kada bi se noć spustila, a zvijezde svojim
raskošnim sjajem trepterile ma nebeskom
svodu. Onda bi nam godilo sjedati na ono
mu kamenu pokraj puta, još vrućem od
žarkih sunčanih zraka. Šturak je pjeva
svoju neugodnu pjesmu, a tihi noćni vjetrić
pun poezije milovao je naše razgovore, U
kojima se salijevaše sav žar naše mladens-
čka dobe. Vi pričaste vaše sne, ja moje; %
kada bi se spuštili razgovorom i dotakli %
prave istinitosti čovječeg života, zaboravlja:
juć na čas maštanje o uzvišenim i nedokt
čivim po nas pitanjima, onda bih vam
govorio o meni, o mome životu, kojega ss?
želio posvetiti umjetnosti; toliko bogatstv?
duše činilo me, da još više cijenim čedam '
umjeren život. '

Vi kao i ja sanjali ste i plovili u vel
kim oceanima misli i nada; mislili ste, da
umjetnik može uvijek, da zasluži siromaša
koricu kraha da preživi. ......