Broj 57. ,CRVENA HRVATSKA“ M dinara naprama 81,491.222 dinara nego go- dind 1907. U različite zemlje bijaše izvezeno milijuna dinara kako slijedi : U Austro-Ugar- sku 21%, u Belgiju 16, u Njemačku 14, u Tursku 11, u Maliju 3%, u Rumunjsku 3, u Francusku 3, u Bugarsku 2, u Ameriku 9, u Egipat %, u Englesku '/, milijuna dinara. Domaće \vljesti. Govor Frana Supila, U sjednici od 12. srp- nja na zajedničkom saboru u zeo je riječ hrvat- ski delegat Frano Supilo da uime hrvatsko- srpske koalicije kaže u stvari ovo: »Mi smo prama ovoj vladi stali u oporbi jer ne samo što se nije pokazala voljna sani- rati mnogobrojne povrede temeljnog zakona, nego na te povrede nagomilala je i nove, pogotovo željezničarsku pragmatiku. Taj po- stupak izazvao je jednodušno nepovjerenje cijelog hrvatskog naroda prama vladi. Zajednička vlada kušala je narodnu oporbu rastepsti te se latila da zavadi braću Srbe i Hrvate, da rastepe koaliciju dok nas ne obdari napokon režimom ,, Franko-Rau- hovim“ kakova nema u Evropi. Taj režim tišti Hrvatsku već dvije go- dine sa neustavnošću i apsolutizmom a da nema sabora. Uz mnogobrojna nasilja ze- maljski se novac troši bez proračuna. Sva su ustavna obilježja nasilno oskvrnuta. Za- koni o slobodi štampe, o pravu sakupljanja, o čistoći izbora potpuno su izigrani, Javna je sigurnost ugrožena. Krši se narodni imu- nitet, a najbezdušnija rabota jest, što se ovom režimu podvrglo i hrvatsko sudstvo, po kojemu se izvrgao proces protiv Srbima, nad kojim se zgraža čitava kulturna Evropa, te baca krivnju na zajedničku vladu. 1 pravo je, jer ova proglasila je Raucha kao pro- vodića ovoga apsolutizma. S toga pojmljivo je da se naše ogorčenje prama toj vladi još veće povećalo. Mi se ne pačamo u ugarsku krizu al naglasujemo, da smo p1istaše općeg, jedna- kog, tajnog i izravnog prava glasa i to na najdemokratičnijoj podlozi, a što se tiče naj- aktuelnijih pitanja, koja su nam zajednička, to izjavljujemo, da u njima pridržajemo pot- puno slobodne ruke. Mi bismo se za ta pi: tanja tek onda angažirali, kad bismo imali jamstva da će nam pri tom biti zaštićeni naši državopravni, narodni i gospodarski interesi za slobodni narodni razvitak. Odstranjenje apsolutizma u Hrvatskoj mora biti najaktualnije pitanje ne samo za Hrvatsku već i za Ugarsku, jer u oči nejasnoga položaja, u koji ugarska vla- da ulazi, možo današnji način vlada- nja u Hrvatskoj biti opasan precedeus i za Ugarsku pošto hrvatski narod sve većma sumnja, da li će uopće doći do sređenja nor- malnih prilika prama Ugarskoj. No usprkos tomu ova vlada u svojoj izjavi nije se niti dotakla protuustavnih-i bespravnih odnošaja u Hrvatskoj. Ona nije izjavila da kani po- štovati ostav i prava kraljevine Hrvatske. Za to hrvatski delagati toj vladi uskraću- ju povjerenje. Govornik je svoje očitovanje završio uz burno odobravanje hrvatskih delegata. Promocija. Danas će g. Rudolf Pederin biti svečano promoviran na gradačkoj uni- versi na čast doktora prava. Našem mladom prijatelju srdačno čestitamo. Trializam i Madžari. ,,Pester Lloyd“ od srijede donosi uvodni članak poznatog poli- tičara Dr. Rudolfa Havassa o trijalizmu. Ha- vas izvodi kako su dalmatinski političari Vicko Milić, Dr. Pero Čingrija i drugi ustro- jili ,narodno vijeće“. Ova organizacija imade svrhu da sprovede ideju trijalizma. On — političar Havas —- žali Dr. Čingriju i ostale da se staviše na čelo ovoj akciji, koja isti- skuje i ohlađuje i ono malo simpatija Hr- vata i Jugoslavena spram Madžara. Madžari će već nastojati, da onemoguće trijalizam od kojega Hrvatii Jugoslaveni i onako ne bi imeli zikakve koristi. Havas s toga ne vje- ruje, da će ostali Hrvati, Srbi i Jugoslaveni iskreno pristati uz tu pogubnu ideju trija- lizma. Zaista se Madžari imadu pravo tužiti na Čingriju, Milića i drugova! Masaryk u Beogradu. Iz Beograda se javlja da je onamo prispio Dr. Masaryk u svrhu da sabere neka nova data glede ve- mmmmmmmmmmmmmmmmmmsmmmmmmmmmmmmmmlmmmmrtmmmmmmmmmmnmmmmmmmmaum Često puta, kada bi nam se cvijeće pri- činjalo mirisnijim a zvijezde sjajnijima, bi- jasmo sretni milujuć neke ljubavne prikaze. Svaki od nas imao je svoju odabranicu ; vaše, ako se ipak sjećate bile su crnoma- njaste, te bi veselo trčkarale pakraj puta zanesene vrtlogom njihove besmislene mla- dosti. Moja, blijeda i plavka imala je čelo okićeno poljskim cvijećem, te mi se činilo, da pod svakom njenom stopom zemlja cavti. Tako smo se zabavljali zadnji mjesec dana našega zajedničkoga života: Oh! sretni dani zar se nikad više povratiti ne će? Pet je mjeseca već minulo odkako se rastadosmo; odkako ostavih naše blago po- dneblje, pozdravljajuć polja i livade, gdje san najsretnije dane sproveo. Druže! rekoste mi prije nego sam se od vas odijelio. Eto ti hrliš u naručaj borbe. Sutra ne ćemo ti biti više blizu, da te so- kolimo; bit ćeš osamljen i siromašan. Da ablžiš žalost tvoje samoće, ništa drugo ne imati do li slatkih prošlih uspomena. s piti iz čemerne životne čaše, odlazi, ali uvijek se sjećaj tvojih snovi. Teško je stavljati život na kušnju. Budi ustrajan: u tvom novom poduzeću i u činima budi ona- kav kakav si bio u snima. Ne troši nikada više, nego li steći možeš. Živi veselo u tvo- joj nevolji i radosno podnosi sudbinu tvog udesa. Bol podiže čovjeka, dok plač prestaje tek onda, kada se je mnogo ljubilo. Srčano i odvažno stupaj u borbu života i čekaj i nas. Mi ćemo te tješiti iz daleka, jer te da- nas slijediti ne možemo; naš je san i su- više zamamljiv a da ga zamljenimo teškim i istinitim življenjem. . .eee......_. . o... - 'Tješite me braćo moja! 3š sam tek po- čeo, da novim životom: živim, a već sam toliko žalostan i ogorčen. Oh! gdje ste slatki sni mojih prošlih dana, gdje je onaj mirni i bezbrižni učeni- čki život, kada mi se žalost i bijeda skla- pahu u veseli posmijeh ? Gdje su oni žubo- reći potočići, one zelene livade sa kojih bih motrio, kako zadnji traci zapadajućeg sunca pozlaćuju vrške visokih jablana i pretvaraju hridi u avjetlucajuće drago kamenje. Gdje ste vi moji dragi prijatelji s kojima sam naj- ljepše dane moga života sproveo ...., Ali jaoh! od svega toga sada samo uspomena biva. Kako jo tužna i neutješiva istinitost života. leizdajničke propagande. Masaryk kani o ovoj stvari govoriti i u delegacijama, a u tu svrhu potrebno mu je uputiti se i u neke sitnice. Misli se da će na povratku iz Beo- grada svratiti se i u Zagreb. Saziv dalmatinskog | istarskog sabora. U prošlu nedjelju konferirao je Dr. Trešić Pavišić sa min. predsjednikom barunom Bie- nerthom o sazivu dalmatinskog sabora. Ovom prigodom Bienerth je izjavio da će dalma- tinski sabor biti sazvan polovicom rujna. Glede saziva istarskog sabora pouzdano se doznaje, da će vlada još ovoga ljeta sazvat istarski sabor na izvanredno zasjedanje svrhom da se sabor konstituira i da se izabere novi zemaljski odbor. Tršćan- ski namjesnik princ Hohenlohe već je pred- ložio vladi novo presjedaištvo, koje će biti ovih dana imenovano. Zemaljski kapetan bi imao biti Dr. Ludoviko Rizzi a Dr, Ma- tko Laginja kao potkapetan. U novom zem. odboru biti će prama ugovoru izabrana dva hrvatska prisjednika. Preslušavanje Nastića, Ima nekoliko dana da se u zagrebačkoj Bastilji producira to- liko očekivani krunski svjedok Gjorgje Na- stić. U svojim iskazima ne kazuje ništa nova što bi nas moglo zainteresovati, premda se sili, da svojim pripovijedanjem bude što za- bavnijim. Štogod kaže već davno smo čitali u , Finalu“, Gradska kronika. : Lične vijesti. Na povratku sa Cetinja gdje je bio da pohodi kapelicu austro-ugar- skog poslanstva, nadbiskup Dvornik ustavio se u četvrtak u hotel Imperialu, / \ Predsjednik pomorske vlade (g. Deleš stigao je sa jachtom ,,Pelagosa“ pieksinoć u Gruž. Jučer je proslijedio za Kotor. Konstituiranje Hrvatske Sokolske Župe ,Gundulić“. U prošlu nedjelju bila je konstituirajuća skupština župe u prisustvu izaslanika društava, koji spadaju u župu te su bili birani u središnji odbor: Starješina Dr. Melko Čingrija, podstarje- šina Dr. Roko Arneri (Korčula), tajnik Jo- sip Onyskiewicz, blagajnik Kristo Galjuf, revizori: Gabrijel Čugelj (Metković), Ivo Dežulović Ruso (Janjina), Ante Cetinić (Blato), Dr. Miće Mičić i Antun Sez. Župa namjerava prirediti svojn prvu javnu vježbu još ovog ljeta u našem gradu kao u svom sjedištu. Sjednica trgovačke obrtničke Ko- more će se držati u prostorijama iste u četvrtak 22. srpnja o. g. na 10 sati prije podne sa jodinim dnevnim redom: 2. O ustrojenju trgovačke usavršenja škole u Du- brovniku. , Matica Srpska u Dubrovniku. Ove godine stupila je u život Matica Srpska u Dubrovniku, koju je osnovao srpski dobro- tvor Kostantin Vučković, Tutorstvo srpsko-pravoslavne crkvene opštine u Dubrovniku, kao uprava Matice Srpske, odlučilo je, da u nedjelju 1. avgu- sta ov. god. (po novom kalendaru) proslavi početak matičina rada, odredivši da uz cr- kovni obred, bude svečana sjednica u spo- men zavještaocu. Crkovni obred biće u 10 sahata pr. p. u pravoslavnoj crkvi sv, Blapevještenja, a svečana sjednica u 11 sati pr. p. u sali srp- skog pjevačkog društva ,,Sloga“.