God. XIX. izad = ZA ARIA Pogledi po svijetu. Srpski ministar izvanjskih posala Dr. Milovanović izjavio se je pred jednim izvje- stiteljem lista ,Le Temps“ ovako o zagre- bačkom procesu: Mi smo vanredno zahvalni francuskoj štampi za njeno držanje prigo- dom zagrebačke veleizdajničke parnice. U Zagrebu ne samo da se protiv optuženika i branitelja strogo postupa, već se ne uzimlje obzir ni na kraljevinu Srbiju ni na našega kralja. Niti je srpska vlada, niti je jedna službena osoba u cijeloj Srbiji ikad za to sgitirala, da se kraljevina Hrvatska i Sla- vonija od habsburške monarhije otrgnu. U ostalom nadati se je, da će mjerodavni fak. tori ponukani činjenicom, da se tečajem cijele parnice ni u jednom slučaju nije moglo dokazati, da bi srpska vlada ili koja služ- bena osoba u tom sudjelovala, prema Srbiji drugom taktikom postupati. Nadam se na- dalje da će trgovinski ugovor među Austro- Ugarskom i Srbijom doskora biti sklopljen. * Zadnje su vijesti iz Španjolske dosta utešljive. Buntovnici su u 'Barceloni svla- dani a i u pokrajini revolucijonarni pokret we to više jenjava. Vlada je silom ugušila buru u Kataloniji, koja je imala karlističko- paratističko obilježje. Ne može se još go- voriti, da je teška kriza minula, ali položaj je sada svakako nešto bolji od prošlih dana. Slkarica Marija Corti, koja je ovih dana bila u Barceloni između ostalog pripovijeda ovo: Žene su marljivo učestvovale u pobuni. Du omoguće muževno podizanje barikada, ližale su one sa svojom djecom na pločniku, %eje vojska jedva mogla prolaziti. Poslije u žene i u okršajima učestvovale i pucale m redove, No najkrvaviji prizori odigrali use kad su buntovnici jurišali na samo- ane. Buntovnici su užasno zlostavljali tatre i koludrice. Mnogi su fratri teško ra- ljeni. Konačno je karakteristično, da su se tajedno s revolucijonarcima borili proti oru- iučtvu i mnogi vojnici, koji su još imali sebi odoru. Xx Iz Beča se javlja: Zajednički ministar cija barun Burian viječao je 28. pr. mj. a dva sata s ministrom izvanjskih posala om Aehrenthalom o pripravama za Wođenje ustava u Bosni i Hercegovini. Na ova tog dogovora podnijet će barun Bu- caru izvještaj, te istodobno predložiti previšnje odobrenje i potvrdu osnovu Va za Bosnu i Hercegovinu, koja je već obih vlada odobrena. we U Prizrenu u Albaniji odapeo je neki in pet hitaca na tamošnjeg austro-ugar- konsula Oskara Prohasku. Tursko mi- vo spoljnih posala odredilo je s mjesta, Gijena je listu unaprijeda; sa Dubrovnik i2Zsa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino anstvo 10 K i poštarski troškovi. K > no vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen sa co-asto puiugodište. mum=m===—=——> gdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medis—ii — ===. Štamparija DeGiulli i dr. s U DUBROVNIKU, 7. augusta 1909. CRVENA HRVATSKA IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE mmmaaRRA>—==m—mz=—= da se konsulatu dade zadovoljština, a aten- tator da se uapsi i kazni. * Za bivšega šaha Perzije, ruska je vlada na južnoj obali Krima kupila jedan posjed, koji se ubraja među najljepše posjede. Bivši šah će do nekoliko dana konačno se nasta- niti na svom novom imanju, a tada će se prvi put sastati i s carem. * Odbor socijalne demokratske stranke odlučio je prirediti na 28. rujna — kao na dan otvorenja zajedničkoga sabora u cijeloj zemlji a poglavito u. Budimpešti velike skupštine u prilog sveopćeg prava glasa. * Zastupnik Buza Barna, baveći se u »Magyarorszagu“ političkom situacijom, iz- vodi, da se u čitavom političkom životu monarhije laborira vječitim kompromisima između vladara, koji vazda zastupa vlastitu apsolutističku - volju, i maroda, koji brani ustav. Trebalo bi naći — i sada sličan kom- promis za ostvaranje samostalne banke. Konstatuje da kod svakog kompromisa obje stranke nešto popušte. Madžari popustit će za sada od vojničkih paritetnosti u vanjskoj politici, a traže zato do g. 1911. samostalnu banku, a do god. 1917. carinsku rastavu. Unatoč ovom popu- štanju sa strane Madžara, konstatuje Buza, da na dvoru ostaju ipak kod svog intrasi- gentnog stanovišta negacije, pa je za to svaki sporazum nemoguć. # Sudeći po svim znakovima pripravlja se raskol među mladoturcima. Mladoturci u Carigradu odklanjaju zahtjev odbora za je- dinstvo i slobodu, da se sruši sadašnje mi- nistarstvo. Proti obadvjema je strankama vojnička uprava, koja čvrsto stoji uz kabi- net. Ministarstvu je time osiguran opstanak, dok se opet sastane parlamenat. Nršćanska socijalna stranka. Na euharističkom kongresu u Du- brovniku pala je riječ o kršćansko socijalnoj stranci. Kršćansko socijalna stranka za naš narod bio bi pravi zločin i treba kazati, da je kod onih, [koji o njoj govore, narodna svijest jako nisko pala, kad mogu na nju promišljati. Njoj naime može biti jedina posljedica p.- dijeljenje naroda i njegovo sužanstvo tuđinskoj misli. Iznosi se kao uzor kršćanska so- cijalna stranka u Beču. Poređenje ne vrijedi, jer su prilike tamo i amo sasvim drukčije. Nijemac pa kojoj aspiracija i pitanje i Broj 63. POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena zaliva plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju. po pe godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. vjeri pripadao osjeća se Nijemcem i ne treba ga učiti, da između Nijemca katolika i Nijemca protestanta nema razlike u narodnom pogledu. U nas naprotiv podjela naroda po vjeri na katolike i grčkoistočne sudara se sa podjelom na Hrvate i Srbe, kršćan- ska socijalna stranka ne bi dakle mogla izbjeći napasti, da identifikuje jedno i drugo, onako kako je to već jednom bio uradio katolički sastanak u Zagrebu. Teške posljedice te po- grješke mi još sada osjećamo u Bo- sni i Hercegovini, gdje se broje u Hrvate i ljudi, koji nemadu u sebi ni kaplje hrvatske krvi, samo za to jerbo su katolici. Tim se je broj Hrvata doista pomnožao za koju tisuću, ali hrvatstvo nije zanago ništa dobilo tim, što u svoje ubraja ljude, koji to ne mogu biti. Ima naivnika, koji će ti kazati, , da bi kršćansko. socijalna stranka. mogla okupiti oko sebe .i pravosla- vne, jer su i oni kršćani. Kad bi ta mogućnost postojala, mi koji voju- jemo za jedinstvo naroda, prvi bi tu misao spasiteljicu najradosnije poz- dravili. Ali ako bi se zbilja našao koji svećenik, koji bi takovu kršćan- sko socijalnu stranku propovijedao, uvjereni smo, da bi mu drugovi od kršćansko - socijalne stanke po- grabili križe i svijećnjake s otara, da ga zaspu. Ne shvaćaju naime propovijednici nove stranke kršćan- stvo u tomu smislu, da bi dopustili nek i pravoslavno svećenstvo budu tumačem kršćanske misli, Pravosla- vni su za njih samo u teoriji kršćani, a u praksi kao i svaki drugi ino- vjerci. Isto tako pravoslavnim sve- čenicima katolici su što i Turci. Mi smo dakle još vrlo daleko od doba, kad bi kršćanska ideja mogla okupiti u jedno kolo i katolike i pravosla. vne, a sada ako katolički svećenici govore o kršćanskoj socijalnoj stranci, spominju kršćanstvo samo zato da forma bude punija i ljepša. U njoj ne bi bilo mjesta ,šizmaticima“, a inače svim, koji znadu grubo pso- vati. Bečka : kršćanska socijalna stranka :daje u tom pogledu lijep primjer. Legitimacija je za pristup u O ršljgts PSOM