God. XIX.
(
je
mv. 10 Ki
pp
predbrojen
potledi po svijetu.
Iz Beča se potvrđuje vijest, da Rusija
namjerava predložiti. da se promijene me-
dunarodno-pravne ustanove u pogledu Dar-
danelskog pitanja. Ako zbog toga dođe do
pregovora, ne će se Austro-Ugarska proti-
viti ruskom zahtjevu, što u ostalom odgo-
vara utanačenjima sklopljenim lani u Bu-
chlau -u.
#
Bivši tahjanski ministar prosvjete Nasi,
čija je afiaira dobro poznata, daje o sebi još
govoriti. Na Siciliji je većina pučanstva za
njega, te ga je neki dan njegovo rodno
mjesto izabralo po jedanaesti put narodnim
zastupnikom, jer je svaki put zast. komora
njegov izbor uništila. Povodom tog izbora
došlo je do žestokog uličnog sukoba između
Na ijevih pristaša i protivnika tako, da je
morala posredovati vojska. Nasijevi prijatelji,
koji su u Tapaniju u ogromnoj većini, po-
bijedili su svoje protivnike, te su nosili Na-
sija u triumfu po gradu.
*
Zaštitne vlasti odobrile su franceske
predloge u pogledu Krete. Pregovarat će se
dakle s Turskom o državnopravnom položaju
Krete, ali će se kretski eksekutivni odbor
pozvati, da odmah skine grčku zastavu uz
prietnju da će se u protivnom slučaju iskrcati
opet čete zaštitnih vlasti na otok. — Austro-
Ugarskai Njemačka potpuno se slažu u pogledu
kretskog pitanja, ali odbijaju svako svoje
sudjelovanje u rješavanju pojedinosti toga
pitanja. Diplomatski krugovi smatraju od-
govor Grčke na tursku notu glede Krete
vrlo spretno stiliziran. Kretska vlada je
spremna odstraniti grčku zastavu, ali traži
odgodu s obzirom na uzrujanost u pu-
| čanstvu.
+.
| U Solunu se pogovara, da Srbija mo-
bilizaje vojsku, te da: u slučaju grčko-tur-
| skog rata namjerava provaliti u novopazar-
ski sandžak. Međutim ,Pravda“ objeloda-
njuje članak dalmatinskog srpskog zastu-
pnika dra. A. Mitrovića, u kojem kritizuje
stanje u Srbiji. On upozoraje na štetu, što
no ju trpi Srbija radi svojih stranačkih borba,
osuđuje neznanje naobraženih krugova i
bavi se po tom izvanjskom politikom Srbije.
Dr. Mitrović označuje velikom pogrješkom
što se još vjeruje u prijateljstvo Rusije,
premda su i Crna Gora i Srbija dosad do-
sta zla iskusile s Rusijom. Skrajnje da jo
vrijeme, da se Srbija oslobodi ruske hipnoze
i da se povrati k Novakovićevoj politici t. j
g se opet gleda sporazumit s Austro-Ugar-
m .
listu unaprijeda: za Dubrovnik i7aa Austro Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
poštarski troškovi. K > 0? sit) list, kad mu pretplata mine, smatra se
a ao Sto vrugodište —[i|I ze uu[[u zu
gdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini, ===
U DUBROVNIKU, 18. augusta 1909.
| ————m—<=amm——m=m=m———m—=——m=m<<m<xum=—m===«=m=<=<—mm= >
RVENA HRVATSKA.
IZLAZI SVAKE SRIJEDE 1 SUBOTE === ===
=m=m=m=—=———=—=—m=—==>
bivši šah nosi u Rusiji naslov uearska vi-
sost“ te mu je povisio apanažu iz vlastite
blagajne za 50.000 rubalja godišnje.
*
Berlinski ,'Tageblatt“ dobiva ovu vijest
iz Carigrada: Ovdje se neprestano govori o
ratu, koji bi imao naskoro planuti. Ovaj ne-
nadani pokret svakoga će na prvi mah iz-
nenaditi. Mnogo se govori o izjavi genera-
lissima Mahmud Šefket paše, koji je kazao,
da će dati ostavku, jer ne može svladati
uzbuđenje, koje je zaokupile vojnike i časnike.
— Po svim vijestima jedino se zaključiti
može, da je rat između Grčke i 'Turske
neizbježiv.
Prvi savjetnik financijalnoga srpskoga
ministarstva Milan Binički pronevjerio je,
kako vijest glasi, 16.000 dinara državnog
novca, te je pobjegao. Iz Rijeke je brzoja-
vio svojoj supruzi, da se je ukrcao na jedan
parobrod, koji putuje za Australiju.
: +
*
Među nižim namještenicima bosanskih
željeznica, pokazuje se sveopće nezadovolj-
stvo. Ljudi traže već od prošle godine obe-
ćane im povišene plaće, koje do sada još
ne dobiše. Ne ispune li im se ovaj put nji-
hovi zahtjevi zagroziše se, da će stupiti u
štrajk.
#
Svi česki listovi, bez obzira na strana-
čke okolnosti pozivaju obzirom na protuče-
ski pokret u Beču, sve Čehe na bojkot
Beča. Svi Česi neka se, u koliko je to mo-
guće, klonu Beča, neka sve naručuju iz Če-
ske, a u Beču da kupuju samo kod Čeha,
a podnipošto kod Njemaca. Praški listovi
nadalje javljaju da će kralj 18. o. mj. dati
vanredno važnu izjavu. Odmah iza ministar-
skog vijeća uputit će se svi ministri kralju,
da mu čestitaju. Tom prilikom će vladar
naglasiti, da je vrlo potrebno izmirenje Ni-
jemaca i Čeha. Ta će izjava biti povodom,
da se odmah sazove konferencija o njema-
čko-českom sporuzumku.
Gdle e neprijatell
Čitali smo ovih dana u nekim
novinama, kako zlo čini naša opor-
bena štampa, što krivnju za naše
zlo stanje baca na Beč. Madžan»# su
— kaže dotični pisac — naši naj-
veći i najpogibeliniji neprijatelji.
_ To je istina, & u isto doba i nije,
sve, kako se uzme. Neprijatelj je i
ko puca na tebe i onaj, kojega doz-
Broj 66.
POJEDINI BROJ 10 PARA
Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisl uredništvu lišta. Za izjave. priopć+ra.#&hv%
plaća še +0 para pe retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju.po F9
rme mm Štamparija DeGiulli i dr. —————— godbi us rasmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju ia. —
a iili === G=
sudu. Smaknuto je mnogo bivših
stojanstvenika. Ruski je car dozvolio, da
drž. do- volom puca. Od prvoga treba se ču-
vat da.te ne ubije, ali nijesi siguran
sve dotle, dok ne razoružaš i dru-
goga. |
Borba dakle s Madžarima pri-
rodna je i nju ne treba obrazlagati,
jer su oni koji navaljuju, a mi se
samo branimv. Nu iza Madžara stoji
još neko, mi ne bismo dapače mogli
uopće razumjeti sve ono, što se do-
gađa, kad taj neko ne bi to dopu-
štao, a možda i provocirao.
U Hrvatskoj eto dvije godine
Les rjuiiddnnii
vlada pravi apsolutizam, kojega se
ne muče ničim prekriti. Može li se
i zamisliti, da se to događa bez pri-
vole Beča? To nikako, najviše može
biti pitanje, da li je Beč bio prisi-
ljen dati tu privolu ili je dao od
svoje volje, ali da o sili ne može
biti govora, dokazom je opet vele- i
izdajnički proces, kojegasniti očito
vode put Beča. Nastić i Friedjung
to su kreature bečke državne poli-
cije, koja je u svoje svrhe cijeli pro-
ces inscenirala. Krivnja Maždara
može biti samo da su to dopustili,
ali ko znade, koju ulogu igra We- |
kerle u javnom životu Ugarske, tim i
se i ta krivnja prikazuje relativna. | |
Wekerle je naime predstavnik Beča,
i to ne plaćen, možda, već uvjereni
pristaša dualističko politike, koju iz
Beča hoće da nametnu i Ugarskoj i
Hrvatskoj.
To nastojanje da uzdrže nepro-
mijenjen današnji sustav vladanja,
očito je, isto kako je očito, da je
Beč u konsekventnom provađanju te
osnove spreman žrtvovati Hrvatsku
Madžarima. Možda jedino da u Beču
već uviđaju, da to ne će tako lako 1
iči, pa da već sada računaju s nekim
promjenama. To daju naslučivati
izjave nekih bečkih političara o tria-
lizmu. Nu te ne smijemo doslovce
uzimati. Aneksija Bosne čiri potreb-
nim neke izmjene, u kojima če možda
biti zametak daljnim potrebama iz- |
mjena, ali još smo veoma daleko od 1
s Nijemcima. Mi smo još uvijek samo
narod, kojega se nastojanje sa uledi-
njenjem i rivendikacijom prava, koja |