God. XIX. Gijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik iZza Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino gastvo 10 K i poštarski troškovi. K» ns vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se po OOO gig davatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medii, === nn EG [um Pogledi po suljetu. Iz Sarajeva se javlja, da je tamošnjem civilnom adlatusu barunu Benku došla neki den velika deputacija katoličkog svećenstva, koja je predala memorandum s molbom, da ge svećenstvu Bosne i Hercegovine prizna pasivao izborno pravo. Barun Benko odgo- vorio je deputaciji, da vlada simpatizuje s ovim pitanjem, te je i u svojoj osnovi po- dijelila svećenicima pasivno izborno pravo. Za vladu nije mjerodavno stanovište, što je sv. stolica frenjevcima zabranila, da prime saborski mandat. Glede izjavljene želje za uvedenje kongrue izjavio je, da se osobito raduje, što biskupski ordinarijat sprema u tom poslu pozitivan predlog. Kriza u Grčkoj nipošto nije još minula makar da je udovoljeno željama pobunjenih časnika, te su prestolonasljednik Konstantin i prince Nikolaj istupili iz aktivne vojne službe, a ostali princevi dobili dulji dopust, koji će sprovesti u inozemstvu. Još se sve- odilj ponavlja vijest, da i kralj Đuro kani ,otstupiti, a to baš najbolje dokazuje, da se Grčka nalazi u vrlo opasnom stanju. Ovo stanje najviše skrivilo je kretsko pitanje. Kreta, koju je Grčka već smatrala svojom pokrajinom, ostat će i nadalje Turska. To je izazvalo velike nezadovoljstvo u narodu i onu tešku opreku između naroda i di- nastije. * U Pragu se obdržavala konferencija če- skih zastupnika u českom saboru i u car. vijeću, na kojoj je zaključeno, da česke stranke — osim radikala — pošalju svoje izaslanike na konferencije, koje je min. bar. Bienerth sazvao u Beč. Ove konferencije, kojima se imade postići neka nagoda između Čeha i Nijemaca već su otpočele. * U Sendžanu (Perzija) uapšen je neki dan čovjek imenom Mirenikav, koji je za pri- jašnjega šaha bio dvorski činovnik. Navodno stoji još i danas u njegovoj tajnoj službi. Kod njega su nađeni zapisi i proglasi, koji :&& kompromituju, da je on bio na čelu po- kreta, čiji je cilj svrgnuti sadanji režim i wpostaviti Muhamed Aliju. S obzirom na Ono otkriće nastoje perzijski vladini krugovi, da eks-šah što prije otputuje. “ =. U Lisabonu je uapšeno 1500 osoba, koje su osumnjičene zbog zavjere. 8 Srpska vlada odlučila je provesti novi državni zajam, te će u ta svrhu provesti i Pregovore, Te pregovore ovoga puta ne će voditi državni savjetnik i bivši ministar fi- Tancija dr. Paču, već jedan član sadašnjeg inet& i to po svoj prilici dr. Milovanović. predbrojen sa došasto polugodište. Štamparija DeGiulli 1 dr. U DUBROVNIKU, ll. septembra 1909, umm Isti putuje u tu svrhu u majskorije doba u inozemstvo naročito u Pariz. * Dr. Cook našao je već jednoga ozbiljnoga suparnika, koji također tvrdi, da je prona- šao sjeverni pol. Dvije brzojavke, koje su u Beč stigle javljaju naime, da je amerikanac Peary stigao već početkom travnja tekuće god. na sjeverni pol. x U bečkim se krugovima sadanji položaj u Austriji prosuđuje vanredno pesimistički. Jedino ministar predsjednik barun Bienerth goji nadu, da će moći pomoću konzervati- vnih veleposjednika osposobiti česki pokra- jinski sabor sposobnim za sad, a slijedom toga, da će na isti način dalje radeći sma- njiti njemačko-česke protivštine. stoi U Albaniji se opet, u znatnoj mjeri opaža ustaški pokret. Naročito četuju Ar- nauti proti Bugarima. Bogato selo Golešnik okradeno je više puta, te je izgubilo preko 600 ovaca. Ostala sti sela izgubila 2000 ovaca i 500 konja. a pastiri su poubijani. “ U Stryju u Galiciji umrle su tri osobe uz simptome kolere. U gradu je zavladala velika strava. Mnogo imučnijih ljudi osta- vilo je grad. U Lavovu je oboljelo deset osoba od t. zv. Cholera nostras. Veselite se, Velika Hrvatsku totova Je — na papiru. Dobili smo jednu jako zanimivu geografičku kartu. Priredio je Hen- rik Hanau, a izdala poznati c. i k. dvorski kartografski zavod u Beču Freytag & Berndt. Nosi naslov hr- vatski: Trias zemljovid habzburške monarhije, a čitamo, da je izašla i u druge jezike. Predgovor kaže: Nakon što je Bosna i Hercegovina pri- pojena habskurškoj monarhiji i tome se po- većanju svako iskreno domoljubno srce ve- seli, to nastaje pitanje: Šta će biti od ste- čenih pokrajina ? Na to je najbolje odgovorio kao prvi princ Aloiz Liechtenstein, kad je predložio trias. Sada se baš pruža krasna zgoda poka- zati se pravednima prema austro-ugarskim južnim slavenima. Trias bi morao biti pred- stavljen od velikoga jugoslavenskoga kra- ljestva — imenujmo ga n. pr, kraljevina Ilirija — od pretežno madžarskog i pretežno IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE Broj 73. POJEDINI BROJ 10 PARA _ Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahve plaća se 40 para pe retku, a za oglase 80 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po pe godbi us rasmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. Slavonije, iz Kranjske sa dometkom onoga dijela Štajerske i Koruške, koji leži južno od Vilaha niz Dravu, iz Gorice i Gradiške, iz Trsta i njegovog područja i iz Istre i glavni grad bio bi joj Zagreb i kraljevina Ugarska morala bi dobiti kao odštetu za Hrvatsku i slavoniju — Galiciju sa domet- kom poljskoga dijela Sleške i Bukovine. Ja sam osvjedočen, da bi bila dioba austro-ugarske monarhije na troje, kako je to u gore izrečenom trializmu i na mojoj karti označeno, blagoslov za monarhiju. Mi toga g. Hanau ne znamo, pa zato ne možemo ni suditi njegove namjere. Samo ga možemo uvjeriti da smo se malo kad tako slatko nasmijali kako gledajući njegovu crtariju, Ona je znak takove naivno- sti u proračunavanju snage nutarnjih sila, koje miču politički organizam naše monarhije, da se čovjek mora čuditi. Ona je samo znak da ima ljudi, koji još vjeruju, da. se_u mo- narhiji može stvoriti nešto, što bi monarhiji zbilja koristilo osigurava- juć joj ustrojstvo, koje bi narode iz- mirilo. Mi ne čemo ovdje upozorivati na staro geslo Beča ,divide et impera“, koji tako rekuć stvara razmirice iz- među naroda i ondje, gdje ih ne bi smjelo da bude. Kad i ne bi bilo te temeljne crte u bečkoj politici, ostaje ipak još nešto, što priječi svako riješenje narodnosnih pi- tanja na temelju pravice. Oni nas naime mrze, ako se mičemo, a pre- ziru, ako ne tražimo svoja prava. Dokaza za to pruža nam svaki dan. Uporedite samo postupanje prama nama, sa postupanjem prama nesla- venima u monarhiji, n. pr. prama Talijancima. I kad bi sve ono bilo istina, što državni odvjetnik i nje- govi svjedoci iznose u veleizdajnič- kom zagrebačkom procesu, sve bi se svelo na par nesmotrenih izraza i čina nekoliko pojedinaca, za koje se u nijednom slučaju ne bi smio kri- viti cijeli narod pa ni jedna stranka. Tako i postupaju vlasti u svim ve- leizdajničkim procesima, koji nijesu baš rijetkost među Talijancima, koji nastavaju u monarhiji. I to je sa. svim pravo. Jer ako je jedan zavi- kao — stavimo za primjer — u Tt-