jena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik ilsa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino gastro 10 K i poštarski troškovi. K > n> vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen sa avsasto polugodište. — — u NETTO IC U DUBROVNIK U, 18. septembra 1909. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE PNENENASNSPENNINNNNNNSE ai POJEDINI BROJ 10 PARA gdsvatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Mebdni ====—=——— nA Štamparija DeGiulli i dr. ——rm==== Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena,sahva plaća se 40 para po retku, a sa oglase 80 para. Oglasi, koji se više puta štampaju,po po eran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. Pooledi po svijetu. Osobito zanimljive vijesti dolaze o gr- čkoj krizi. Prijestolonasljednik Konstantin javio se je na svom prolaza kroz Krf za pridržanje vrhovnog vojnog zapovjedništva. Pošto ova izjava znači opoziciju proti zah- tjevima naroda, zaključio je kabinet Mavro- michalisev, da će situaciju razjasniti i opet postaviti mir. Veli se, da će se prijestolo- nasljednik vratiti u Atenu istom nakon pri- hvata zakona o vrhovnom vojnom zapovje- dništvu. Kako javljaju iz Beča, kani vlada sa- zvati rajhsrat za 19. listopada, ako budu uvjeti za njegov uspješni rad povoljni. Ako je ,Korr. Zentrum“ dobro izvještena, nije osiguran rad rajhsrata niti onda, ako se če- ski sabor mirno konstituira, jer je slavenska unija izdala lozinka: »Sadašnjoj vladi ne smije se ništa votirati“. Međutim upućeni krugovi drže, da vlade ne će moći na jesen Česki radikalci namjeravaju preći na apsti- nenciju i sve dotle izostati iz rajhsrata, dok vlada ne poda jamstva, da se. ne će proti Česima u Doljnoj Austriji voditi onakova borba, kakova se sada vodi. * * U ponedjeljak poslije podne dovršio je u Budimpešti proces, koji se vodio proti izgrednicima radi poznatih dogođaja dneva 18. oktobra 1908. u ulici Andrassy. Optu- ženici su bili sve socijalisti. Četvorica su bila osuđena na 10. mjeseca teške tamnice, dok većina drugih na manju kaznu. U Beogradu se je obdržavalo ministar- sko vijeće u stvari obnavljanja pregovora o trgovinskom ugovoru 8 Austro-Ugarskom, i no nije stvoren nikakav pozitivni rezultat, nego je ovo pitanje za neko vrijeme odgo- đeno. Do novih pregovora ne će se moći brzo doći, jer su u Beču odbili uslove, koje je postavila srpska vlada, a postavili takove, da ih u Beogradu ne mogu primiti kao po- :dlogu za obnovljenje pregovora. ni! (0 darstvo moglo posredovati. Nekoliko izgre- dnika je uapšeno. a Vijest iz New-Yorka glasi, da_je tamo nenadno umro kralj željeznica Edvard H. Harrimann; — U Lipskom je ovih dana za- počelo zasjedanje njemačkih šocijalista. Na sastanak su došla i četiri austrijska narodna zastupnika. Carigrad, što je ondje izazvalo razočaranje. Politički i diplomatski krugovi u Carigradu pripisivali su tom najavljendin: dolasku naj- veću političku važnost, s M s. Iz Beča javljaju, da &6 "se kod c. i k. mornarice ustrojiti nova čišiovnička mjesta i to mjesta kancelista, koja & dosadašnjim pisarničkim on * i ;. OS - Ruska vlada će zaključiti u Francuskoj, Holandiji i Belgiji zajam od 1.miljerde:" Ji sade i cama, koje bi uska dozvolivši im gradnje i iserpljivanje važnih željezničkih pruga i radokopa u evropskoj i azijatskoj Rusiji. i U Budimpeštanskim se političkim kra- govima govori, da će ratno ministarstvo od- nosno uprava ratne mornarice zahtjevati od ovogodišnjih delegacija vanredno velike iz- datke. Uprava mornarice kani graditi nove brodove, međutim četiri nova ratna broda po sustava ,Dreadnaugth“. Nuesmo dobro počeli Deset mjeseca je prošlo, što je aneksija bila proglašena. Tom je pri- godom bio svečano obećan, Bosni ustav, u carevu pismu bilo je dapače dat i nacrt ustava. Govorilo se tada da će se sabor sastat u najbližem roku, neki su spominjali januar, drugi marat. Pa ne samo što se ne sastaje, već nema nikakvih priprava, da bi se mogao u skoroj budućnosti sastati. U Bosni se još i sad vlada onako, kako se vladalo u doba oku- pacije, z sve lijepo na papiru izrađen, bolje, već da se i tu vlada po čeifu gospode iz Beča i Pešte, a narodne yali socios Rabuići EEE i fada namaknuli uza mjenu zanimanim novčarskim skupinama, dobro samo onda, kad cijelomu na- rodu bude bolje. U Bosni se diže vapaj za auto- nomijom. Mi nemamo nikakvoga uzroka da se tomu oprječujemo, što više u samom našem 'interesu mo- ramo to nastojanje podupirati. Ka- kogod se stvari u Bosni razvijale, kad Bosna postigne autonomiju, uvi- jek će nama biti bolje nego kad bi i nadalje u Bosni gospodarili Ni- jemci i Madžari. Nu dobro bi bilo, kad bi i u Bosni razumjeli iz svega ovoga, što vidimo da se oko nas do- = gađa, kako bosansko pitanje postoji samo kao dio jugoslavenskog pitanja u monarhiji: Ovo treba prvo riješiti, a o A! anei. \OĆE a _se : sk: AN i A ai ee a i ača e Ms sei mč o interesima Bosne." "vt Her Cijenimo da nema takoga slijepca među nama, koji ne vidi svezu iz- među onoga, što se u Bosni događa i onoga, što rade u .Hrvatskoj. Ve- leizdajnički proces u Zagrebu pota- knut je, da se opravda aneksija, a 'on se opet podržava, neka taj. prvi uzrok više ne postoji, samo s toga, što. u Beču. ni u Pešti nijesu još.na čistu, što če Bosnom. Aneksija naime ima posljedica u samoj državi, koje možda u početku nijesu ni predvi- đali, ali koje se za to sada tim teže osjećaju. S toga se ne žure ni da riješe bosansko pitanje: ni da dokraj- čaju stanje u Hrvatskoj, jer ovako ne treba da davaju računa ni Bosni ni Hrvatskoj za sve ono, što su zgri- ješili, što griješe, i što če još zgri- ješiti. Istina je, čas bi obračuna mogao doći, ali to će zavisiti mnogo o tomu, hoće li nas. pocijepati i omogućiti tako sebi, da obračunavaju sa. sva- kim napose. Tim ne mislimo samo na staru podjelu na/Srbe i Hrvate, koju gledaju oživjeti, već i na diobu na pokrajine, koja je naša velika ne- sreća, a mogla bi biti i veća, ako pod vidom brige za interese jedne pokrajine uspiju da ova zaboravi na dobro' cijelog naroda. \ z O s.