God. XIX.

U DUBROVNIKU, 22. septembra 1909.

Broj 76.

 

CRVENA HRVATSKA

 

gjena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i2sa Austro-U garsku ma godinu 10 K. Za ino
gustvo 10 K i poštarski troškovi. K» ns szati list, kad mu pretplata mine, smatra se
predbrojen za aošasto polugodište, mmmm=====—

NR Eo.

 

giavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medhi, — ===

 

nn uuuum==
Štamparija DeGinlli 1 dr.

 

uzolavne vijesti.

Ugarska kriza.

BEČ, 22. — Sinoć je otputovao
za Peštu min, Wekele, iza audijen-
cije kod kralja.

Danas se sastaje ministar. vijeće.

BUDIMPEŠTA, 22. — U slučaju
povoljnog riješenja krize, kralj dolazi
gramo početkom oktobra.

Iz českog sabora.

PRAG, 22. — Sabor je otvoren.
U Petak je prva sjednica. Spora-
zum s Nijemcima je nemoguć.

Bosanski ustav.

BEČ, 22. — Ustav za Bosnu bit
te po svoj [prilici proklamiran u
tobru.

Kolera u Parizu.

PARIZ, 22. — Ovdje je umrla
dna osoba od kolere. Pučanstvo je
sstrašeno i [uzrujano da se ne bi
ala širit naprijed.

Svečani otvor češke škole.

PRAG, 22. — U Untertheme-
nu je otvorena svečano česka Ko-
enskyeva škola.

ledi po svijetu.

Sastanak cara Nikole i kralja Viktora
ianuela biti će u jesen. Ruski ministar
jakih posala Izvolski je u Veneciji ugla-
pojedinosti sa ruskim poslanikom u

U

Iz Budimpešte javljaju: U upućenim
ugovima govori se, da je osnova o osnutku
istarstva za željesnice blizu svom ostva-
ju. Novo ministarstvo imalo bi početi ra-
i prvim sijećnja 1910. Kao kandidati za
) ministarstvo spominju se drž. tajnik
renyi i grof Theodor Batthyanyi. Osnut-
ministarstva za željeznice riješit će se

 

 

um-ill:

obećao je, da će se za tu stvar zauzeti u
prilog Rusinima.
*

Sve to više zaoštruje se spor sa ru-
munjskom crkvom. Ministar nastave grof
Apponyi ne će ni da čuje o kakvom popu-
štanju i grozi se, da će zbilja oduzeti ru-
munjskim svećenicima kongruu ne pokore li
se njegovoj maredbi, da njihovi katehete
vjeronauk u državnim školama predavaju
madžarski.

Zajedničko ministarsko- vijeće u Beču
nastavilo je pod predsjedanjem grofa Aehren-
thala raspravu o bosanskom ustavu. Kako je
poznato, bosanski se štatut u svoje vrijeme
priopćio obadvjema vladama, da stave svoje
primjedbe eventualno predlože promjene.
Međutim zadnje vijećanje urodilo je tim re-
zultatom, da glede bosanskog štatuta nijedna
vlada nije načelno prigovorila. Glede drža-
vopravnog stanovišta ugarska je vlada samo
zatražila, da se u štatutu izbjegne svemu,
što bi moglo prejudicirati 'evejtualnim ,ka-
snijim državopravnim zahtjevima Ugarske.
Državopravno pitanje ostaje dakle neriješeno,
ćemu ni Austrija nije prigovorila. Uza isve
to ne može se očekivati, da bi zakoni o or-
ganizaciji bosanske zemaljske uprave, te iz-
borni zakon već u najbližem vremenu do-
bili previšnju potvrdu.

Bečka ,N. Fr. Presse“ javlja, da će
vlada rajshrata predložiti dvije osnove. Je-
dna će se baviti uređenjem zem. financija,
a druga uređenjem državnih financija. Za
prvo se predlaže: uvedenje poreza na ra-
kiju, reforma prireza na pivo, porez na pri-
rast vrijednota, porez na svijetlo. Za ure-
đenje državnih financija predložit će se po-
višenje osobne dohodarine, porez na mine-
ralne dode. Pitanje o monopolu žigica nije
riješeno. Kani se ustrojiti veliko društvo,
koje će državi dostavljati stanovitu količinu
žigica, ali država ne bi vodila daljne kon-
trole. Imadu se i s ugar. vladom povesti

pregovori. 4
s

Iz Pulja javljaju, da su na otvorenom
moru pred ondješnjom lukom obavljeni po-
kusi s novim podmorskim brodom za aust.-

Pouzdanost kočijaševa. U ned gogrsku ratnu mornaricu. Rezultat je pokusa
večer kočijaš jedan u Gružu, bio je Pr pio izvrstan, te su naročito dobro uspjela
svoju kočiju nekom suludnom čovjeku, jgnciranja torpeda.
ssasponnpneasta=or=ssajinieaN NEON

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopis\ uredništvu lista. Za izjave. priopćena.sahve
plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se-ziše puta štampaju, po pe
E godbi ux rasmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. — ===

 

Iz Porticia javlja ,Giornale ad Italia“,
da je nakon dosta duge periode mira stao

opet Vezuv djelovati.
+

U Petrogradskom ministarstvu unutra-
šnjih posla netom je izrađena osnova zakona,
kojim se ženama dopušta namještenje u ja-
vnim državnim službama. Isto tako mini-
starstvo sprema zak. osnovu o osiguranju
radnika.

Vijest, da će se novi obranbeni zakon
već na jesen predložiti zastupničkim krugo-
vima, opovrgava se. Istina je, da je osnova
toga zakona gotova i da ju ratna uprava
želi, što prije predložiti, no ona ne može
u tom pitanju samostalno postupati. Dužnost
je obih vlada, da stvore takovu situaciju,
koja bi osigurala parlamentarno riješenje.
To kao i uređenje vojništva u Bosni ijHer-
cegovini mora se prije riješiti, nego li se
uzmogne osnova predložiti parlamentima.

s

U zadnje vrijeme opet. preotimlje maha
pokret među Bugarima. Izvedeno je već ne-
koliko novih političkih umorstva. Mladotur-
ski odbor odlučio je, da će poduzeti naj-
strožije mjere proti svim sumnjivim  lično-
stima u solunskom vilajetu.

Iz dalmatinskog

Zadar, 19. septembra 1900.

Poslije prve sjednice u petak ne

će biti druge sve do ponedjenika, dok
odbori ne sprave materijal. Dosta
vremena, da se zastupnici npoznadu
među sobom i čuju jedan drugoga.
I potreba je! Ne vašim zastupni-

cima, jer oni znadu što hoće, ai
sam: istup iz stranke označuje im
položaj. Istupajuć iz službene orga-
nizacije oni nijesu htjeli : preuzeti
odgovornost za sve ono, što se je
radilo pod firmom Hrvatske Stranke,
i što su predviđali — bilo je veoma
lako — što da će se dogoditi, Oni

 

da im niko nema prava ništa za-
mjeriti. Nu nije tako lako onim zas-
tupnicima, koji su ostali u oficijelnoj
stranci. I ako ne apsolutnu većinu,
oni imadu u saboru relativnu ve-

nost za rad sabora. Tu odgovornost
lakše bi bilo snositi, kad bi je svi
jednako shvaćali, ali baš u tom ima