Broj 78.
ustroje tamošnji rodoljubi sa Dr. Dinkom
Trinajstićem na čelu ,,Djačko pripomoćno
društvo“, koje je kroz dugi niz godina po-
dupiralo siromašnije učenike, No kako je
porast učenika bio velik, to tamošnji rodo-
ljubi odluče sagraditi ,,Djački dom“, kamo
bi se smjestilo što više učenika. I već se
sakupilo 90.000 K, pa kad se imalo već oz-
biljno preći na samu izvedbu eto — kao
grom iz neba pa u rebra — umiješa se biskup
Mahnić. Pomisli kako bi bilo zgodno svratit
vodu na svoj mlin, pa iz ,Djačkog društva“
učinit leglom zgaljne furtimaštine. U to ime
sporazumije se sa slavožderskim istarskim
biskupom Naglom, nijemcem po rodu i osje-
čaju, i — sudbina naše omladine bila je
odlučena. Djačko će društvo dati svojih
90.000 K, Mahnić će pomoći, pomoći će
nešto i Nagl (ćudne li ironije) ali.... čujte
teškog uvjete — odgoj hrvatske djece mora
se povjeriti talijanskim svećenicima.
Furtimaši povedoše nečuvenu haranguu,
pa tako zavedoše neupučenu masu, da je na
skupštini ,Djačkog potpornog društva“ sam
jedan svećenik imao do preko 1900 puno-
moćnica. K tomu dovedoše još poput marve
i silu seljaka, da osobno sudjeluju. Rasprava
je započela pod predsjedanjem Dr. Trinaj-
stića. Zaredaju se govornici. Doktori Jane-
žić, Poščič, Baničević, Zaccon i drugi stvar-
nim razlozima dokazivahu nezgodnost tali-
janskih Salezijanaca, zaklinjući skupštinu,
da ako baš hoće da svećenici odgajaju mla-
dost, nek se taj odgoj povjeri barem doma-
ćem svećenstvu. Mješte da furtimaši razloge
pobijaju razlozima, to se oni prihvate komod-
nije taktike, pa dignu takovu zaglušnu buku,
da istarskim rodoljubima ne preostade drugo
već ostaviti dvoranu, na što su gospoda
fartimaši profurtimašili svoj predlog te je
odlućeno da se Salezijanci uvedu.
Borba međutim nije završila, jer po-
stupak furtimaša uzbudio je veliko ogorčenje
po cijeloj hrvatskoj javnosti. Već se preko
Katalinića-Jeretova oglasiše američki Hrvati
od ,Narodne Obrane“, koji najodlučnije pro-
svjedovahu, da se njihov novac od preko
50.000 K uložijodgojilištu mrskih Salezijanaca.
Obodreni k tomu cijelokupnim javnim
mnijenjem patrijotskog novinstva istarski
rodoljubi spravljaju se provesti najodlučniju
==————————m—m—m——mm—mmmmmmmmm—
velikog Helena, nepomična i blijeda Aspa-
u IST
Rijetki i bijeli oblačić dizao se u čisti,
bistri jutarnji zrak. Dopirao je sa lomače,
ža kojoj je svetim plamenom izgorjelo mrtvo
tijelo Periklovo.
Oblačić se dizao lebdeć oko vrška Akro-
Pole. Najednom se rasprši, a u jutarnjem se
tvijetla čudnovato zasjaju vršci i stupovi
Partenona i tek dovršene Propileje.
Visoko je nad gomilom i hrpom Aten-
tkog slavnog grada i smrtne ljudske djece,
tržila besmrtna kruna brda.
Iz razvalina prulaznosti, dizala se je u
ž%mlji Helena neprolaznost, za sve vijekove.
Kao da govori: ,Visoko lebdim: nad
Promjeljivom srećom ljudskom i nad njiho-
om ništetnom bijedom. Svijetlim kroz sto-
lea. Uvijek sam na zemlji. Sličim čarob-
3m svijetlu nad planinama Helade, i vječ-
Um sjaju voda u njihovim zatonima.“
, Narod teži za dobrim i lijepim. Pleme-
tlo. i čovječe je dobro — ali božansko i
temrtno je lijepo.
CRVENA HRVATSKA“
borbu, kako bi se otklonio taj furtimaški
atentat na tijelu hrvatskog naroda u Istri.
Klub hrvatskih književnika u Osijeku.
Među osječkim piscima i prijateljima hr-
vatske lijepe knjige potakla se misao, da
se osnuje klub hrv. književnika u Qsijeku.
Glavna bi mu bila svrha promicati interese
hrvatske knjige i hrvatskog jezika a ovo će
se postići obdržavanjem literalnih predavanja
i publikacijama. U to ime pozivlju gg. R.
F- Magjer i L. V. Bjelovarac sve književ-
nike i prijatelje lijepe knjige na skupni do-
govor, koji će se obdržavati dne 3./X. o. g.
Društvo Jugoslavija u Aleksandriji u
Egiptu. Kako nam javljaju iz Aleksandrije
u Egiptu ustrojilo se tamo mjeseca avgusta
ove godine društvo , Jugoslavija“, čija su
pravila na francuskom jeziku već i raza-
slana. Kako se iz pravila razabire svrha je
društvu, da okupi Jugoslavene u Aleksan-
driji ,na razgovor, zabava, nauku, čitanje i
konference“. Lokali društva zovu se ,,Club
Yougoslavia“. Osim toga cilj je društva da
se brine za moralni i materijalni napredak
južnih Slavena Hrvatu, Srba, Bugara i Slo-
venca nastanjenih u Egiptu bez obzira na
razlike u vjeri i politici. Bit će na ruku
svojim članovima u industrijalnim i trgo-
vačkim kao i svakim drugim poslima. Dru-
štvo se samo po sebi preporuča, jer je za
interese svih južnih Slavena.
Hideghety — ban? Pod tim naslovom
»Pokret“ odnosi ovu vijest: ,,Doznajemo iz
pouzdana izvora, da je srijemski veliki žu-
pan Hiderghety otputovao u subotu na br-
zojavni poziv u Budimpeštu, Radi se sigurno
o njegovom imenovanju banom.
U posljednje doba miču se ,mumije“
pa možda ćemo do skora vidjeti kako se
uskršnjuje madžaronski režim.
Žrtva frankovačkog razbojstva. U prošli
ponedjenik bio je sprovod Ilije Lemića,
koga ubiše legijonaši osvetnici. Ovi iz lične
osvete provališe u gluho doba noći u dučan
pokojnika, te ga tako isprebijahu, da je na-
kon šest dana u teškim mukama ispustio
dušu u dobi od trideset godina.
Tužan je bio sprovod, koga naviještaše
malo zvonce bolničke kapelice. Smrt se mla-
dog čovjeka duboko dojmila zagrebačkog
građanstva, koje brojnim sudjelovanjem pri
žalobnoj povorci iskazalo je pokojniku zad-
nju počast.
Frankovačke novine ne usuđuju se o
tom događaju ni pisnuti. Pa to je i naravno.
Nedužna krv pokojnog Lemića ipak ih je
za neko vrijeme udovoljila.
Generalni štrajk u Spljetu. Još pred go-
dinu dana agrarno pitanje u Spljetu dovelo
je tamošnje: seljake do štrajka, Ipak je do-
šlo do nekog izmirenja, te su vlasnici ze-
malja dali težacima neke pogodnosti, usljed
kojih težaci su prištedili kakovih 40000 K.
Ove se godine odnošaji opet zaoštrili,
pa videći težačka ekonomska organizacija
»Težačka Sloga“ da vlasnici ne popuštaju,
obratila se na radničke organizacije, koje
sporazumješe se tako, te je masa radnika
zaključila prihvatiti prijedlog generalnog
štrajka.
Pošto među posjednicima i poljskim ra-
dnicima nije došlo do nikakvog sporazuma
te je štraj nastupio u petak. Bio je impo-
zantan. Vas se promet obustavio i dućani
pozatvarali tako, da je građanstvo ostalo na
cjedilu. Do 5000 radnika proklamiralo je
Strana 3.
javnu skupštinu. Pošto istu pulicija zabrani
ta ogromna masa zlovoljnog radništva ogra-
nići se da burnim demonstracijama obađe
grad. Velika je sreća da nije došlo do po-
gibeljnih incidenata.
Za uređenje Konavoštice. Ministarstvo
poljodjelstva odobrilo je potanju osnovu za
uređenje gornjega i srednjega tijeka bujice
»Konavoštice“ u području općine Cavtajske,
pak je odredilo, da se osnova pregleda na
licu mjesta, pa da se tom prigodom prouči
i pitanje o uređenju donjega tijeka spome-
nute bujice.
Potrebština za uređenje gornjega i sre-
dnjega tijeka bujice bila je proračunana na
397,000 kruna.
Pozdravi Dru. Hinkoviću. Dr. Hinković
branitelj na veleizdajničkom procesu primio
je rad svoje požrtvovne i sjajne obrane
obtuženih Srba sa sviju strana mnoge brzo-
javne pozdrave i to iz Hrvatske, Bosne
Srbije i Ugarske, u kojima se na njegovom
obranbenom govoru oduševljeno čestita
Rauch-Frankova vlada protiv sokolskih
društava. Rauchovi reptili nastoje danas
opravdati zabranu djacima, da ne smiju po-
laziti na vježbanja u sokolska društva, te
vele, da je takav polazak štetan iz ,,peda-
goških i higijenskih razloga“. Dakako da je
to jedna laž. Djaci su u sokolskim društvima
sačinjavali posebne djačke odjele, koji su
bili pod nadzorom učitelja djaka, pa nije
moglo biti pogibelji ni s higijenskog ni s pe-
dagoškog gledišta. Ako se samo o tome
radi, kako to da je djacima zabranjeno no-
siti sokolske znakove? Rauchova i Fran-
kova vlada izdavši tu naredbu i zabranivši
djacima polazak sokolskih vježba, htjela je
na sokolska društva baciti sumnju kao na
društva po ,odgoj“ mladeži pogibeljna, pod
kojim se odgojem ima razumijevati politi«
čka strana. Time je pružena madžarskom
novinstvu mogućnost, da dalje napadaju na
opstanak sokolskih društava, jer se mogu
pozvati na Rauchovu odredbu glede školske
mladeži. Evo tako frankovački ,najhrvatskiji
ban“ radi sa hrvatskim društvima.
Dubrovnik liječilište. U saborskoj
sjednici 28. septembra, bila je glasovana
sljedeća zakonska osnova:
$ 1. Lječilišni kotar Dubrovnik, obuhvaća
grad, te mjesta Gruž i Lapad, koji svi pri-
padaju političkoj općini Dubrovnik.
8 2. C. K. Namjesništvo dogovorno sa
dalm. zem. odborom, saslušavši općinu du-
brovačku, ustanoviti će lječilišm pravilnik.
8 8. Lječilišne pristojbine, određeno u
pravilniku, plaćaju gosti, koje dolaze u lije-
čilišnom pravilniku ustanovljene. :
& 4. Gostima se smatraju, izuzevši pripa-
dnike općine dubrovačke, te one općinske
članove u opće, koji imaju svoje stalno pre-
bivalište u lječilišnom kotaru, kao i njihove
obiteljske članove, svi oni posjetitelji lječi-
ličnog kotara, koji borave u istom preko
vremena pobliže naznačena u lječilišnom
pravilniku. — Koje su osobe oprošteno od
tih pristojbina, određeno je potanje u lječi-
lišnom pravilniku.
$ 5. Za utjerivanje lječilišnih pristojbina
dopuštena je politička ovrha,
$ 6. U lječilišnom pravilniku moći će se
urediti različito od postojećih općenitih pro-