Strana 3.

Broj 80. CRVENA HRVATSKA“

mosa iz djačkog partera zaori , Lijepa naša“
pa što se pridruži i cijela publika, koja
ispjeva himnu stajačke. I dok je u početku
ivatsko novinstvo bez razlike s nepouzda-
njem gledalo na rad nove uprave. to s 080-
hitom nasladom ističemo, da se to isto no-
vinstvo sada upravo natječe, ko da bolje
prikaže onaj impozantni uspjeh, kojim se
odlikovala hrvatska opera.
U sto dobrih časa.

izložba ,,Medulića“ u Ljubljani. Na po-
ziv i poticaj slovenskog slikara Rik. Jako-
pića, otvorit će se na 16. ov. mj. u Jako-
pičevom paviljonu u Ljubljani umjetnička
izložba društva naših umjetnika , Medulića“.
Izložba će trajati do 31. studenoga. Pozivu
slovenskog umjetnika odazvaše se svi naši
rolji i poznatiji umjetnici. Ako još koji žele
gudjeluvati, neka se obrate na Emanuela
Vidovića, slikara u Splitu, koji će im podati
sve potrebne naputke i razjašnjena.

+ Vladimir Vidrić. Preminuo je u ŽZa-
grebu u cvijetu mladosti. Dr. Vladimir Vi-
drić bio je jedan od najdarovitijih i najizo-
braženijih naših mlađih pjesnika. Laka mu
zemlja, a u narodu ostat će mu vječna us-
pomena.

Skupština općinskih činovnika. Neki den
obdržavali su u Splitu općinski činovnici
skupštinu, glede uređenja njihovih odnošaja
odnosno trajanja službe i mirovine, U tu
svrhu poslali su u Zadar naročito odaslan-
stvo, da saboru predade predstavku i za-
konsku osnovu. Predsjednici klubova im
obečaše da će sabor poduprijeti njihove pra-
vedne čeznje.

Sinklowicz u Lovrani, Već od nekoliko
dana nalazi se u Lovrani veliki poljski pi-
sac Henrik Sinkiewicz. To je drugi put, da
nas slavni pisac posjećuje u ovoj godini,
što je za Lovrau vrlo laskavo.

Proti talijanskoj gimnaziji u Pull. U tu
svrhu obdržavala se velika narodna skupšti-

na u ,Narodnom Domu“ u Puli, da se pro-
testira proti uzdržavanju talijanske gimnazije
u Puli. Skupština je bila mnogobrojno posje-
ćena. Prosvjedovalo se osobito proti tomu
što opčina uzdržava na svoj trošak gimna-
ziju, a nema volje ni srestava niti za jednu
hrvatsku pučku školu koju je obećala otvoriti.
Konačno je primljena u tom smisla resolucija.

izjava zast. Kunjašića. Zastupnik Kunja-
šić dao je slijedeću izjavu u , Narodnom
Lišta“, ,Neki moji prijatelji iz Janjine,
Kune it.d. tuže se da nisam prigodom
mog boravka u onim mjestima, držao kako-
vih skupština, pa se uslobođujem izjaviti, da
nije moja namjera bila pohodit moj izborni
kotar i polagati račun o mom zastupničkom
djelovanju suda u oči sabora, već sam ja
htio zamoljen posjetiti neke moje kolege
načelnike, te tom prigodom propitati se
kod onih i drugih opčinskih upraviteljatva
o prilikama dotičnih općina. Ja i tom prigo-
dom ipak nisam kratio bio skim govoriti
i sastao se, dok dužnošču svojom smatram
da kašnje na svoje vrijema, kako to i pame-
tniji zastupnici rade, pohodim sve svoje
birače i da kao težak i težački sin baš

izravno sa težačkim pukom  progovorim i

dadem mu prilike, da moj skroman rad

ocijeni. Ali ipak, osim toga aeks samo zat-

raže — ja sam pripravan sa svojim biračima

i prije kad god zažele, u dodir stupiti, ili

ovim molim, da izvole uzeti do znanja.
Zadar 29. rujna 1909.

J. Kunjašić nar zast.

Reorganizovanje ,,Hrvatske Knjižarnice“.
Primamo i rado uvrščujemo :

Hrvati! Zadar, rodno mjesto neumrlog
Zoranića, grad uspomena hrvatskih kraljeva
narodne krvi, sijelo vlasti hrvatske Dalmacije
otuđen je narodnoj misli, kula je tuđinske
ideje. .
Obmamljeni nekakvom maglavitom sla-
vom krilatog lava, rastrovani nekakvom vi-
šom kulturom, potomci kape i opanka postaju
ljutim janjičarima, izrodima svoga roda i
jezika. Ali pored izrođenih sinova hrvatskog
naroda, imade u Zadru i lijepa kita onih,
koji za svoj narod živo osjećaju i koji iz
petnih žila nastoje, da_u prvom redu spriječe
raznorađivanje svoje braće i da svrate na
pravu stazu zalutale. Orijaška je to borba,
a dužnost je svakog Hrvata, da zadarske
Hrvate u tom plemenitom pothvatu podupre

Mi nećemo slijediti primjer naših pro-
tivnika, nećemo organizovati rulju za ulične
tučnjave, nedostojne vijeka, u kome živimo
već čemo se rađe ugledati u našu braću
Čehe, te prosvjetom i ekonomskim napretkom
privesti Zadar u krilo majka Hrvatske.

Vođeni tom mišlju, već su neki mladi
Hrvati stali otvorati u Zadru svoje dučane,
a naša je dužnost, da svojim novcem jedino
hrvatska poduzeća podupiremo, a ne da
s krvavo zaslužnim parama tuđinske speku-
Isute potpomažemo.

Kao vlasnik ,Hrvatske Knjižarnice“ u
Zadru, odlučio sam i ja istu reorganizovati
kako bi najbolje odgovarala svojoj svrsi.
Uvjeren dakle, da je sudjelovanje čim većeg
broja osoba najbolje jamstvo za napredak
jednog pothvata, namislio sam pretvoriti
Hrvatsku Knjižarnicu“ u dioničko društvo
čije su dionice od 25 kruna, isplativih u pet
mjesečnih obrčka od 5 kruna, tako da i naj-
siromašniji Hrvat može sudjelovati u ovom
opće narodnom poduzeću, koje će ne samo
donašati lijepe materijslne koristi svojim
dioničarima, već će i mnogo doprinijeti
osviješčivanju naroda.

Netom budu pokrivene dionice, sazvat
će se skupština dioničara, koja će izabrati
odbor od pet lica i to naravski ljudi inteli-
gentnih i energičnih, koji imadu znanja,
vremena i volje, da se dušom i tijelom pos-
vete nadziranju i vođenju ovog čisto narod-
nog poduzeća, te koji će, uz sudjelovanje
vrijednih i čestitih činovnika, provesti osnovu
reorganizovanja “Hrvatske Knjižarnice“, tako
da će ova postati bez sumje jednim od pr-
vih zavoda na slovenskom juga.

Ja sam potpuno uvjeren, da će i u ovoj
prilici svaki Hrvat vršiti svoju dužnost.

Hubert knez Borelli Vranski.

 čene četiri obveznice

Gradska kronika,

Dubrovnik za osuđenike. Čim je
stigla vijest o drakoničnoj osudi u veleizdaj-
ničkom procesu vidjelo se je u građanstvu
veliko uzbuđenje. Odbori srpske stranke i
samostalne org. hrvatske stranke zaključiše
otposlati brzojave saboru dalmatinskom qi
Dr. Hinkoviću, koje donosimo na drugom
mjestu. Građanstvo pak odluči u znak pro-
testa učiniti jednu mirnu manifestacija op-
hodom preko grada.

U sedam sati svi se dućani pozatva-
raju. Nad ,Placom“, glavnim šetalištem Du-
brovnika, zasjahu električni lampijoni crnom
koprenom obaviti. Ispod spomenika Orlanda
simbola slobode, zgrne se mnoštvo građan-
stva, koje se prelije u ogromnu povorku,
tužnu i žalobnu. Na čelu joj bijeli krst sa
značajnom riječi ,Pravda“ .... Svečan je
to bio momenat, kada povorka stupaše
umjerenim korakom kroz grad. Ni da ko
pisnu. Grobnom upravo tišinom koracaše u
najboljem redu. U prve se redove postavi
vodstvo mjesne hrvatske i srpsko stranke a
zatim svi ostali bez razlike na dob, stališ
i zanimanje. I gusta povorka kretaše se
mirno dalje, dok najednom ne bano preda
nju brojna patulja žandara i policajnih či-
novnika.

Žandarmarija se suprostavi povorci da
je .zaustavi, te zaplijeni, krst. Povorka ipak
krene dalje, te se povrati niz Placu i zau-
stavi pred općinom. Pošto ispjevaše ,Qj
Slaveni“, ,Oro kliče“ i ,Lijepu našu“ mirno
se i dostojanstveno raziđe uz poklike mu-
čenicima i slozi Srba i Hrvata.

Brzojavne zahvalnice prigodom
proglašenja osude. Jučer su bili odaslani
ovi brzojavi:

Doktor Hinković
Zagreb

Potpisani odbori u ime svojih sumišlje-
nika izrazuju preko Vas svima braniteljima
nevinih Srba optuženih za zločin velike iz-
daje svoju duboku blagodarnost i zgraža-
njem popraćuju današnju osudu, koja uzbu-
đuje pravnu svijest cijelog svijeta, te preko
Vas izručuju osuđenima izraze divljenja nad
njihovim požrtvovnim patriotizmom i kliču:
Živjeli narodni mučenici!

Dalmatinski Sabor
Zadar

Potpisavi odbori u ime svojih sumišlje-
nika pozdravljaju narodne predstavnike, koji
su tumačeći osječaje cijele zemlje, a u znak
opće narodne žalosti zbog osude nevinih
Srba u Zagrebu, prekinuli današnju sjednicu
i solidarišući se s njima kliču : Živjeli naro-
dni mučenici!

Mjesni odbori. .
samostalne org. Hrvatske Stranke i Srpske Stranke.

obveznica. Donosi se na

inskom uredu sli-

je obveznica obaju općinskih
javnih dugova, i to sa ovim uspjehom :

1) Od duga 1. januara 1897. bjehu izvu-

od K 1000, pod br.

31, 44, 62 i 70 i dvadeset obveznica od K

200 pod br. 150, 167, 213, 283, 237, 289,