Strana 3. Broj 80. CRVENA HRVATSKA“ mosa iz djačkog partera zaori , Lijepa naša“ pa što se pridruži i cijela publika, koja ispjeva himnu stajačke. I dok je u početku ivatsko novinstvo bez razlike s nepouzda- njem gledalo na rad nove uprave. to s 080- hitom nasladom ističemo, da se to isto no- vinstvo sada upravo natječe, ko da bolje prikaže onaj impozantni uspjeh, kojim se odlikovala hrvatska opera. U sto dobrih časa. izložba ,,Medulića“ u Ljubljani. Na po- ziv i poticaj slovenskog slikara Rik. Jako- pića, otvorit će se na 16. ov. mj. u Jako- pičevom paviljonu u Ljubljani umjetnička izložba društva naših umjetnika , Medulića“. Izložba će trajati do 31. studenoga. Pozivu slovenskog umjetnika odazvaše se svi naši rolji i poznatiji umjetnici. Ako još koji žele gudjeluvati, neka se obrate na Emanuela Vidovića, slikara u Splitu, koji će im podati sve potrebne naputke i razjašnjena. + Vladimir Vidrić. Preminuo je u ŽZa- grebu u cvijetu mladosti. Dr. Vladimir Vi- drić bio je jedan od najdarovitijih i najizo- braženijih naših mlađih pjesnika. Laka mu zemlja, a u narodu ostat će mu vječna us- pomena. Skupština općinskih činovnika. Neki den obdržavali su u Splitu općinski činovnici skupštinu, glede uređenja njihovih odnošaja odnosno trajanja službe i mirovine, U tu svrhu poslali su u Zadar naročito odaslan- stvo, da saboru predade predstavku i za- konsku osnovu. Predsjednici klubova im obečaše da će sabor poduprijeti njihove pra- vedne čeznje. Sinklowicz u Lovrani, Već od nekoliko dana nalazi se u Lovrani veliki poljski pi- sac Henrik Sinkiewicz. To je drugi put, da nas slavni pisac posjećuje u ovoj godini, što je za Lovrau vrlo laskavo. Proti talijanskoj gimnaziji u Pull. U tu svrhu obdržavala se velika narodna skupšti- na u ,Narodnom Domu“ u Puli, da se pro- testira proti uzdržavanju talijanske gimnazije u Puli. Skupština je bila mnogobrojno posje- ćena. Prosvjedovalo se osobito proti tomu što opčina uzdržava na svoj trošak gimna- ziju, a nema volje ni srestava niti za jednu hrvatsku pučku školu koju je obećala otvoriti. Konačno je primljena u tom smisla resolucija. izjava zast. Kunjašića. Zastupnik Kunja- šić dao je slijedeću izjavu u , Narodnom Lišta“, ,Neki moji prijatelji iz Janjine, Kune it.d. tuže se da nisam prigodom mog boravka u onim mjestima, držao kako- vih skupština, pa se uslobođujem izjaviti, da nije moja namjera bila pohodit moj izborni kotar i polagati račun o mom zastupničkom djelovanju suda u oči sabora, već sam ja htio zamoljen posjetiti neke moje kolege načelnike, te tom prigodom propitati se kod onih i drugih opčinskih upraviteljatva o prilikama dotičnih općina. Ja i tom prigo- dom ipak nisam kratio bio skim govoriti i sastao se, dok dužnošču svojom smatram da kašnje na svoje vrijema, kako to i pame- tniji zastupnici rade, pohodim sve svoje birače i da kao težak i težački sin baš izravno sa težačkim pukom progovorim i dadem mu prilike, da moj skroman rad ocijeni. Ali ipak, osim toga aeks samo zat- raže — ja sam pripravan sa svojim biračima i prije kad god zažele, u dodir stupiti, ili ovim molim, da izvole uzeti do znanja. Zadar 29. rujna 1909. J. Kunjašić nar zast. Reorganizovanje ,,Hrvatske Knjižarnice“. Primamo i rado uvrščujemo : Hrvati! Zadar, rodno mjesto neumrlog Zoranića, grad uspomena hrvatskih kraljeva narodne krvi, sijelo vlasti hrvatske Dalmacije otuđen je narodnoj misli, kula je tuđinske ideje. . Obmamljeni nekakvom maglavitom sla- vom krilatog lava, rastrovani nekakvom vi- šom kulturom, potomci kape i opanka postaju ljutim janjičarima, izrodima svoga roda i jezika. Ali pored izrođenih sinova hrvatskog naroda, imade u Zadru i lijepa kita onih, koji za svoj narod živo osjećaju i koji iz petnih žila nastoje, da_u prvom redu spriječe raznorađivanje svoje braće i da svrate na pravu stazu zalutale. Orijaška je to borba, a dužnost je svakog Hrvata, da zadarske Hrvate u tom plemenitom pothvatu podupre Mi nećemo slijediti primjer naših pro- tivnika, nećemo organizovati rulju za ulične tučnjave, nedostojne vijeka, u kome živimo već čemo se rađe ugledati u našu braću Čehe, te prosvjetom i ekonomskim napretkom privesti Zadar u krilo majka Hrvatske. Vođeni tom mišlju, već su neki mladi Hrvati stali otvorati u Zadru svoje dučane, a naša je dužnost, da svojim novcem jedino hrvatska poduzeća podupiremo, a ne da s krvavo zaslužnim parama tuđinske speku- Isute potpomažemo. Kao vlasnik ,Hrvatske Knjižarnice“ u Zadru, odlučio sam i ja istu reorganizovati kako bi najbolje odgovarala svojoj svrsi. Uvjeren dakle, da je sudjelovanje čim većeg broja osoba najbolje jamstvo za napredak jednog pothvata, namislio sam pretvoriti Hrvatsku Knjižarnicu“ u dioničko društvo čije su dionice od 25 kruna, isplativih u pet mjesečnih obrčka od 5 kruna, tako da i naj- siromašniji Hrvat može sudjelovati u ovom opće narodnom poduzeću, koje će ne samo donašati lijepe materijslne koristi svojim dioničarima, već će i mnogo doprinijeti osviješčivanju naroda. Netom budu pokrivene dionice, sazvat će se skupština dioničara, koja će izabrati odbor od pet lica i to naravski ljudi inteli- gentnih i energičnih, koji imadu znanja, vremena i volje, da se dušom i tijelom pos- vete nadziranju i vođenju ovog čisto narod- nog poduzeća, te koji će, uz sudjelovanje vrijednih i čestitih činovnika, provesti osnovu reorganizovanja “Hrvatske Knjižarnice“, tako da će ova postati bez sumje jednim od pr- vih zavoda na slovenskom juga. Ja sam potpuno uvjeren, da će i u ovoj prilici svaki Hrvat vršiti svoju dužnost. Hubert knez Borelli Vranski. čene četiri obveznice Gradska kronika, Dubrovnik za osuđenike. Čim je stigla vijest o drakoničnoj osudi u veleizdaj- ničkom procesu vidjelo se je u građanstvu veliko uzbuđenje. Odbori srpske stranke i samostalne org. hrvatske stranke zaključiše otposlati brzojave saboru dalmatinskom qi Dr. Hinkoviću, koje donosimo na drugom mjestu. Građanstvo pak odluči u znak pro- testa učiniti jednu mirnu manifestacija op- hodom preko grada. U sedam sati svi se dućani pozatva- raju. Nad ,Placom“, glavnim šetalištem Du- brovnika, zasjahu električni lampijoni crnom koprenom obaviti. Ispod spomenika Orlanda simbola slobode, zgrne se mnoštvo građan- stva, koje se prelije u ogromnu povorku, tužnu i žalobnu. Na čelu joj bijeli krst sa značajnom riječi ,Pravda“ .... Svečan je to bio momenat, kada povorka stupaše umjerenim korakom kroz grad. Ni da ko pisnu. Grobnom upravo tišinom koracaše u najboljem redu. U prve se redove postavi vodstvo mjesne hrvatske i srpsko stranke a zatim svi ostali bez razlike na dob, stališ i zanimanje. I gusta povorka kretaše se mirno dalje, dok najednom ne bano preda nju brojna patulja žandara i policajnih či- novnika. Žandarmarija se suprostavi povorci da je .zaustavi, te zaplijeni, krst. Povorka ipak krene dalje, te se povrati niz Placu i zau- stavi pred općinom. Pošto ispjevaše ,Qj Slaveni“, ,Oro kliče“ i ,Lijepu našu“ mirno se i dostojanstveno raziđe uz poklike mu- čenicima i slozi Srba i Hrvata. Brzojavne zahvalnice prigodom proglašenja osude. Jučer su bili odaslani ovi brzojavi: Doktor Hinković Zagreb Potpisani odbori u ime svojih sumišlje- nika izrazuju preko Vas svima braniteljima nevinih Srba optuženih za zločin velike iz- daje svoju duboku blagodarnost i zgraža- njem popraćuju današnju osudu, koja uzbu- đuje pravnu svijest cijelog svijeta, te preko Vas izručuju osuđenima izraze divljenja nad njihovim požrtvovnim patriotizmom i kliču: Živjeli narodni mučenici! Dalmatinski Sabor Zadar Potpisavi odbori u ime svojih sumišlje- nika pozdravljaju narodne predstavnike, koji su tumačeći osječaje cijele zemlje, a u znak opće narodne žalosti zbog osude nevinih Srba u Zagrebu, prekinuli današnju sjednicu i solidarišući se s njima kliču : Živjeli naro- dni mučenici! Mjesni odbori. . samostalne org. Hrvatske Stranke i Srpske Stranke. obveznica. Donosi se na inskom uredu sli- je obveznica obaju općinskih javnih dugova, i to sa ovim uspjehom : 1) Od duga 1. januara 1897. bjehu izvu- od K 1000, pod br. 31, 44, 62 i 70 i dvadeset obveznica od K 200 pod br. 150, 167, 213, 283, 237, 289,