Strana 2. Brzojavne vijesti. Osuda proglašena. ZAGREB, 5. — Adam i Valeri- jan Pribičević osuđeni na 12 godina teške tamnice, Becić 8, Oreščanin Petrović, Mojo, Hrvačanin 7, Boro- jević, Živković mlađi, Oblaković, Ka- lember, Erak i Dr. Gjurić 6 godina, Lukač, Gajo Živković, Malobabić, Jovanović, Nikola FErcegovac, Re- brača, Stevo Končar, Čorić, Kačar, Matijašević, Radovanović, Dmitar Rvačanin, Bačić, Vuk Dragović, Mi- trić, Podunavac, Jagnjić Vukelić po 5 godina, Đuro Končar 3 godine. Ostala 22 riješena. U Zagrebu sve mirno. KORČULA, 6. — Na vijest o osudi u sramotnom veleizdajničkom procesu u ime ovog pučanstva žali sudbinu mučenika veseleć se ipak da ona osuda učvršćuje uvjerenje je- dinstva i sloge Hrvata i Srba toli zazorne zajedničkim krvnicima, u znak žalosti općina i društva izvje- siše zastave na po stijega. Općinsko Upraviteljstvo. Pridržani u zatvoru. ZAGREB, 6. — Drž. odvjetnik Accurti pridržao je u zatvoru 22 po- milovana Srba. Ugarsko-hrvatski sabor. BUDAPEST, 6. — Sjednica je prošla bez upadica. Hrvati nijesu dali nikakovu izjavu, dojduća sjed- nica u subotu. BUDAPEST, 6. — Hrvati su dr- žali sjednicu u kojoj su izdali com- muniquo u kojem se veli, da osuda ne će djelovati na njihov dosadašnji rad niti pomutiti slogu Srba i Hr- vata. BUDAPEST, 6. — Imunitetni odbor zaključio je povratiti spise hr- vatskoj vladi, jer da nijesu dovoljni za izručiti nar. zast. Banjanina, Bu- disavljevića i Pribičevića. Frank-Rauch-Wekerleovi sastanci. BUDAPEST, 6. — Frank je kon- ferirao s Wekerleom pri čemu je pri- sustvovao i Rauch koji putuje za Beč. Česko-njemačka borba. PRAG, 6.. — Ministri Začek i Schreiner pregovarali su o spora- zumu Čeha s Nijemcima. Nije se po- stigao nikakav uspjeh. Zahvalnica dalmatinskom saboru. BUDAPEST, 6. — Hrvatski de- Jegati brzojavno su zahvalili dalma- tinskom saboru, što je odmah netom je čuo za osudu prekinuo svoju sje- Anicu. CRVENA HRVATSKA“ Pogledi po svile Ovih dana obdržavali su Budimpeštan- ski socijalisti veliku pučku skupštinu proti brutalnom postupku peštanske policije pri- godom radničkih manifestacija za opće pravo glasa, kojom prigodom više je radnika bilo ranjeno, pače i neki smrtno. Na skupštinu su bili pozvani i svi narodni zastupnici, koji stanuju u Budimpešti. » Milanski ,Corriere della Sera“ javlja, da će se ruski car sastati sa talijanskim kraljem dne 7. listopada. Agrarni krugovi u Beogradu rade o tome, kako ,, Politika“ javlja, da dođe čim prije do trgovačkog ugovora sa Austro-Ugar- skom. Spominje, da je trgovački ugovor za austrijsku idustriju životno pitanje, pa prema tome treba da se i vode pregovori. Javljaju iz Temišvara, da je onđe bila obdržavana skupština pristaša bankovne grupe u prilog samostalne banke, na kojoj je prihvaćena regolucija, da se poduzme sve, kako će ostati sabor na okupu dotle dok ne bude postignuta samostalna banka. Kad je iza govora zastupnika Holloa stavio dvorski savjetnih rezoluciju na glasovanje, začulo se je silno zviždanje na galeriji. Za tim zaore poklici: ,Dajte nam opće izborno pravo! Dolje bankovni švindleri!“ U taj tren provalilo je u dvoranu nekoliko stotina radnika oružanih batinama, te navalilo proti nezavišnjacima. Nastala je sveopća konsterna- cija i životu pogibeljna situacija. Općinstvo je na vrat na nos udarilo u bijeg. Redar- stvo je uapsilo više osoba. Situacija je na- peta. * Budimpeštansko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu proti poznatom Spasi Kragujeviću, o kojemu smo i mi svojedobno pisali. Optužuje ga radi promišljenog uboj- stva, pokušanog umorstva i razbojstva. * Bečka ,,Reichpost“ javlja : Bosanski ze- maljski statut i izborna reforma bit će ovih dana sankcionirana. Najvažnija je promjena pri tom pasivno izborno pravo svećenika sviju vjeroispovjesti. Izim toga su još neke promjene uslijedile. Inače ostaje cijeli statut u cijelosti nepromjenjen. Prema tom će se izbori u Bosni i Hercegovini provesti već u mjesecu studenom, tako će prvi bosanski sabor početi svoje zasjedanje još u tekućoj Po vijestima iz Praga može se smatrati gotovom činjenicom, da su se konačno raz- bili pregovori o kompromisu Čeha i Nije- maca. Svaki se čas očekuje vladina odluka glede odgode českog sabora. U Barceloni su u razmaku od nekoliko dana počinjeni u raznim dijelovima grada atentati a bomama. Redarstvo je poduzelo velik broj uapšenja. “ Prigodom - proslave godišnjice nezavi- snosti Bugarske, izići će carška naredba, kojom će biti pomilovani svi politički alo» činci, a od prostih zločinaca će biti pomi- lovani također velik dio. s U Trstu su meki dan bile velike de- monstracije proti premještenju preparandije 'sud osudio braću Pribićeviće na 12 kazalište. Posli čina podignu * rani. pošli porasta wpreri umjeto“ Broj 80. u Goricu. Pri tomu su sudjelovali liberal Mazinijevci i narodnjaci. Na koncu je došl; do tučnjave, tako da je redarstvo mor, posredovati. 50 osoba je uapšeno. Domaće vijesti. Zadar, 5. augusta 1909. Danas sam prisustvovao sjednici u saboru, koja će ostati neizbrisang u analima dal. sabora. Bez ikakyg priprave i dogovora sabor je znao samim jednim činom dati snažnog i rječitog izražaja čuvstvima koje ci. jeli narod pokreću, kad misli .na onu sramotnu pravosudru igru u Zagrebu. Malo časova prije nego je pred. sjednik otvorio sjednicu stigla je express brzojavka iz Zagreba, da je godina tamnice, 27 drugih na ta mnicu od 8 do 5 godina. Predsjednik kao obično konstatuje zakoniti broj zastupnika i otvara sje- dnicu. Prije nego je dao riječ taj- niku, da pročita zapisnik prošle sje- dnice, ustaje Dr. Trumbić i pita ri- ječ za upit na predsjednika. Ni predsjednik ni vladini predstavnici ni većina zastupnika ne zna o čem se radi. Vidi im se to po licu, i ne sakrivenom iznenađenju, da se pita riječ u času neobičnom. Dr. Trumbić govorio je kratko, jakim glasom, na kojemu se moglo poznati uzbuđenje. U malo riječi javlja strašnu osudu, i pita predsje- dnika da li će u znak žalosti pre kinuti sjednicu, nu pozivlje zastu pnike, da ne čekaju odgovora, već da sami ostave dvoranu. Cijeli sabor ko jedan čovjek ustaje i ostavlja dvoranu uz poklike ,ži- vjeli veleizdajnici“ živjeli Pribiče- viči“, Hrvatska opera. U prošli petak hrvst ska Talija slavila je veliko slavlje. Toga )* dana po prvi put nakon sedam godina ops uskrsnula stalna hrvatska opera, da vrši uzvišenu kulturnu ulogu, gojeći u prvom redu hrvatsku i slavensku pa zatim i drugi muzikalnu umjetnost. Počelo se sa Zajčevi »Zrinjskim“, koga je dirigovao skladati »Trenka“ Srećko Albini. Uloge su bile pt dijeljeno najizvranijim silama, koje je nor? kazališna uprava istom angažirala. Moramo priznati, da smo zabrinuto gle dali na 1azvoj te mlade opere, jer no? uprava dala se na vrlo radikalne promjea% uslijed čega se podigla oštra kritika sa str? javnosti. I ovdje nam dolazi na pamot 00 «Chi dura vince“, jer prva opera ne iP? da je samuknnla kiitiku, već je svojim iS pozantnim uspjehom upravo cima, dirigentu . ..