je listu ir 10 K i EEE ESTO "Quvatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medhi. == = === Štamparija DeGiulli 1 dr. mmmimemmmm— pogledi po svijetu, Pred malo dana natrag pokušala su tri elegantno odjevena gospodina, koji su se na nerazjašnjanjen do sada način uvukli u srpsko ministarstvo vanjskih posala, da do- kumente pokradu. Istragom se još nije ospostavilo, tko su ta trojica bila. Svi re- darstveni službenici dodijeljeni spomenutom ministarstvu, stoje pod istragom. Jedan po- licajac htio je u inozemstvo pobjeći, ali su ga pravodobno uhvatili. * U budućem zasjedanju Dume potaknuti će se opet pitanje o ukinuću smrtne kazne. Doskora će izići službena statistika, iz koje proizlazi, da je prošle godine u Rusiji ovr- ženo 2569 smrtnihi osuda. U samoj Odesi ovršeno je 30% svih ovih kazna. Kod ma gih osuđenika nije. se moglo dozvati niti zašto su smaknuti. a * Kako talijanske novine javljaju, repre- zentiraju vrijednosni papivi, dragocjenosti i novac .u gotovom što no su iskopani iweđu ruševinama Messine, vrijednost od sto mi- lijuna lira. Drži se, da je zakopano još pod raševinama oko 30.000 osoba. * Javljaju iz Napulja, da su ondje neko večer u kasno doba noći provalili zločinci u ured društva ,Navigazione generale ita- liana“, te su ukrali 30.000 lira. Uapšen je blagajnik spomenutog društva, na kojega je pala sumnja, da je krađu počinio. — U Glenwod Springsu u američkoj državi Ko- lorado orobljena je jedna banka, Tri mas- kirana bandita provalila su usred bijela dana u ta banku, svezali blagajnika, te odnijeli iz blagajne sav gotov novac, oko 100.000 dolara. Zločincima se nije ušlo u trag. 8 Pošto je akcija za sporazum -između mdnika i poslodavaca u Švedskoj ostala bezuspješna u pogledu primanja radnika u posao, koji su se bili priključili generalnom štrajku, pozvao je savez tvorničara svoje članove, da što strože provede savezna pri- vila, te da primaju u posao samo one štraj- kaše, koji se bezuvjetno povrate ma po&sc. Vlada je zabrinuta, jer se boji, da ne bi buknuli ponovni nemiri. Njemački državni kancelar prispjeti će onamo kako iz Rima javljaju, dne 15. listo- Kancelar će za svojega boravka u Rimu posjetiti u Vatikanu također drž. taj- unaprijeda; sa Dubrovnik i2sa Austro-Ugarsku za godinu 10 K. Za ino poštareki troškovi. K » n>s vesti list, kad mu pretplata mine, smatra s? predbrojen sa Go astu polugodište. === supruga i njezinu djecu. Govori se, da će ruski dvor pozvati jednog inozemnog spe- cijalistu. da caricu liječi. | x* Na Cetinju su, kako se je ovih dana šivila vijest odkrili urotu podčasnika, kojom je svrha bila, da se knez Nikola svrgne s prijestolja, a prejestolonasljednik Danilo, da preuzme vladu i dade narodu nov ustav. Dok se s jedne strane ističe, da je urota skovana sa znanjem knjaževića Danila. koji da živi u neslozi s knezom, tvrdi se s druge da Danilo nije znao za urotu. Veli se, da su postojale dvije stranke, od kojih je jedna radila za kneževića Danila, a druga za brata mu Mirka. Za prvog, da su radili Vukotić i Mijušković, za drugoga Martinović. Zavjera je išla za tim, da se svi osuđenici iz afere s bombama od god. 1907. oslobode iz za- tvora, da čete krenu put Cetinja i poubijaju protivne im ministre, & prisile kneza na odstup. U urotu je bilo upleteno kakovih 20 osoba, od kojih je već 15 pobjeglo u Albaniju. Glas o odkrivenoj uroti u cijeloj zemlji je uzrujao narod, te on traži, da se krivci strogo kazne. = zn * Pogovara se, da će se carevinsko vi- jeće sastati kasnije, nego se je u početku mislilo. Vlada se je spremila za svaki slu- čaj. bude li slavenska jednota opstrakcijom nastojala spriječiti rad sabora, da tomu do- skoči. Obstrukciju bi rada skršiti raspustom sabora i raspisom novih izbora, ali kao da se boje da bi se tim novim izborima radi- kalni elementi ojačali. Zato se vlada ne oduševljava idejom, da raspusti sabor, nego će sabor samo odgoditi. U tom slučaju će se proračunski provizorij urediti po & 14. # Javljaju iz Londona, da je na interna- cijonalnoj novinarskoj konferenciji, koja je tamo ovih dana držana, razdan svima pri- sutnim novinarima, koji su došli sa svih strana svijeta, memorandum 0 veieizdajni- čkoj parnici na engleskom i franceskom jeziku. s Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena.zahva plaća se 40 pars po retku, & se oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju.po po — E = godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisme ne primaju se. dili su mnoge privrženike iz općeg izbor- nog prava, pa ne znam bili se za to uopće našla sada u saboru većina. Nu o tomu za- ludu prepirati, jer kako sada stoje stvari, vlada ne bi predložila sankciji jedan takav izborni zakon. Prama tomu za sabor po- stoje dvije mogućnosti : ili ustrajati na zahtjev općeg izbornog prava, zašto nema baš osobite volje, ili će se zadovoljiti onim, što bi se sada možda moglo postići a to je proširenje izbornog reda i odstranjenje onih anormalija, koje su se razvile tijekom vre- mena, a koje se više sa faktičnim prilikan.a ne snose. To bi bilo indirektno biranje ne- pravedno podijeljenje mandata i po kurijama i po okruzima. Možda bi se moglo postići i uvedenje jedne nove kurije općeg prava glasa. Nego treba kazati da za Beč postoje meki osobiti dalmatinski razlozi, da se sa- danji izborni zakon uzdrži na snazi što je dalje moguće. Tako se zna da je Zemaljski Odbor izradio osnovu novog izbornog reda i poslao je vladi, da se o njoj izrazi, a da od vlade nije još stigao nikakav odgovor. Za m- prirodno, što neki zastupnici to je savi e grma da vladu moralno prisile, da. -- tested iki se ostavi toga otezanja, ali je žalosno, što se nijesu mogli složiti u formuli. Što je još gore, zbog ovoga pitanja, koje bi imalo biti zajedničko dolazi do osobnih sukoba, koji su u najmanju ruku nepotrebni, Spominjemo ovdje da je Dr. Trumbić prikazao prijedlog, da Zemaljski Odbor u nastajnom zasjedanju iznese prijedlog. o promjeni općinskog izbornog reda u smislu, da budu zastupane i manjine. “ # e U današnjoj sjednici bili su na raspravi dva prijedloga zast. Lupisa: jedan o ribar- skim zadrugama, a drugi o pripomoćima iz- vađačima vina. Oba su upućena upravno gospodarskom odbora. s « * Danas je bila na raspravi zakonska osnova o oproštenju pokrajinskih prireza i polovina općinskih za zgrade određene za stanovanje radnika. Primljena je u prvom i