God. XIX. pa je listu unaprijeda: sa Dubrovnik izsa Austro-Ugarsku ma godinn 10 K. Za ino vo 10 K i poštarski troškovi. K > n> szsti list, kad mu pretplata mine, smatra st polugodište. === predbrojen sa “u se) davatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini, ====>=== E EEE hzojtune vijesti. Ugarska kriza. BUDAPEST, 13. — Jučerašnja sjednica prošla je bez upadica. Ovdje iorave od hrv. delegata Medaković i Bedeković. Tekom ove sedmice, go- rori se da će Kossuth opet k kralju na audijenciju. Bivši podban Šuma- nmović konferirao je s madđžarskim po- litičarima. Ustavnjaci su odbili po- nudu neodvišnjaka, koji su im nuđali potpresjedničko mjesto. BEČ, 13. — Ovamo je došao grof Zichy na.audijenciju kod kralja. Za njime dolazi Wekerle a po svoj prilici i min. Andrassy. Podpredsjednik bečkog parlamenta. BEČ, 13. — Vjerojatno je, da će mjesto Laginje dobiti potpredsjed- ničku čast slovenski' zastupnik Po- gačnik, : Skupština srpskih radikala. NOVI SAD, 13. — Jučer je bila skupština srpskih radikala. Ponovno je izabran predsjednikom Krasojević. Politika robova. U br. 229. ,Hrvatske Slobode“ organa Starčevićeve stranke prava, imade uvodnik pod naslovom Poli- lika Demonstracija, u kom se upravo ropski tumači politika,tesve muževnije istupe naše narodne svijesti ovog zadnjeg doba, hoče da prikaže kao tašte demonstracije nemoćnika, koji ne bi smio drugo nego da ropski liže ruku što ga šiba, da ga jače ne ošine. | Izgleda kao ironija ta pisanija u organu stranke, koja se nazivlje limenom Antuna Starčevića, slavi Kvaternika, i hoće đa goji kult Zrinjskih i Frankopana. Ali na žalost ironija nije već tragika našeg na- RVENA Štamparija DeGinlli i dr. U DUBROVNIKU, 13. oktobra 1909. HRVATSKA mmm—m—=—=m—=m—m——m=—=m=m==m—m——=—=—===—__—— IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE Broj 82. POJEDINI BROJ 10 PARA Muževni protest dalmatinskog sa- bora, danas jedinog ustavnog pre- stavnika Hrvatske, protiv one infa- mije dvadesetog vijeka, što se zove zagrebačkim procesom, » Hrvatskoj Slobodi“ nije no nepromišljeni izlijev »južnjačkog temperamenta “ koji uživa u iskazima. Neosnovanost i pogubnost takvog shvaćanja, vidi svačije oko, čiji bistar vid ne mute naočari državničke mu- drosti koju je sebi zatakla , Hrvatska Sloboda“, i mi se sigurno na njih ne bismo posebno osvrnuli da se pisac u onom članku na dva mjesta o Dubrovnik ne zadijeva, i to na takav način, da čovještvo u lice bije. Nije prvi put što ,Hrvatska Slo- boda“ spominje neku demostraciju u Dubrovniku u koju miješa i samu kraljevu osobu. Mi, ne; ćemo braniti Dubrovnik pred niskim osvadama ljudi koji ni kraljeva osobu ne štede, da svoju špionsku rabotu kako oprav- daju, ali samo poručujemo »Hrvatskoj Slobodi“, da nije bilo vrijedno odbiti se od zlotvora Franka, ako imadu njegovu plačeničku rabotu nesvi- jesno nastavljati. Hrvatskoj Slobodi“ je zazorno i to što dubrovačka skladna gospoda uprili- čiše demonstraciju protiv zagrebačke osude—ne za to što bi je odobravala, jer sama kaže, da kad se ne bi bo- jala skupih zapljena državnog od- vjetnika i ona bi kazala što o osudi misli — već za to što bi kod njih slična afera izazvala čitavih političkih afera ,raspustilo bi se općinsko za- stupstvo, bilo bi ih po tamnicama na pretek“, pa oni »,koji nam ni- kada nijesu bili skloni prikazat će ravno proti njemu uperenu“. Nama pamet staje, a tuga spo- pada kad to čitamo. Zar je zbilja graničarska batina, Khuenovo ponašanje i Rauchovo ma- Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopis) uredništvu lista. Ze izjave. pricpćena.sahvs plaća se 40 para po retku, a sa oglase 80 para. Oglasi. koji se više puta štampaju.po po godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. za frankovluk. Mi dakle nemamo da budemo narod svijestan svojih duž- nosti i svojih prava, građani, kojima granicu dopuštena jedini zakon odre- đuje, jer ako ih onaj može da bije, mora da ih i štiti, riječju mi nemamo da budemo ljudi, već bespravna ne- moćna masa, koja drhče pred kleve- tom propalica, a živi od pardona mo- gućnika. To je moralka članka » Hrvatske Slobode“ : jeftina politika — politika robova. Ako zbilja ,Hrv. Sloboda“ tako misli, mi je svjetujemo da promijeni svoje ime. Za slobodu treba prvo svega biti vrijedan slobode. Pogledi po svijetu. Bečki Zeit“ saznaje iz navodno vrlo dobro --informirana.- vrela,.da je--vlada usVOs.— a jila mnijenje da se lex Amann-Kolisko ni- kako ne predloži vlađaru na sankciju. Raz- log takovome držanju anstrijske vlade na- vodno je u tome, što iz zakonskih tehničkih razloga drži, da je ta zakonska osnova ne- povrediva i da se protivi članku 19 temelj- noga državnoga zakona. Njemačko narodno vijeće sprema političku demonstraciju za akcija te zakonske osnove i to tek pred otvorenjem carevinskoga vijeća, koji će se, kako se pogovara sazvati za 20. tek. mj. # Praška ,Bohemia“ javlja, da austrijsko ministarstvo za bogoštovje i nastavu naja- vljeno predavanje profesora Wahrmunda : »Sistem crkvenoga prava“ za zimski seme» star 1909.-10. na njemačkom Karl-Ferdinan- dovom sveučilišta u Pragu nije dozvolilo. Kaže se da je-ta zabrana djelo kršćanskih socijala, kojima je sadanji austrijski ministar bogoštovlja i nastave bio vazda vjeran sluga i koji je provocirao čitavu poznatu aferu , prof. Wahrmunda. Radi ove zabrane bit će interpelacija i u zastupničkoj kući od strane njemačkih slobodnih stranaka i njemačkih naprednjaka.