Mfarisam.

Da čovjek gleda svoje. posle, to
se razumije samo po sebi. Na tomu
nastojanju pojedinaca osniva se do-
bro svijeh. Zlo počinje biti stoprva
onda, kad pomama za vlastitim do-
brom postane tako jaka, da ne vidi
interese drugih, već svoju korist os-
niva na rasapu slabijega.

Mi dotle u Dalmaciji nijesmo još
došli, ali se već pokazuje mnogo ja-
snih znakova afarisma, kojemu bi
trebalo stati energično na put, na-
dasve, u koliko od njega prijeti po-
gibao zdravom političkom životu.

Jer presizanju pojedinaca u in-
terese drugih .može se uspješno opri-
jeti samo država, pokrajina i općine,
koje zastupaju korist svijeh, ako pak
prepustimo i otu obranu ljudima za-

raženim ovom
bit više sigurni tako rekuć ni u domu

svomu, a ne ćemo se smjeti ni tužiti,
jer ćemo biti sami krivi.

. Barem dakle od političara mo-
ramo i možemo zahtijevati da u
ovom pogledu budu čisti, i da me
zlorabe položaj, koji im je narod
dao, u korist svoju, a na štetu dru-
gih. S toga nas se je bolno dojmilo
otvoreno pismo gosp. Matije Her-
cega, upravitelja tvornice ,Cement“
u Omišu, priopćeno u  spljetskoj
»Slobodi“. On je cijenio, da se ima
pravo tužiti na predsjednika trg.-
obrtničke komore u Spljetu g. Vido-
vića i na zast. Vukovića, da bi svoj
javni položaj htjeli upotrijebiti na
kogist društava, u kojim su oni ak-
cijoneri, dotično upravitelji, & na
štetu društava, gdje novca nijesu
uložili, premda je u ovim društvima
kapital isključivo domaći, a u nji-
hovim 9/10 kapitala tuđe.

Osnovanost ovih prigovora htjelo
se s druge strane oprovrči, pa se je
čak i provocirao zaključak trg.-obt-
tničke komore u Spljetu, RA bi do-
kazao, kako se ona, dotično. njezin
predsjednik i zast. Vuković, jednako
brinu, za tvornicu cementa .u Omišu,
i za one u Solinu, ali.ko zna

stvoren samo, da se izbjegne javnom
škandalu, i da se prekrije rabota

Oljena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
osmatvo 10 K i poštarski troškovi. K > ns vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se

predbrojen za došasto polugodište.

 

s davatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medhii —===
Štamparija DeGiulli i dr,

 

vom bolesti, tada nečemo a

itati, znade, da je taj zaključak:

   

===

 
   
 

upravljišna “proti jednom . domaćem
pothvatu: Nije Dalmacija tako velika,
da se hoće mnogo, da “neke stvari
razumiješ, nadasve, kada - upleteni
slove kao ljudi, koji se u velike: posle
od dinara razumiju. ž

Zbog lako shvatljivih uzroka nama
je u ovoj stvari veoma teško i neu-
godno uzimati riječ, te bismo najra-
dije pustili, da Spljet;sam prestupni-
cima obračuna, kad ne bi bila duž-
nost nas, kao, javnog organa, da
ustane proti djelitta, koji se kose po-
litičkim moralom; ma' gdje se oni poja-
vili, osobito pak onda kad ti čini
ugledu Dalmacije kao takove štetuju.
Jer hoće li tvornica &Split“ uspjeti
bolje i donijeti veće koristi 88: Miha-
ljeviću, Vidoviću i Vukoviću, to je
stvar sasvim sporedna prama velikim
intere&ima - cijele. Delmačije, .

'ovako postupanje stavlja na koc

Gospoda ne smiju zaboraviti, da
njima kao osobama slobodno je či-
niti što hoće, ali da oni kao načel-
nici, predsjednici trg.-obrtničko ko-
more, zastupnici, pa čak i kao vođe
stranke, ne smiju se upuštati u po-
sle, koji hi mogli pobuditi i najma-
nju sumnju, da svoj politički upliv
hoće upotrijebiti na svoja privatnu,
novčanu korist, Jer je u najvećem
interesu cijele zemlje, da njezini za-
stupnici i ini predstavnici budu neo-
dvisni od svakoga utjecaja, a pogo-
tovo od utjecaja novca i drugih
ekonomskih probitaka, koje im može
dati vlada.

Sudeći po brzini, kojom su htjeli
da pogrješku zabašure, reklo bi se,
da gospoda tu dužnost još shvaćaju,
ali su je svakako shvaćali u doba,
kad su ustali proti gosp. Morpurgu.
Onda u ime političkog morala za-

htijevale su da se g. Morpurgo od-
strani od. javnog života, a što bi
sada zahtijevao politički moral od
njih, to ne trebuje ni da kažemo,
jer je prem jasno svakomu, osim
možda onim, kojih se tiče. Ne bismo

se čudili ni to, da oni cijene, da im

se čini krivo, što se proti .ovim . .

'pojavama ustaje. Prem brzo sabora-

vljaju se naime neke stvari, kad ko-
risti zaboraviti ih.

  
   

   

Broj DAX read 1900. Sika A

SIE RAVNE Sna I SUBOTE
POJEDINI BROJ 10 PARA

 

 

Pretplata oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Zo izjave, priopćena.sahve
para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi. koji se više auta štampaju .po po
godbi us rasmjeran popust.Nefrankirana pisma ne primaju se.

 

 

Nego drugim pamćenje je -jače.
Tako mi n. pr. mogli bismo iz pa-
meti rekonstruirati cijelu političku
karijeru predsjednika ,, hrvatske stranke“
Dr. Vicka Mihaljevića. Mi se sasvim
dobro sjećamo i vremena njegova
mlakog pravaštva i* nevrasteničkog
nastupa, kad je počeo nemilosrdno
lupati po njegovim sadašnjim najbo-

ljim prijateljima. Sjećamo ga se i-

kad je zakupio skoro cijelu Dalma-
ciju, da ispituje blago sakriveno u
utrobi, U toj monomaniji našla ga
je ,Hrvatska Stranka“ i on ju je
pozdravio prijezirom čovjeka,. koji
ima prečeg posla nego baviti se tim
ludoštima. U riajvećem poletu zate-
kla ga je ,teška nesreća“ da su ga
izabrali općinskim viječnikom i tu
počinju njegovi teški jadi“, koji su
uveli, o.toga, da su mu hatr-

štva i konaštio gap c
žem“ predsjednika Hrvatske Stranke.

I sada ga eto kao sveca “mučenika .
na otaru ,Našeg Jedinstva“, gdje

mu čitaju svetačku službu.

Slava njegova reklo bi se da
mnogim ne da spavati i da bi mnogi
bili radi popeti se istim trnovitim pu-
tem ako ne do predsjedništva stranke,
jer nema nego jedna ,hrvatska
stranka“ i jedan predsjednik, a ono
barem do njegove blizine. Možda će
i uspjeti, samo treba da se žure,
dok se me razbistri ova tmuša, koja
je Dalmaciju preklopila. Ne valja če.
kati za ovakove eksperimente, dok
se ljudi otrijezne i vide, kako ih ova

politika vodi u propast.

Domaće oljesti.

Za trlalizam. I bečkog lista ,,Die Neno
Zeitung“, koji stoji veoma blizu bečkim
odlučujućim krugovima, vađimo slijedeće :
«Hrvatska, 'koja sada državopravno spada
pod Ugarsku, nalazi se u stanju, koje po-

 

 

staje za čitavu ja vanredno pogi-
beljnim. Već godina hrv. sabor
nije sazva uštavnim putem svoje
zadaće. ch zaveo je straho-
vladu, koja i pučanstvo ogorčenjem i
očajem. Po i mae 6 kui
kao i u j doskora stanje ex-lexa.

To stanje žaliti, ali na žalost nije ga

moguće zapriječiti. Bila bi vrlo velika po-