Mfarisam. Da čovjek gleda svoje. posle, to se razumije samo po sebi. Na tomu nastojanju pojedinaca osniva se do- bro svijeh. Zlo počinje biti stoprva onda, kad pomama za vlastitim do- brom postane tako jaka, da ne vidi interese drugih, već svoju korist os- niva na rasapu slabijega. Mi dotle u Dalmaciji nijesmo još došli, ali se već pokazuje mnogo ja- snih znakova afarisma, kojemu bi trebalo stati energično na put, na- dasve, u koliko od njega prijeti po- gibao zdravom političkom životu. Jer presizanju pojedinaca u in- terese drugih .može se uspješno opri- jeti samo država, pokrajina i općine, koje zastupaju korist svijeh, ako pak prepustimo i otu obranu ljudima za- raženim ovom bit više sigurni tako rekuć ni u domu svomu, a ne ćemo se smjeti ni tužiti, jer ćemo biti sami krivi. . Barem dakle od političara mo- ramo i možemo zahtijevati da u ovom pogledu budu čisti, i da me zlorabe položaj, koji im je narod dao, u korist svoju, a na štetu dru- gih. S toga nas se je bolno dojmilo otvoreno pismo gosp. Matije Her- cega, upravitelja tvornice ,Cement“ u Omišu, priopćeno u spljetskoj »Slobodi“. On je cijenio, da se ima pravo tužiti na predsjednika trg.- obrtničke komore u Spljetu g. Vido- vića i na zast. Vukovića, da bi svoj javni položaj htjeli upotrijebiti na kogist društava, u kojim su oni ak- cijoneri, dotično upravitelji, & na štetu društava, gdje novca nijesu uložili, premda je u ovim društvima kapital isključivo domaći, a u nji- hovim 9/10 kapitala tuđe. Osnovanost ovih prigovora htjelo se s druge strane oprovrči, pa se je čak i provocirao zaključak trg.-obt- tničke komore u Spljetu, RA bi do- kazao, kako se ona, dotično. njezin predsjednik i zast. Vuković, jednako brinu, za tvornicu cementa .u Omišu, i za one u Solinu, ali.ko zna stvoren samo, da se izbjegne javnom škandalu, i da se prekrije rabota Oljena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino osmatvo 10 K i poštarski troškovi. K > ns vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen za došasto polugodište. s davatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medhii —=== Štamparija DeGiulli i dr, vom bolesti, tada nečemo a itati, znade, da je taj zaključak: === upravljišna “proti jednom . domaćem pothvatu: Nije Dalmacija tako velika, da se hoće mnogo, da “neke stvari razumiješ, nadasve, kada - upleteni slove kao ljudi, koji se u velike: posle od dinara razumiju. ž Zbog lako shvatljivih uzroka nama je u ovoj stvari veoma teško i neu- godno uzimati riječ, te bismo najra- dije pustili, da Spljet;sam prestupni- cima obračuna, kad ne bi bila duž- nost nas, kao, javnog organa, da ustane proti djelitta, koji se kose po- litičkim moralom; ma' gdje se oni poja- vili, osobito pak onda kad ti čini ugledu Dalmacije kao takove štetuju. Jer hoće li tvornica &Split“ uspjeti bolje i donijeti veće koristi 88: Miha- ljeviću, Vidoviću i Vukoviću, to je stvar sasvim sporedna prama velikim intere&ima - cijele. Delmačije, . 'ovako postupanje stavlja na koc Gospoda ne smiju zaboraviti, da njima kao osobama slobodno je či- niti što hoće, ali da oni kao načel- nici, predsjednici trg.-obrtničko ko- more, zastupnici, pa čak i kao vođe stranke, ne smiju se upuštati u po- sle, koji hi mogli pobuditi i najma- nju sumnju, da svoj politički upliv hoće upotrijebiti na svoja privatnu, novčanu korist, Jer je u najvećem interesu cijele zemlje, da njezini za- stupnici i ini predstavnici budu neo- dvisni od svakoga utjecaja, a pogo- tovo od utjecaja novca i drugih ekonomskih probitaka, koje im može dati vlada. Sudeći po brzini, kojom su htjeli da pogrješku zabašure, reklo bi se, da gospoda tu dužnost još shvaćaju, ali su je svakako shvaćali u doba, kad su ustali proti gosp. Morpurgu. Onda u ime političkog morala za- htijevale su da se g. Morpurgo od- strani od. javnog života, a što bi sada zahtijevao politički moral od njih, to ne trebuje ni da kažemo, jer je prem jasno svakomu, osim možda onim, kojih se tiče. Ne bismo se čudili ni to, da oni cijene, da im se čini krivo, što se proti .ovim . . 'pojavama ustaje. Prem brzo sabora- vljaju se naime neke stvari, kad ko- risti zaboraviti ih. Broj DAX read 1900. Sika A SIE RAVNE Sna I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Zo izjave, priopćena.sahve para po retku, a sa oglase 30 para. Oglasi. koji se više auta štampaju .po po godbi us rasmjeran popust.Nefrankirana pisma ne primaju se. Nego drugim pamćenje je -jače. Tako mi n. pr. mogli bismo iz pa- meti rekonstruirati cijelu političku karijeru predsjednika ,, hrvatske stranke“ Dr. Vicka Mihaljevića. Mi se sasvim dobro sjećamo i vremena njegova mlakog pravaštva i* nevrasteničkog nastupa, kad je počeo nemilosrdno lupati po njegovim sadašnjim najbo- ljim prijateljima. Sjećamo ga se i- kad je zakupio skoro cijelu Dalma- ciju, da ispituje blago sakriveno u utrobi, U toj monomaniji našla ga je ,Hrvatska Stranka“ i on ju je pozdravio prijezirom čovjeka,. koji ima prečeg posla nego baviti se tim ludoštima. U riajvećem poletu zate- kla ga je ,teška nesreća“ da su ga izabrali općinskim viječnikom i tu počinju njegovi teški jadi“, koji su uveli, o.toga, da su mu hatr- štva i konaštio gap c žem“ predsjednika Hrvatske Stranke. I sada ga eto kao sveca “mučenika . na otaru ,Našeg Jedinstva“, gdje mu čitaju svetačku službu. Slava njegova reklo bi se da mnogim ne da spavati i da bi mnogi bili radi popeti se istim trnovitim pu- tem ako ne do predsjedništva stranke, jer nema nego jedna ,hrvatska stranka“ i jedan predsjednik, a ono barem do njegove blizine. Možda će i uspjeti, samo treba da se žure, dok se me razbistri ova tmuša, koja je Dalmaciju preklopila. Ne valja če. kati za ovakove eksperimente, dok se ljudi otrijezne i vide, kako ih ova politika vodi u propast. Domaće oljesti. Za trlalizam. I bečkog lista ,,Die Neno Zeitung“, koji stoji veoma blizu bečkim odlučujućim krugovima, vađimo slijedeće : «Hrvatska, 'koja sada državopravno spada pod Ugarsku, nalazi se u stanju, koje po- staje za čitavu ja vanredno pogi- beljnim. Već godina hrv. sabor nije sazva uštavnim putem svoje zadaće. ch zaveo je straho- vladu, koja i pučanstvo ogorčenjem i očajem. Po i mae 6 kui kao i u j doskora stanje ex-lexa. To stanje žaliti, ali na žalost nije ga moguće zapriječiti. Bila bi vrlo velika po-