Strana 2. da ostavljaju, a na čija ognjišta gleda tuđin, da ih onda naseli sa svojim ,,kulturnim“ sljedbenicima madžarske i germanske pa- smine. Opasnost je zaprijetila zbilja velika !. Ali u zadnje vrijeme stižu u tome po- gledu utješni glasovi iz cijele zemlje, a to je, da je pokret za seobu prestao, i osim toga još radosnija vijest, da se oni musli- mani koji u ovo vrijeme napustiše domo- vinu nazad povraćaju iz turske u Bosnu. 'Tako se je ovih dana povratila u domovinu ugl. u Posavini porodica Mahmudbegović. Glasovi ovi moraju obradovati svakoga rodoljuba. Dakle ipak se uviđa da je naj- bolje na ,rođenoj grudi“. Braći našoj kod kojih ljubav prema ro- đenoj grudi prevlada sve druge osjećaje, že- limo svaku sreću na povratku u domovini ! Jugoslaveni i socijalna demokracija. Na konferenciji u Ljubljani prihvaćene su jedno- glasno po socijal-demokratskim izaslanicima ove rezolucije, kako ih je u sporazumku sa redakcijom predložio Juraj Demetrović. Ie- zolucije iznose u bitnosti zahtjeve i misli vodilje prema kojima će sve grupe jugosla- venske socijalne demokracije svoj rad udesiti. Resolucije u bitnosti glase: Aneksija Bosne, postojeći vladavinski sistem u Hrvatskoj, opet ojačani birokratski režim u Austriji, te sveudiljno podržavanje. feudalne oligarhije u Ugarskoj neoporecivo dokazuje, da je Austro-Ugarska pokušala da učini snažni korak prema velevlasnom im- perijalizmu. Ali zajedništvo interesa za sve narode i sve to većma napredujuća tendenca nacionalne demokracije kod sviju naroda Austro-Ugarske, iznosi protiv apsolutizma i feudalnog dualizma novu političku ideju nacionalne autonomije naroda. to jest preo- braženje Austro-Ugarske u pravcu, da unu- tar jedinstvenog gospodarskoga područja, a bez obzira na historičke granice bude sva- kom narodu garantovano jedinstvo, samos- talnost i samovlada u svim narodno-kultur- nim pitanjima. Polazeći od toga shvaćanja razvoja ističe ljubljanska konferencija: Program južnoslavenske socijalne demo- kracije. 1- Jugoslaveni Austro-Ugarske sma- Piš2 K. M. U Peru, kao i svoj latinskoj Americi ljudi su vruće španjolske krvi, s toga su česte revolucije. Doživio sam ih više, no ona od g. 1894, bila mi je najteža radi jed- nog neugodnog putovanja. U augustu o. g. pukla je buna v blizini grada Cerro de Pasco, sjelu ruda zlata, srebra, rama, olova itd., i napomenuti grad bio je osvojen, nakon ma- log boja, od ustaša zapovjedanih od Dr. A. Durand-a. Punih 6 mjeseca trajalo je opsadno CRVENA IHIRVATSKA“ traju za svoj konačni cilj narodno-političkih svojih težnja .potpuno nacijonalno ujedinjenje sviju Jugoslavena bez obzira na različitost imena, vjere, načina pravopisanja i dialekta odnosno jezika. 2. Kao dijelovi jednog veli- kog jedinstvenog naroda težimo, da se kon- stituiramo kao jedinstveni narod bez obzira na sve umjetno načinjene državopravne i političke ograde imajući želju za zajedničkim nacionalno autonomnim životom, kao slobo- dna cjelina unutar podpunoma demokratske konfederacije maroda.'3. +Put do toga konač- noga cilja jest neumorni rad i borbu na osnovu postojećih realnih političkih odnošaja i uredaba današnje dualističke Austro-Ugar- sko za njenu podpunu demokratizaciju u svim njenim marodno-političkim i državnim tijelima. Naročito je od životne važnosti borba za opće, jednako, izravno i tajno pravo glasa za ugarski, hrvatski, bosansko-hercegovački i za sve austrijske pokrajinske sabore, te se i s toga sve političko nastojanje i koncen- triranje sviju snaga u tom pravcu, a u pri- rodnom objamu djelovanja jugoslavenskih socijalno-demokratskih stranaka, proglašuje njihovim najprećim i najvažnijim zadatkom Jugoslavenska socijalna dem okracija sma- tra sadanje jugoslavenske narode tek elemen- tima koji imadu da stvore jedinstveni narod te konstatira, da treba u svrhu ostvarenja ovog jedinstva svrsi shodnog jedinstvonog kulturnog i političkog rada bez obzira na današnje političke formacije i granice. Naro- čito smatra ona potrebitim sporazumak o jednom narodnom jeziku i pravopisu, kao prvim preduvjetima punoga, jedinstvenoga narodnoga života Jugoslavena. Ovo se ali dade postići tek sustavnom kulturnom poli- tikom kod sviju djelova ovoga naroda. U svrhu trajnog organizovanja rada u gornjem pravcu zaključuje I. socijalno de- mokratska konferenca ustrojenje stalnog ju- goslavenskog socijalističkog odbora sastav- ljenog za sada od po tri izaslanika hrvatske, bosansko-hercegovačke i austrijske jugosla- venske socijalno demokratske stranke, izjav- ljujući uz to već unaprijed želju, da po vremenu prošireni ovaj odbor postane pred- stavnikom sviju jugoslavenskih socijalnih i neutralnim strancima, ss prisilnim zajmom novaca. To nas je zabrinulo i ponukalo da poduzmemo potrebite mjere. > Kuća Azalia, Nation & Co. koje sam bio član, imala je ruda od srebra i dok je buna trajala, skumulirala je bila lijepu ko- likoću srebra, a ustaše mislili su udariti na- met i na srebro, samo da imadu novaca za građanski rat. Bilo je i drugih kuća u istom položaju i predviđajući, da će buna trajati i da tako ustaška vlada biti će sve sekantnija, naumili smo naše srebro poslati u glavni grad Lima, daleko 3 dana na konju i jedan dan želježnice — gdje, ima i ceka za kovanje ' novaca, a to je bilo slobodno, sve do god. 1900., svakom rudaru uz plaću male takse državi. Bilo je i drugih naših rudara i ku- prvi ruda, između njih kuća braće Pehovaz, ji su pristali na tu misao. (u Peru sva- mae pR-LHIdImEmmmTDiIlJjJgpEilillllln Broj 95. demokrata u opće. Ovaj odbor ima za zadaću da podržava trajnu vezu među jugoslaven- skim socijalno demokratskim strankama, osobito stalno uređenom jugoslavenskom so- cialističkom korespondencijom, da sastajuć se u izvjestnim vremenskim razmacima od- ređuje smjer i držanje nacionalne i političke borbe Jugoslavena, da posreduje oko kultur- nog sjedinjavanja međusobnim upoznavanjem i popularizacijom posebnih ekonomskih, kul- turnih i političkih odnošaja svakoga djela jugoslavenstva. Qvaj odbor smatra konferencija vidljivim izrazom saveza jugoslavenskih stranaka, koji se ovime zaključuje, a koji će da postigne svoju dalnju i potpunu izgradnju, samo na jugoslavenskim socijalističkim konferencijama kao stalnoj uredbi međusobnog saobraćaja i upoznavanja. Rauheva brošura. Ovih dana izašla je u Beču jedna brošura pod naslovom ,,Lasst die Kroaten reiten !“ (pusti Hrvate nek jašu). Korice su joj bojadisane hrvatskom troboj- nicom — da dobije veću reklamu. 'Tu se iznose sve one laži, kojima su rauho-fran- kovački reptili napojili svoje teliće o veleiz- dajnicima u Hrvatskoj, posluživši se dakako pri tom zloglasnim zagrebačkim procesom. Namjera je brošuri očita — zavesti bečke porotnike u oči Friedjungova procesa. Hrvatska je javnost tu brošuru primila punim prezirom, videći u toj sirotnoj bro- šurici kukavno koprcanje gamadi, kako bi se iste turili iz neugodnog procjepa, do kog su ih dovele infamne laži o beogradskim plaćenicima u Hrvatskoj. Reciprocitet zagrebačkog universiteta. Našim je čitateljima poznata živa borba, koju odavna vode naši svoučilištarci, kako bi se zagrebačkoj hrvatskoj universi priznala reciprocitet s austrijskim. Do sada spome- nuta borba nije imala vidljivog uspjeha. Ali sada ima nade, da će i u tom krenuti na kolje, jer se je za ovo pitanje zauzela i vlada. Službene noviae Rauhove vlade ja- vljaja, da je ban upravio na austrijsko mi- nistarstvo za bogoštovlje i nastavu dopis, u kojem se potanko obrazlaže opravdanost re- primio sam se ja i g, L. P. iz Rijeke-du- brovačke. Krenuli smo na 11. feb, 1895. na ko njima mi i srebro na 22 mazge aa 2 ki- ridžije. Prije jedan dan no se uputili zatražili smo pasaporte od prefekta Florez za nas i kiridžije i za živine neku vrst garancije. Imali smo također vjedodžbu rudarske vlasti da je naše srebro i da smo udovoljili svim nametima. To je bila dovoljna garancija ds nas nitko ne smeta u mirno doba, no ovaj put nije bilo dovoljno kako će se vidjet naprijed. Prije podne došli smo na most Hups-