Broj 95. ciprociteta hrvatskog universiteta s austrij- skim izjavljujući se pripravna da sve manj- kavosti nadopuni. Povodom toga obdržavali su dalmatin- ski akademičari u Zagrebu izvanrednu skup- štinu, na kojoj su odlučili poduzeti shodne korake, kako bi se pitanje što prije privelo konačnom riješenju. F0rgach | Friedjung. Beogradska , Po- litika“ piše: Suđenje d.ra Friedjunga u Beču biti će odloženo. Sada su se u Beču uvjerili, da su svi dokumenti, za koje se je tvrđilo, da su iz beogradskog ministarstva izvanjskih posala, lažni, i da je dr. Frie- djung pogriješio, kada je poslušao grofa Aerenthala, i optužio hrvatsko-srpsku koa- licija. Krivica za to svaljuje se sada na ovđašnje (beogradsko) austro-ug. poslanstvo, koje nije pokazivalo dovoljno obazrivosti kod povjeravanja učinjenih mu dostava i protu- renih mu dokumenata. Tvrdi se da je zbog toga već uklonjen prvi sekretar g. Franz za koga se zna, da se prošle zime javno hvalio u ovdješnjim diplomatskim krugovima da svaki akt. beogr. ministarstva izvanjih posala, pa i najtajniji, može nabaviti za pet dinara. Ali za onaj najglavniji dokument, zbog kojeg sada strada dr. Frijedjung, ni kriv ni dužan, zasluga ne pripada g. Franzu, već grofu Forgachu, koji je taj falsificirani dokumenat poslao u Beč. Zbog toga će grof Forgach skorih dana biti sigurno uklonjen iz Beograda. Pobjeda koalicije u Slatini. Kod općin- skih izbora u Slatini, koji su se proveli dne 20. o. m., izabrani su s ogromnom većinom kandidati hrvateko-srpske koalicije. Izabrano je osam Hrvata i ošam Srba. Jugoslavenska kazališna zajednica. Pred- stavnici zagrebačkog, novosadskog, sofijskog i beogradskog kazališta, sakupljeni prigodom proslave 40-godišnjice srpskog narodnog ka- zališta u Begrađu, vijećali su o osnutku jugoslivenske kazališno zajednice, koja će biti od velike koristi za sve jugoslavenske pozorttice. Sa osnutkom zajednice šsporažu- te, što #6 reče, došli smo više mrtvi no živi. Našli smo tečeru nešto bolje no objed. Po večeri odnish pođosmo u postelja, koja je bila ispod svake kritike. Satri dan nasta- vismo put pat Condortado. Nasli smo da je neobično narasla voda, 1!/g mt., a rijeka liroka od 30 mit. Ne gledajući opasost ko- jom še izlažetmo istjerali smo naše konje i masigke sa svim srebrom u vodu i prepli- vasmio, ali ne bez straha i no skvašeni. I tako iokti morali sto ostati cijeli dan! Moj sudrug g. L. P. trpio je od ko: ttobolja, te kad smo prešli rijsku imao je mpadsje od ove teške bolesti, tako da se je NN SES BRASNA JA ME. MENI CRVENA HRVATSKA“ mno su i narodna kazališta u Ljubljani i Osijeku. Jugoslavenski ministar. ,,Tagespost“ sa- znaje, da su se jugoslavenski političari in" formirali u Beču, kakovo ondje mnijenje vlađa o pitanju jugoslavenskog ministra. Odgovoreno im je — piše list — da se nema ništa protiv (da bog sačuva) ali (ovo nali“ vrlo je važno) da zadaje velikih po- teškoća (viđi ti vraga) izbor političara za to mjesto (zar samo to. .?). Mislilo se na D.ra Šušteršića, ali on je malo simpatičan (zar bečanima ?) te njegovi sunarodnjaci prosvje- duju (??) protiv njegovom imenovanju (zar je već kandidiro?). Najviđeniji zastupnici iz Dalmacije Bijankini, Ivčević, Perić ! Vuković nijesu u ,,Svezi juž. Slaveni“ pa kako bi vlada htjela imenovati jugoslav, narodnog ministra iz redova veće grupe, to za sada nema izgleda, da bi se osnova oži- votvoriti mogla. Bravissimo ! ! Temelji hrvatskoga državnoga prava. Bivši hrvatski ministar i vođa narodne stranke dr. Nikola pl. Tomašić objelodanjuje u ,Vjesniku kr. hrv. slav. dalm zemaljskog arkiva“ znanstveno djelo ,,Pacta conventa“ Temelji državnoga prava hrvatskoga kra- ljevstva“. To djelo bit će podijeljeno u više dijelova, od kojih je sada izišao prvi. Dr. Tomašić dokazuje, da je Hrvatska bila od vajkada suverena kraljevina i to na temelju povjesnih spomenika, što je i kakovo je bilo shvaćanje o državama suverenim u po- jedino povjesno doba i kako se prema ana- logiji toga shvaćanja iz hrvatskih povješnih spomenika vazda vidi pravna svijest o su- verenosti državnoj u Hrvata i kako i iz ugar- skih historičkih spomenika proizlazi da su tu svijest ugarski kraljevi vazda uvažavali i tu suverenost svakom zgodom priznavali. U predgovoru označuje dr. Tomašić svoje stanovište starim citatom naših hrvatskih pređa, koji kaže: , Nijedna nas sila nije skučlla pod Ugarsku. Podvrgosmo se do- brovoljno i obostranim šporazumkom, ne pod kraljevinti, već kralja“, pa veli, da je hrvatsko državno pravo originalno, vlasnost lirvatskoga natođa, a ne stečeno, ne podi- meni : ima ža vas, ali nema za ohoga dru- goga gospodina, kome, budi mitnogred re- čeno, najviše je bila potrebita postelja, jer je bolestan. Stadohi ga moliti i napokon po- pusti i dozvoli nam ulaz u njegovu kuću i dade nam večeru. Iza večere pripovijedam ja svome drugu ono što mi je bilo rečeno, & on mi tada kaza, da je to osveta, jer da Janez jednom tražio mu je u zajam jednu svotu novaca koju mu je fijekao, ne mi- sleći da će mu panut pod škotu. Imali smo večerti i postelje, ali ove su bile ispod krova od lame, pa uttitijestto od zime. Ustadošmo ririo, jer ovaj treći dan (19. feb.) morali smo dulje putovati a i zima nije nam dala spavati. Momo sudrugu udrile čizme u se, te nikako nije ih mogao obući, muči se, nateži, maži lojom, mukom, ami- donom i što ti ja znam, nikako, dok nož nije ih raširio. Jedna mazga osvanula mrtva, & nema zamjene: ja zaboravih r&volver pod glavom, jedino oružje što smo imali. U pu- stinji sa 3080 kila srebra bez puške! To će vam se činiti čudnovato, ali bilo je tako. Nakon velikog truda uspjelo nam. je unajmiti jednu mazgu da zamijenimo onu što je crkla te kr&nasmo na put sijesta Ce- sapalča. Čim smo došli oh&mo doznali #mo, Strana 3. jeljeno, pa da ga prema tome i hrvatskome narodu nitko ne može uzeti. To originalno svoje državno pravo, uživa još danas hr- vatski narod, To je pozitivno državno pravo kako je uzakonjeno nagodbom, a veže ga temeljem vlastitoga zakona (zakonski članak k hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog sabora od god. 1868.), pak se to pravo bez privole hrvatskoga sabora u nijednom pogledu ne može mijenjati. I kao što je nagodba do- kaz, da Hrvatska imade svoje vlastito dr- žavno pravo, tako je i dalje dokaz, veli dr- Tomašić, da ono nije tek godine 1868. ste- čeno, već da je priznato u t. zv. ,pactis conventis“, sklopljenim prigodom izbora kralja Kolomana za hrvatskoga kralja s no- vim suverenom s jedne i hrvatskim vlasteo- skim plemenima s druge strane. Ovo djelo dra. Tomašića izazvati će senzaciju, osobito u Madžarskim krugovima koji će iz ovoga uvidjeti, kakovo shvaćanje vlada ovdje o njihovim madžarizatornim težnjama. Imenovatnije. Građevni pristav g. At- tur Nomveiller, imenovan je inžinirom i pre- mješten u Dubrovnik. Živinar na mjesnom Poglavarstvu g. Puretz bio je promaknut u e višeg živi- nara. Čestitamo. U eri ekonomskog podignuća Du- brovnika. Dan današnji svi civilni gradovi bore se proti širenju kužnih bolesti, osobito tauberkulose od koje gine veliki broj pučan- stva. Napretkom znanosti se je dokazalo, da je disinfekcija i uništenje okuženih predmet& jedan od glavnih sredstava za suzbijanje ovili bolesti, jer tim bivaju uništene i neškodljivim učinjene klice, koje od bolesna individus prelazžom u organizam zdrava čovjeka prouz: rokuju oboljenje. Da se tako postizava cilj, najbolji nam je dokaz, da u sadašnje doba kužne bolesti od kojih je prije ginalo mnoštvo naroda sve to više se ograničuju. da je promet željeznički obustavljen radi biine. Naravno, miotali smo ostati ovdje dok se malo razbistri situacija. No stvari su slijedile iste, i tek dno 24. fobr, došla je željeznica, ali nijesu je vođili vladini činov- nici — no ustaše. Ipak mi odlučimo predat se u njihova ruke, Kiridžije oteli su nam istom sto došli u C&sopalku, jer šu im mo- rali nositi ratni materija). Ukrčasmo srebro, ali isti čas prikazao nam #6 je jedan to- božnji činovnik nove #lade (ustaška) zahtje- vajuć da mu potpišemo buletu očitujuć da smo primili jur srebro u potpunu redu i ako još nijesmo 86 uptitili. Po ovome smo mogli predvidjeti da nam se gruba špravljsa i nijesmo btj i potpisati. Ali on to oporao zahtjevaše i očituje nam, ako ne potpišemo da će mim sve izbaciti na dvor, jer da on g će imati nikokve odgovortiosti. Videći mi njegovu odluku, potpisasmo da smo pri- mili u potpunom redu! Bit ćemo patovali po prilici 3 ure dok dođeosme na staciju Matabeda, gdje šmo našli jednog od uštaških ministara, Jacinto Zevallos. On nas zau- stavi i kaž6 da moramo platiti taksu na srebro, sola 15.000 (K 36.000). DR: izjavismo da ne možemo to platiti, j6r da ne smijemo niti ačiniti, pošto bi to na neki