Broj 95.

ciprociteta hrvatskog universiteta s austrij-
skim izjavljujući se pripravna da sve manj-
kavosti nadopuni.

Povodom toga obdržavali su dalmatin-
ski akademičari u Zagrebu izvanrednu skup-
štinu, na kojoj su odlučili poduzeti shodne
korake, kako bi se pitanje što prije privelo
konačnom riješenju.

F0rgach | Friedjung. Beogradska , Po-
litika“ piše: Suđenje d.ra Friedjunga u
Beču biti će odloženo. Sada su se u Beču
uvjerili, da su svi dokumenti, za koje se je
tvrđilo, da su iz beogradskog ministarstva
izvanjskih posala, lažni, i da je dr. Frie-
djung pogriješio, kada je poslušao grofa
Aerenthala, i optužio hrvatsko-srpsku koa-
licija. Krivica za to svaljuje se sada na
ovđašnje (beogradsko) austro-ug. poslanstvo,
koje nije pokazivalo dovoljno obazrivosti kod
povjeravanja učinjenih mu dostava i protu-
renih mu dokumenata. Tvrdi se da je zbog
toga već uklonjen prvi sekretar g. Franz
za koga se zna, da se prošle zime javno
hvalio u ovdješnjim diplomatskim krugovima
da svaki akt. beogr. ministarstva izvanjih
posala, pa i najtajniji, može nabaviti za pet
dinara. Ali za onaj najglavniji dokument,
zbog kojeg sada strada dr. Frijedjung, ni
kriv ni dužan, zasluga ne pripada g. Franzu,
već grofu Forgachu, koji je taj falsificirani
dokumenat poslao u Beč. Zbog toga će grof
Forgach skorih dana biti sigurno uklonjen
iz Beograda.

Pobjeda koalicije u Slatini. Kod općin-
skih izbora u Slatini, koji su se proveli dne
20. o. m., izabrani su s ogromnom većinom
kandidati hrvateko-srpske koalicije. Izabrano
je osam Hrvata i ošam Srba.

Jugoslavenska kazališna zajednica. Pred-
stavnici zagrebačkog, novosadskog, sofijskog
i beogradskog kazališta, sakupljeni prigodom
proslave 40-godišnjice srpskog narodnog ka-
zališta u Begrađu, vijećali su o osnutku
jugoslivenske kazališno zajednice, koja će
biti od velike koristi za sve jugoslavenske
pozorttice. Sa osnutkom zajednice šsporažu-

te, što #6 reče, došli smo više mrtvi no živi.
Našli smo tečeru nešto bolje no objed. Po
večeri odnish pođosmo u postelja, koja je
bila ispod svake kritike. Satri dan nasta-
vismo put pat Condortado.  Nasli smo da
je neobično narasla voda, 1!/g mt., a rijeka
liroka od 30 mit. Ne gledajući opasost ko-
jom še izlažetmo istjerali smo naše konje i
masigke sa svim srebrom u vodu i prepli-
vasmio, ali ne bez straha i no skvašeni. I
tako iokti morali sto ostati cijeli dan!

Moj sudrug g. L. P. trpio je od ko:
ttobolja, te kad smo prešli rijsku imao je
mpadsje od ove teške bolesti, tako da se
je NN SES BRASNA JA ME. MENI

 

CRVENA HRVATSKA“

mno su i narodna kazališta u Ljubljani i
Osijeku.

Jugoslavenski ministar. ,,Tagespost“ sa-
znaje, da su se jugoslavenski političari in"
formirali u Beču, kakovo ondje mnijenje
vlađa o pitanju jugoslavenskog ministra.
Odgovoreno im je — piše list — da se
nema ništa protiv (da bog sačuva) ali (ovo
nali“ vrlo je važno) da zadaje velikih po-
teškoća (viđi ti vraga) izbor političara za to
mjesto (zar samo to. .?). Mislilo se na D.ra
Šušteršića, ali on je malo simpatičan (zar
bečanima ?) te njegovi sunarodnjaci prosvje-
duju (??) protiv njegovom imenovanju (zar
je već kandidiro?).  Najviđeniji zastupnici
iz Dalmacije  Bijankini,  Ivčević, Perić !
Vuković nijesu u ,,Svezi juž. Slaveni“
pa kako bi vlada htjela imenovati jugoslav,
narodnog ministra iz redova veće grupe, to
za sada nema izgleda, da bi se osnova oži-
votvoriti mogla. Bravissimo ! !

Temelji hrvatskoga državnoga prava.
Bivši hrvatski ministar i vođa narodne
stranke dr. Nikola pl. Tomašić objelodanjuje
u ,Vjesniku kr. hrv. slav. dalm zemaljskog
arkiva“ znanstveno djelo ,,Pacta conventa“
Temelji državnoga prava hrvatskoga kra-
ljevstva“. To djelo bit će podijeljeno u više
dijelova, od kojih je sada izišao prvi. Dr.
Tomašić dokazuje, da je Hrvatska bila od
vajkada suverena kraljevina i to na temelju
povjesnih spomenika, što je i kakovo je
bilo shvaćanje o državama suverenim u po-
jedino povjesno doba i kako se prema ana-
logiji toga shvaćanja iz hrvatskih povješnih
spomenika vazda vidi pravna svijest o su-
verenosti državnoj u Hrvata i kako i iz ugar-
skih historičkih spomenika proizlazi da su
tu svijest ugarski kraljevi vazda uvažavali
i tu suverenost svakom zgodom priznavali.
U predgovoru označuje dr. Tomašić svoje
stanovište starim citatom naših hrvatskih
pređa, koji kaže: , Nijedna nas sila nije
skučlla pod Ugarsku. Podvrgosmo se do-
brovoljno i obostranim šporazumkom, ne
pod kraljevinti, već kralja“, pa veli, da je
hrvatsko državno pravo originalno, vlasnost

lirvatskoga natođa, a ne stečeno, ne podi-

meni : ima ža vas, ali nema za ohoga dru-
goga gospodina, kome, budi mitnogred re-

čeno, najviše je bila potrebita postelja, jer
je bolestan. Stadohi ga moliti i napokon po-

pusti i dozvoli nam ulaz u njegovu kuću i
dade nam večeru. Iza večere pripovijedam
ja svome drugu ono što mi je bilo rečeno,
& on mi tada kaza, da je to osveta, jer da
Janez jednom tražio mu je u zajam jednu
svotu novaca koju mu je fijekao, ne mi-
sleći da će mu panut pod škotu. Imali smo
večerti i postelje, ali ove su bile ispod
krova od lame, pa uttitijestto od zime.
Ustadošmo ririo, jer ovaj treći dan (19.
feb.) morali smo dulje putovati a i zima
nije nam dala spavati. Momo sudrugu udrile
čizme u se, te nikako nije ih mogao obući,
muči se, nateži, maži lojom, mukom, ami-
donom i što ti ja znam, nikako, dok nož
nije ih raširio. Jedna mazga osvanula mrtva,
& nema zamjene: ja zaboravih r&volver pod
glavom, jedino oružje što smo imali. U pu-
stinji sa 3080 kila srebra bez puške! To će
vam se činiti čudnovato, ali bilo je tako.
Nakon velikog truda uspjelo nam. je
unajmiti jednu mazgu da zamijenimo onu
što je crkla te kr&nasmo na put sijesta Ce-
sapalča. Čim smo došli oh&mo doznali #mo,

Strana 3.

 

jeljeno, pa da ga prema tome i hrvatskome
narodu nitko ne može uzeti. To originalno
svoje državno pravo, uživa još danas hr-
vatski narod, To je pozitivno državno pravo
kako je uzakonjeno nagodbom, a veže ga
temeljem vlastitoga zakona (zakonski članak
k hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog sabora
od god. 1868.), pak se to pravo bez privole
hrvatskoga sabora u nijednom pogledu ne
može mijenjati. I kao što je nagodba do-
kaz, da Hrvatska imade svoje vlastito dr-
žavno pravo, tako je i dalje dokaz, veli dr-
Tomašić, da ono nije tek godine 1868. ste-
čeno, već da je priznato u t. zv. ,pactis
conventis“, sklopljenim prigodom izbora
kralja Kolomana za hrvatskoga kralja s no-
vim suverenom s jedne i hrvatskim vlasteo-
skim plemenima s druge strane.

Ovo djelo dra. Tomašića izazvati će
senzaciju, osobito u Madžarskim krugovima
koji će iz ovoga uvidjeti, kakovo shvaćanje
vlada ovdje o njihovim madžarizatornim
težnjama.

Imenovatnije. Građevni pristav g. At-
tur Nomveiller, imenovan je inžinirom i pre-
mješten u Dubrovnik.

Živinar na mjesnom Poglavarstvu g.
Puretz bio je promaknut u e višeg živi-
nara. Čestitamo.

U eri ekonomskog podignuća Du-
brovnika. Dan današnji svi civilni gradovi
bore se proti širenju kužnih bolesti, osobito
tauberkulose od koje gine veliki broj pučan-
stva.

Napretkom znanosti se je dokazalo, da
je disinfekcija i uništenje okuženih predmet&
jedan od glavnih sredstava za suzbijanje ovili
bolesti, jer tim bivaju uništene i neškodljivim
učinjene klice, koje od bolesna individus
prelazžom u organizam zdrava čovjeka prouz:
rokuju oboljenje.

Da se tako postizava cilj, najbolji nam
je dokaz, da u sadašnje doba kužne bolesti
od kojih je prije ginalo mnoštvo naroda sve
to više se ograničuju.

 

 

da je promet željeznički obustavljen radi
biine. Naravno, miotali smo ostati ovdje dok
se malo razbistri situacija. No stvari su
slijedile iste, i tek dno 24. fobr, došla je
željeznica, ali nijesu je vođili vladini činov-
nici — no ustaše. Ipak mi odlučimo predat
se u njihova ruke, Kiridžije oteli su nam
istom sto došli u C&sopalku, jer šu im mo-
rali nositi ratni materija). Ukrčasmo srebro,
ali isti čas prikazao nam #6 je jedan to-
božnji činovnik nove #lade (ustaška) zahtje-
vajuć da mu potpišemo buletu očitujuć da
smo primili jur srebro u potpunu redu i
ako još nijesmo 86 uptitili. Po ovome smo
mogli predvidjeti da nam se gruba špravljsa
i nijesmo btj i potpisati. Ali on to oporao
zahtjevaše i očituje nam, ako ne potpišemo
da će mim sve izbaciti na dvor, jer da on
g će imati nikokve odgovortiosti. Videći
mi njegovu odluku, potpisasmo da smo pri-
mili u potpunom redu! Bit ćemo patovali
po prilici 3 ure dok dođeosme na staciju
Matabeda, gdje šmo našli jednog od uštaških
ministara, Jacinto Zevallos. On nas zau-
stavi i kaž6 da moramo platiti taksu na
srebro, sola 15.000 (K 36.000). DR:
izjavismo da ne možemo to platiti, j6r da
ne smijemo niti ačiniti, pošto bi to na neki