Broj 101 školstvo na Primorju. Najprije je Dr. Tlešić obdržavao predavanje a za tim Dr. Slavik u ime političkog društva ,Edinost“ otvori javnu skupštinu: O predmetu je iscrpljivo izvjestio Dr. Rybaš a nakon njega drugi. Svi se natjecahu kako će istaći pravedno ogorčenje nad sramotni faktum gdje tako brojni slavenski elemenat nema ni jedne svoje škole. ,U Trstu nas je dosta — reče Dr. Slavik — da izvojštimo svoje pravice, no nijesmo osamljeni. Stotinu brzojavnih pozdrava dobismo iz velike domovine Sla- vije...“ i prekine ga burno odobravanje. Na .skupštini je primljena - resolucija, kojom se od vlade zahtijeva, da onamošnjem pučanstvu dado bezodvlačno pučkih, srednjih i strukovnih škola. Ujedno izrazuju ogorče- nje na talijanske učitelje, koji se njihovim pravednim zahtjevima protive! Nakon toga iz golemog mnoštva skup- štinara zao Lijepa Naša“ i ,Ej Slaveni“ i upute se da javno manifestiraju za naj- elementarnija prava al . . . policija ih sprijeći. + Grof Ivan -Harrach. Tužna je vijest stigla iz Beča. Umro je veliki domoljub, mecena češkoga naroda grof Ivan Harrach. Bio je tajni savj. Nj. Veličanstva i član gos- podske kuće.Doživio je visoku starost od 82 godine. Sve kulturne, gospodarske i rodo- doljubne podvige českoga naroda njegovom smrću izgubiše svog najpožrtvovnijeg po- dupiratelja. Grof Ivan Harrach ljubio je cjelokupno slavenstvo, a osobitu je sklonost iskazao prama nama dalmatinskim Hrvatima. Za go- spodarsko unapređenje Dalmacije zauzimao se rijetkom požrtvovnošću. Bio je osnovatelj i duša društva za ekonomsko podizanje Dalmacije u Beču. Njemu imamo mnogo zahvaliti, da se je naša troma vlada ipak mak- nula i došla u susret pravednim našim go- spodarskim potrebama, jer je pokojnik i kod vladara i na dvoru uvijek najživlje zastupao ndše interese. . U ovom času velike žalosti, koja je obuzela češki narod smrću velikog pokoj- nika iskazujuć naše duboko saučešće kličemo — Slava Herrachu ! Strassnoff na slobodi. Strassnoff — taj pministerijalni savjetnik“, koji je nazad tri godine tako grdno blamirao velečasnu go- P. Kolendić, Vetranićev ,,Orfeo“, Nastavni Vjesnik 1908. Isti, Gleđevićevo ,,Porođenje Gosp odinovo“, Nastavnik 1906, H. Gliick, Gundulić sv. Polsce, Swiat Sljowianski 1906 i I. B. Tolomei, In funere ill. d. N. Bona, Jakin 1679 i Dubrovnik 1867, Osim toga napomenuo bih ovo izdanje Orbinova »Zrcala“ od g. 1614 (str. 441) štampano je u Rimu, mletačka su izdanja od g. 1621 1628 (ćirilicom) i 1703, Gundulićeve ,,Pjesni pokorne“ i ,Od veličanstva“ štampane su u Rimu g. 1621 (str. 256), , Bogašinovićevo ,Obkruženje“ izašlo je g. 1685 (str. 299), Bunićeva ,Mandaljena“ štampana je g. 1659 (str. 265), Saro Bunić umro jo 1 maja 1709 (str. 257), Boškovičkin ,Razgovor“ izdan je prvi put u Mlecima g. 1758 (str. 444), a prvo izdanje Đorđićeva ,Maruanka* (str. 448) brod s ,Dervišijadom“ i Brueroviće- pama i spravljenicama“ štampann je u 1 Dubrovniku g. 1839. Dominikanac Vice Gučetić napisao je veliku anonimnu knjigu »Rico. boscia“ (Mleci 1743), a ona njegova lide prijepim i njegovih begsda o Tisu Isusovu u Rozariju i t, d. šte su, CRVENA HRVATSKA “ spodu na zagrebačkom kapitolu i staroga Franka — napokon je onomadne izišao iz mitrovačke kaznione. Gajeva proslava u Spljetu. Sutra biti će u Spljetu proslava Gajeve stogodišnjice. Profesor Ramiro Bujas držat će u općin- kom kazalištu predavanje o Ljudevitu Gaju i ilirskom pokretu. Pjevačko društvo ,Zvo- nimir“ i zbor težačke omladine pjevat će prigodne rodoljubne pjesme, a glumac Mate Bonačić deklamirati rodoljubnu pjesmu. In- teres je za proslavu velik. Frankovačka dreka. Frankovci su kao si- gurno držali, da će im ,,Friedjungov proces“ podignuti političke akcije do nenaslućene visine. Već u četiri oka stadoše kombino- vati, koji će od njih zauzeti vladine stolice nakon propasti koalicije, uslijed čega bi do- bili većinu u saboru. Tu su eventualnost frankovci tako sigurno očekivali, da su od početka procesa pa do danas promukli od silne dreke, da je ,koalicija uništena“. No gle čuda. Najednom se stvar okrene sasvim proti njihovom očekivanju. Iz uskih granica Hrvatske glas o koaliciji proširi se pocijeloj Evropi, a ova se najlaskavije o njoj izrazuje. To boli, tako ljuto boli da su frankovci našli za shodno upriličit ,burne demostra- cije“, kojoj su pali žrtvom dva nedužna prozora ,Srpske Banke“. Izvršiv djelo od tako epohalne zname- nitosti odpetljaju ispod stana staroga Jozue, da im blagoslovi Sp njunaštvo“ a on bolestan na umoru . Tončić otpeiaa U prošli četvrtak od- putovao je namjesništveni podpredsjednik Tončić u Beč, pozvan kao. svjedok u par- nici protiv Dr. Friedjunga. Tončić je pred- ložen od Supila u aferi Chlumecki. Nova hrvatska opera. Hrvatska je mu- zika obogaćena novom operom ,,Povratak“, kojoj je libretto napisao g. Srđan Tucić a uglazbio hrvatski glazbenik g. Josip Hatze, splječanin. Oni te se s tom operom pobliže upoznadoše vele, da će to biti jedno od re- mek-djela hrvatske muzikalne umjetnosti. Albini u Italiji | Americi. Tršćanski list »1l Piccolo della Sera“, javlja, da je talijansko društvo kupilo Albinijevu operetu »Boso- nogu plesačicu“, koju će se prvi put pjevat ————————=m—=———————m—=m—m———————m—m———========== odvojenog natpisa (mjesto natpisa je pregled sadržine!) štampane u Napulju g. 1756. sko nije, možda, prevod iz njegovog anonimnog (,da un Religioso di S. Dom. della Congr. di Rag.“) spisa , Pra- tica di divozioni di sette Veneidi in onore del glor. tant, S. Vincenzo: Ferrerio“ (Mleci 1752). Kao dopune došle bi rasprave: I. Piv- čević ,Još jedno nepoznato djelo oca Lovre Cekinića, Nastavni Vjesnik 1909, 'P. Kolen- dić, Srpskohrvatski prevod' Dolčeove »He- kube“, Program Kotor. gimnaz. 1909, M. Medini, Pjesme M. Vetranića i M. Držića, Rad 176, Zagreb 1909 i N. I. Gjivanović, Podaci za biografiju Pjesnika Gjiva Fr, Gun- dulića, Zadar (Smotra Dalmatinska) 1909. Napomenemo li još, da bi mjesto Ma- tijević (Mattei) trebalo pisati Matijašević, jer se je on sam tako potpisivao, a mjesto Be. Strama 3. koncem januara u rimskom kazalištu , Teatro Luicino“, U Newyorku će se doskora pje vati njegova opera ,Madame Troubodaur“. Pouzdani sastanak bankovnih činovnika. Dne 22. studenog t. g. održalo je u restau- raciji f,,Kola“ u Zagrebu ,,Društvo banko- vnih činovnika“ pod predsjedanjem g. Raića svoj pouzdani sastanak, koji je veoma brojno posjećen bio koli iz samog građa Zagreba, toli i sa izaslanicima iz provincije. Na sastanku se je raspravljalo o soci- jalnom pitanju bankovnih činovnika u Hr- vatskoj i Slavoniji. O dnevnom redu ,,Socijalne prilike bankovnih činovnika u Hrvatskoj i Slavo- niji“ govorio je u ime društva gosp. Babić, a zatim su u diskusiji o ovoj temi govorili gg. Licht, Kamenarović i dr, Na sastanku je prihvaćena slijedeća re- vo Najnovije pojave izazvane sa strane izvjesnih poslodavaca sili nas bankovno či- novništvo, da više stanemo razmišljati o na- šem položaju, jer nas te pojave uvjeravaju. da udarci namijenjeni pojedincima u istinu postaju danas sistemom po kojemu se želi postupati protiv čitavog našeg staleža. »Masreglovanje pojedinih članova dobro su odmjereni pokušaji, da se bilo posvema uništi, bilo oslabi naša organizacija, u kojoj gledamo najbolje jamstvo za uskrisenje na- ših zahtjeva. »Mi već danas jedan poznati slučaj pre- dajemo ovime široj javnosti da si sama stvori svoj sud. -. Tako je 27. rujna pozvao k sebi ra- vnatelj ,Banke za obrt i trgovinu“ g. Leo Kronfeld blagajnika svog zavoda g. Juliu Sattlera, koji je bio blagajnikom naše orga- nizacije, te mu pod prijetnjom gubitka mje- sta naložio, da u roku od tri dana imade položiti odborničko mjesto u organizaciji. Mi u ovom slučaju vidimo, da se uda- rajući po pojedincima htjelo škoditi cijelosti, te pokušalo utjecati na skroz privatno dje- lovanje i privatne čine svog namještenika. Mi najodlučnije prosvjedujemo protiv toga, da poslodavac time što plaća našu ra- dnu snagu hoće da zarobljuje i našu osobnu slobodu. Mi ovime podižemo naš glas za slobodu organizacije. te ovime izjavljujemo, da ćemo se u buduće, ne gledajući na žr- tve, svim raspoloživim sredstvima dignuti na obranu organizacije, koju se danas više ne osporava nijednom radniku nego jedino bankovnom činovništvu. Bankovno činovni- štvo Hrvatske i Slavonije gledajući u ovome samo gaženje ljudskih i građanskih prava, apelira na narodne zastupnike, da čim na- stanu kod nas sređeni odnošaji da se založe' svom. snagom, da i kod nas temeljna gra- đanska prava dobiju svoju zakonitu zaštitu, naposeb pako molimo g. nar. zast, Vitomira Korača, koji u našem brvatskom seboru imade poglavito zadaću, da zastupa interese i životna pitanja bespravnih i sjeta kao što &mo i mi. Bankovno činovništvo izriče svoje pot