Broj 101

  
 
 
 
 
 
 
 
 
 
   
  
 
 
 
 
 
   
  
 
 
 
 
   
  
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
   
   
 
 
 
 
 
  
  
    
   
  
    
  

školstvo na Primorju. Najprije je Dr. Tlešić
obdržavao predavanje a za tim Dr. Slavik
u ime političkog društva ,Edinost“ otvori
javnu skupštinu: O predmetu je iscrpljivo
izvjestio Dr. Rybaš a nakon njega drugi.
Svi se natjecahu kako će istaći pravedno
ogorčenje nad sramotni faktum gdje tako
brojni slavenski elemenat nema ni jedne
svoje škole. ,U Trstu nas je dosta — reče
Dr. Slavik — da izvojštimo svoje pravice,
no nijesmo osamljeni. Stotinu brzojavnih
pozdrava dobismo iz velike domovine Sla-
vije...“ i prekine ga burno odobravanje.

Na .skupštini je primljena - resolucija,
kojom se od vlade zahtijeva, da onamošnjem
pučanstvu dado bezodvlačno pučkih, srednjih
i strukovnih škola. Ujedno izrazuju ogorče-
nje na talijanske učitelje, koji se njihovim
pravednim zahtjevima protive!

Nakon toga iz golemog mnoštva skup-
štinara zao Lijepa Naša“ i ,Ej Slaveni“
i upute se da javno manifestiraju za naj-
elementarnija prava al . . . policija ih sprijeći.

+ Grof Ivan -Harrach. Tužna je vijest
stigla iz Beča. Umro je veliki domoljub,
mecena češkoga naroda grof Ivan Harrach.
Bio je tajni savj. Nj. Veličanstva i član gos-
podske kuće.Doživio je visoku starost od 82
godine. Sve kulturne, gospodarske i rodo-
doljubne podvige českoga naroda njegovom
smrću izgubiše svog najpožrtvovnijeg po-
dupiratelja.

Grof Ivan Harrach ljubio je cjelokupno
slavenstvo, a osobitu je sklonost iskazao
prama nama dalmatinskim Hrvatima. Za go-
spodarsko unapređenje Dalmacije zauzimao
se rijetkom požrtvovnošću. Bio je osnovatelj
i duša društva za ekonomsko podizanje
Dalmacije u Beču. Njemu imamo mnogo
zahvaliti, da se je naša troma vlada ipak mak-
nula i došla u susret pravednim našim go-
spodarskim potrebama, jer je pokojnik i kod
vladara i na dvoru uvijek najživlje zastupao
ndše interese. .

U ovom času velike žalosti, koja je
obuzela češki narod smrću velikog pokoj-
nika iskazujuć naše duboko saučešće kličemo
— Slava Herrachu !

Strassnoff na slobodi. Strassnoff — taj
pministerijalni savjetnik“, koji je nazad tri
godine tako grdno blamirao velečasnu go-

P. Kolendić, Vetranićev ,,Orfeo“, Nastavni
Vjesnik 1908. Isti, Gleđevićevo ,,Porođenje
Gosp odinovo“, Nastavnik 1906, H. Gliick,
Gundulić sv. Polsce, Swiat Sljowianski
1906 i I. B. Tolomei, In funere ill. d. N.
Bona, Jakin 1679 i Dubrovnik 1867, Osim
toga napomenuo bih ovo izdanje Orbinova
»Zrcala“ od g. 1614 (str. 441) štampano je
u Rimu, mletačka su izdanja od g. 1621
1628 (ćirilicom) i 1703, Gundulićeve ,,Pjesni
pokorne“ i ,Od veličanstva“ štampane su
u Rimu g. 1621 (str. 256), , Bogašinovićevo
,Obkruženje“ izašlo je g. 1685 (str. 299),
Bunićeva ,Mandaljena“ štampana je g. 1659
(str. 265), Saro Bunić umro jo 1 maja 1709
(str. 257), Boškovičkin ,Razgovor“ izdan
je prvi put u Mlecima g. 1758 (str. 444),
a prvo izdanje Đorđićeva ,Maruanka* (str.
448) brod s ,Dervišijadom“ i Brueroviće-

pama i spravljenicama“ štampann je
u 1 Dubrovniku g. 1839. Dominikanac Vice
Gučetić napisao je veliku anonimnu knjigu
»Rico. boscia“ (Mleci 1743), a ona njegova

lide prijepim i njegovih begsda o Tisu
Isusovu u Rozariju i t, d. šte su,

CRVENA HRVATSKA “

spodu na zagrebačkom kapitolu i staroga
Franka — napokon je onomadne izišao iz
mitrovačke kaznione.

Gajeva proslava u Spljetu. Sutra biti će
u Spljetu proslava Gajeve stogodišnjice.
Profesor Ramiro Bujas držat će u općin-
kom kazalištu predavanje o Ljudevitu Gaju
i ilirskom pokretu. Pjevačko društvo ,Zvo-
nimir“ i zbor težačke omladine pjevat će
prigodne rodoljubne pjesme, a glumac Mate
Bonačić deklamirati rodoljubnu pjesmu. In-
teres je za proslavu velik.

Frankovačka dreka. Frankovci su kao si-
gurno držali, da će im ,,Friedjungov proces“
podignuti političke akcije do nenaslućene
visine. Već u četiri oka stadoše kombino-
vati, koji će od njih zauzeti vladine stolice
nakon propasti koalicije, uslijed čega bi do-
bili većinu u saboru. Tu su eventualnost
frankovci tako sigurno očekivali, da su od
početka procesa pa do danas promukli od
silne dreke, da je ,koalicija uništena“. No
gle čuda. Najednom se stvar okrene sasvim
proti njihovom očekivanju. Iz uskih granica
Hrvatske glas o koaliciji proširi se pocijeloj
Evropi, a ova se najlaskavije o njoj izrazuje.
To boli, tako ljuto boli da su frankovci
našli za shodno upriličit ,burne demostra-
cije“, kojoj su pali žrtvom dva nedužna
prozora ,Srpske Banke“.

Izvršiv djelo od tako epohalne zname-
nitosti odpetljaju ispod stana staroga Jozue,
da im blagoslovi Sp njunaštvo“ a on
bolestan na umoru .

Tončić otpeiaa U prošli četvrtak od-
putovao je namjesništveni podpredsjednik
Tončić u Beč, pozvan kao. svjedok u par-
nici protiv Dr. Friedjunga. Tončić je pred-
ložen od Supila u aferi Chlumecki.

Nova hrvatska opera. Hrvatska je mu-
zika obogaćena novom operom ,,Povratak“,
kojoj je libretto napisao g. Srđan Tucić a
uglazbio hrvatski glazbenik g. Josip Hatze,
splječanin. Oni te se s tom operom pobliže
upoznadoše vele, da će to biti jedno od re-
mek-djela hrvatske muzikalne umjetnosti.

Albini u Italiji | Americi. Tršćanski list

»1l Piccolo della Sera“, javlja, da je talijansko
društvo kupilo Albinijevu operetu »Boso-
nogu plesačicu“, koju će se prvi put pjevat

————————=m—=———————m—=m—m———————m—m———==========

odvojenog natpisa (mjesto natpisa je
pregled sadržine!) štampane u Napulju
g. 1756. sko nije, možda, prevod iz
njegovog anonimnog (,da un Religioso di
S. Dom. della Congr. di Rag.“) spisa , Pra-
tica di divozioni di sette Veneidi in onore
del glor. tant, S. Vincenzo: Ferrerio“ (Mleci
1752). Kao dopune došle bi rasprave: I. Piv-
čević ,Još jedno nepoznato djelo oca Lovre
Cekinića, Nastavni Vjesnik 1909, 'P. Kolen-
dić, Srpskohrvatski prevod' Dolčeove »He-
kube“, Program Kotor. gimnaz. 1909, M.
Medini, Pjesme M. Vetranića i M. Držića,
Rad 176, Zagreb 1909 i N. I. Gjivanović,
Podaci za biografiju Pjesnika Gjiva Fr, Gun-
dulića, Zadar (Smotra Dalmatinska) 1909.
Napomenemo li još, da bi mjesto Ma-
tijević (Mattei) trebalo pisati Matijašević, jer
se je on sam tako potpisivao, a mjesto Be.

Strama 3.

 

koncem januara u rimskom kazalištu , Teatro
Luicino“, U Newyorku će se doskora pje
vati njegova opera ,Madame Troubodaur“.

Pouzdani sastanak bankovnih činovnika.
Dne 22. studenog t. g. održalo je u restau-
raciji f,,Kola“ u Zagrebu ,,Društvo banko-
vnih činovnika“ pod predsjedanjem g. Raića
svoj pouzdani sastanak, koji je veoma brojno
posjećen bio koli iz samog građa Zagreba,
toli i sa izaslanicima iz provincije.

Na sastanku se je raspravljalo o soci-
jalnom pitanju bankovnih činovnika u Hr-
vatskoj i Slavoniji.

O dnevnom redu ,,Socijalne prilike
bankovnih činovnika u Hrvatskoj i Slavo-
niji“ govorio je u ime društva gosp. Babić,
a zatim su u diskusiji o ovoj temi govorili
gg. Licht, Kamenarović i dr,

Na sastanku je prihvaćena slijedeća re-
vo

Najnovije pojave izazvane sa strane
izvjesnih poslodavaca sili nas bankovno či-
novništvo, da više stanemo razmišljati o na-
šem položaju, jer nas te pojave uvjeravaju.
da udarci namijenjeni pojedincima u istinu
postaju danas sistemom po kojemu se želi
postupati protiv čitavog našeg staleža.

»Masreglovanje pojedinih članova dobro
su odmjereni pokušaji, da se bilo posvema
uništi, bilo oslabi naša organizacija, u kojoj
gledamo najbolje jamstvo za uskrisenje na-
ših zahtjeva.

»Mi već danas jedan poznati slučaj pre-
dajemo ovime široj javnosti da si sama
stvori svoj sud. -.

Tako je 27. rujna pozvao k sebi ra-
vnatelj ,Banke za obrt i trgovinu“ g. Leo
Kronfeld blagajnika svog zavoda g. Juliu
Sattlera, koji je bio blagajnikom naše orga-
nizacije, te mu pod prijetnjom gubitka mje-
sta naložio, da u roku od tri dana imade
položiti odborničko mjesto u organizaciji.

Mi u ovom slučaju vidimo, da se uda-
rajući po pojedincima htjelo škoditi cijelosti,
te pokušalo utjecati na skroz privatno dje-
lovanje i privatne čine svog namještenika.

Mi najodlučnije prosvjedujemo protiv
toga, da poslodavac time što plaća našu ra-
dnu snagu hoće da zarobljuje i našu osobnu
slobodu. Mi ovime podižemo naš glas za
slobodu organizacije. te ovime izjavljujemo,
da ćemo se u buduće, ne gledajući na žr-
tve, svim raspoloživim sredstvima dignuti
na obranu organizacije, koju se danas više
ne osporava nijednom radniku nego jedino
bankovnom činovništvu. Bankovno činovni-
štvo Hrvatske i Slavonije gledajući u ovome
samo gaženje ljudskih i građanskih prava,
apelira na narodne zastupnike, da čim na-
stanu kod nas sređeni odnošaji da se založe'
svom. snagom, da i kod nas temeljna gra-
đanska prava dobiju svoju zakonitu zaštitu,
naposeb pako molimo g. nar. zast, Vitomira
Korača, koji u našem brvatskom seboru
imade poglavito zadaću, da zastupa interese
i životna pitanja bespravnih i sjeta
kao što &mo i mi.

Bankovno činovništvo izriče svoje pot