Sa. ti kO uveđenju željezničarske pragmatike, u ) + kom se je s hrvatske strane svestrano naz- #0 ie Strana 2. »CRVENA HRVATSKA“. Broj 2. NOTE rt tmmmtantaatannisuunmastamsannnemmammummrmnznitsminmmmmoitturmistimmsmmmmnsmsnsmeu nn ulna, zamolio,neka bi predhodno još ostao na svojem mjestu. O razgovoru Wekerle a sa banom iz- vješćuje ,Uj Hirek“ ovako: Ban dr. pl. Ra- kodezav jačer je poduže konferirao sa mi- nistrom predsjednikom Wekerlom. Konfe- renciji prisustvovao je također i dr. pl. To- mašić, Ban je ministra predsjednika izvije- stio o potpunom neuspjehu i o fiasku akcije narodne stranke Ban je priznao ministru predsjedniku, da narodna stranka polazi u izbornu borbu bez ikakova izgleda na uspjeh. Stranka se izigrala u cijeloj zemlji, a izbori će ju sasvim uništiti. Steta je, da se barun : Pavao Rauch tako postranee drži. Time je . u stranci nastao raskol, jer barun Pavao Rauch imade veoma mnogo pristaša, koji nisu prisustvovali skupštini bivše narodne stranke, te su time zadali novih poteškoća. Razgovor s dr. pl. Tomašićem. — Bivši ministar dr. Nikola pl. Tomašić izjavio je jednomu novinaru: Narodna će stranka uz neke promjene prihvatit banov program. Ove ćemo preinake provesti za to, da se pregnantnije izraze prava Hrvatske što su nam zajamčena u nagodbi. Novinar je upi- tao bivšega ministra, zašto nije dr. Šumanović i drugi odlični članovi prisustvovali konfe- renciji narodne stranke. Dr. pl. Tomašić vratio je: ,Dr, Šumsliović stari je i vjerni pristaša narodne stranke, tako te se iz nje« gove odsutnosti ne mogu izvoditi nikakovi politički zaključci. U ostalom konferenciji. su prisustvovali gotovo svi mjerodavni čla- novi nekadanje narodne stranke, a oni, koji nisa došli, ispričali su svoje izbivanje“. Izborni kandidati. Hrvatsko-srp- ska koalicija postavit će svoje kandidate u 80 kotara: u 33 kotara kandidirat će hrvat- ska stranka prava (do sada je posjedovala 18 zastupnika); naprednjaci će kandidirat u 14 kotara (do sada je imala 3 zastupnika); srpska će samostalna stranka stupiti u borbu u 19 kotara (do sada je imala 6 zastupnika) ; hrvatski će samostalni klub postavit svoje kandidate u 12 kotara. Supilo će kandidirati izvan stranaka. Starčevićanci misle stupiti u izbornu borbu u 50 kotara, a Tomašićeva grupa u 30. Socijalisti će kandidirati u 20 kotara bez nade u uspjeli, dok seljačka stranka ima nade prodrijeti u 3 kotara. Srpski će radi- kali stupiti u borbu u koje 6 kotara, a i kršćan- ski sociali će stupiti u izbornu borbu. Kako se vidi izbori će biti silno zapleteni, jer ne će biti kotara bez dva kandidata, & u nekima će ih biti 4 i 5. Ban je iznenađen. Prije nego će ostaviti Peštu dao je Rakodezay ovu izjavu pred više novinara: ,Iznenadilo me je kad sam u ,Pesti Naplo“ pročitao izvode ba- runa Banffisa. Tu naime bivši predsjednik razlaže, kako hrvatski ban u opće ne smije imati program. To je drža- vopravni novum: Dok imamo sabor, ban je obvezan prema njemu, da mu dade pre- gram“. Deklaracija madžarona. — Ostatci narodne stranke, koji se kupe oko 'Toma- . šića uz deklaraciju o željezničarskoj pragma- tici pružiće ruku Rakodezayu. 'Ta deklara- cija glasi: »Narodna stranka, koja je po tradiciji “svojoj vazda nastojala oko bratske sloge s ugarskim narodom, duboko žali nemili su- kob, što je nastao povodom rusprave zakona ministar: rijelo u odredbama glede jezika presizanje u područje onih predmeta, koji se mogu samo načinom određenim u $. 70 nagodbe uređi- vati: Kako je ovo pitanje kompetencije od kardinalne važnosti za očuvanje nagodbom nam zajamčenih prava, sve su stranke ne- tom raspuštenog sabora, a po tom i narodna stranka, taj pokus odnosno čin jurve pravno osudile. Narodna se stranka pouzdano nada, da će mudra pronicavost zajedničke vlade u skrbi za uspješnim promicanjem dobrobiti naše državne zajednice naći pravedan i sgo- dan način, da se zakonom o pragmatici na- stali gravamen odstrani i to tim većma, što je i zajednički ministar-predsjednik u gor- njoj kući izjavio, da pitanje o službenom jeziku kod državnih željeznica, još konačno riješeno nije. Uz to je nar. stranka rado pripravna pomagati, kako da se to yiitanje jezika pred kompetentnim forumom što prije pravednom i sgodnom stvarnom riešenju privede, ali mora naglasiti, da je u pitanju jezika, — odričuć vazda prigovorenoj praksi svaku pravotvornu snagu, — sve dotle, dok rognikolarnć deputacije ne bi se inako slo- žile, oficijelno stanovište vno, koje je zauzeo u tom pravcu hrvatski sabor, kad je god. 1884. izaslao regnikolarnu deputaciju, da sjednakom ugarskom vijeća o povredama nagodbe. Nar. stranka rado pristaje na to, da regnikolarna deputacija o t6m kao i ostalim visećim pitanjima svoj rad što prije nastavi pa drži, da bi nužno bilo tom prilikom ustanoviti neki forum, — bilo u obligator- nim regnikolarnim odborima ili u čem slič. nom uz priuzdržaj ravnopravnosti obih faktora, — za riešavanje nesuglasica u in- terpietaciji i izvađanju nagodbe i iz nje iz- viraćih obveza.“ Politički osvrt. Pregledat nam je minulu godinu. U Hrvatskoj se g. 1907. može označiti riječu borba. U Banovini se je povela borba proti Madžarskom nasilju, u Dalmaciji proti zna- čaju austrijskih milijuna, a Istra je nastavila borbu za narodno osvještenje, dok Hercegbos- na se branile od težnja svog reformatora. Hr- vatska borba nije bez uspjeha. U Istri smo doživjeli sjajnu pobjedu narodne preporođene svijesti, a u banovini se je za uvijek one- mogućio sastav stranke, koja. bi mukom prošla preko povreda hrvatskog prava sa strane Ugarske. 'To su uspjesi, koji današnji vijek ne može dostojno da ocijeni, Na osta- lim smo poljima nesretnije prošli. U knji- ževnosti smo rascijepani na stare i mlade, a ni jedni ni drugi nijesu dali ni jedno snažno djelo, koje ne bi s porodom i zamrlo. * Austrija je uvela opće pravo glasa. To bi nam dosta bilo, da minula godina osobitim slovima bude zabilježena u njenoj povjesti. Opće. izborno pravo za Austriju ima osobito značenje: svog ojačanja i uređe- nja borba svojih narodnosti. Drugo je veliko djelo austro-ugarska nagodba, koja je od nazad 10 godina ležala ko teško breme nad monarhijom, kojemu se je mukom svaka vlada ugibala, dok ne bi konačno pod njim pala. Ta je mora sad uklonjena za punih 10 godina. I vanjske je odnošaje Austrija učvrstila, osobito s Italijom, s kojom je bilo došlo do prijetečih sukoba : sastanak Khren- i , tikanski ' Mandića, da preuzme uredništvo thalov s Tittonijem na Semeringu uredio je i učvrstio odnošaje dvaju saveznika. # Kroz cijelu godinu nije trzavica pustila Francusku.Ustanak južnopokrajinskih vino- gradara šćaše ozbiljno zaprijetiti republici. Ustanak se čudom umirio bez velikih nesreća, ali nije tako lako borba među klerikaleima i vladom radi zakona o rastavi crkve od države, koji sabora iznesen bi na prihvat. I Maroko je Francuskoj mnogo muke zadao. Potrošila je milijune za da tamošnje pobune uguši, a za te troške požnjela je silnu mržnju Marokita na sve strance, a osobito na Francuze. Sastanakom Tittoni s Biilowom te s Ehrenthalom poravnane su nesuglasice Ita- lije s Njemačkom i s Austrijom. To je jedina svijetlija tačka Italije u 907. godini. Smrt Giosue Carducci bila je težak udarac, a još teži potres u Kalabriji. Težina ovog zadnjeg nije se još dobro ni omjerila, kad poplave sjevernih zemalja stotine u crno obuče, a hiljade naroda na prosjački štap baciše. I mo ralni svijet Italije pretrpio je silne udare. Fumagalli lažna koladrica, koja je pretvorila odgojni zavod u bludilište i ex ministar Nasi, koji je u visokoj časti krao državu baciše zlo svijetlo na društveni život Italije. “u Revolucija, saziv i raspust druge dume, parnica proti Port-arthurskim braniocima i proti = Vyborškim manifestantima dovoljno obilježuju život Rusije. Bijelo carstvo pro- življuje svoju krizu. Ona je ispunila svojim pojavima cijelu minulu godinu. Borba je to među autokratizmom i ustavnim životom, reakcijom i napredkom. Da će nove, slo- bodne zapadne ideje, državne i društvene uredbe prevladati, o-toim nema dvojbe, pa bilo ili na uštrb veličine Rusije, ali se ne smije ni o tome dvojiti, da će borba još dugo trajati i još mnogo krvi zahtijevati. * Minula je godina i za crkvu katoličku bila burna. Rastava crkve od države u Francuskoj nemilih je neugodnosti donijela Rimu, ai katoličkom svijetu republike. Da je u vatikanu bilo Leonove taktike crkva u rastavi ne bi se bila našla oštečenom. I u samoj crkvi je došlo do nesuglasice. Va- konservativiste navijestiše nepo- milljiva borbu modernistima. Sillabus i en- ciklika proti modernizmu, suspensio a divi- nis udarena kazna don Romulu Murri, te izopćenje oca Tyrreli, te urednika i surad- nika ,Rinnovamento“ — a pokazuju, da će Pijo bezobzirno sjeći svaki pokušaj moder- nista. 0 domaćim stvarima. Matko Mandić. — Na prvi ove go- dine navršila se je 23-godišnjica novinarskog i političkog rada Matka Mandića. Pred 25 godina pozvali su istarski Hrvati Matka Naše Sloge“. Mandić se je, odazvao tom pozivu, napustio sigurno svoje profesorsko mjesto i preselio se u Trst, da preuzme nesigurno, puno tegobe, žrtve, samozaje i neugodnosti uredništvo ,,Naše Sloge“. Od tog dana Mandić je uz Laginju i Spinčića duša , Hrvatskog naroda u Istri i Trstu. Sve pobjede, koje je naš narod u tim otuđelim zemljama izvo- jevao, izvojevao ih je pod vodstvotn i mu- drim upravljanjem spomenute trojice. Mandić