Qijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K, Za ino-
gomstvo 10: K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
mmm predbrojen i za došasto polugodište. RE

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.
Štamparija DeGiulli i dr.
a.

 

 

Ne može se naprijed.

Komu strast nije oči zaslijepila,
za njega je očito, da se naprijed ne
može u Hrvatskoj ovako. Ona prava,
koja mi imamo, tako su uska za naše
potrebe, da nema u Hrvatskoj ni u
Dalmaciji čovjeka, kojega osobni in-
teresi nijesu zaveli, a da je zadovo-
ljan ovim stanjem. Mi svi osjećamo,
da smo prejudicirani i žrtvovani in-

 

teresima drugoga, a da je krivac
tomu ustroj monarhije, koji nam ne
dopušta ni da se branimo.

Eno banovine, koja ne može da
očuva ni prava zajamčena joj jasnim
slovom zakona, te valja da upotrebi
sredstva, koja inače ne bi bila do-
zvolje ia, da dokaže, da je živa. Pa
kad ona, koja ima svoju autonomiju,
ne može da više trpi, što će Dalma-
cija ta austrijska pepeljuga. Zahtje-
vati od nje, da bude+ zadovoljna sa-
danjim stanjem, to bi bilo isto
kao tražiti od čovjeka, koji treba
da žive od milostinje, da bude zado-
voljan svojim udesom. Jer poslije
gorkog iskustva od toliko decenija,
i oni u Dalmaciji, koji se ne bave
politikom, u tom su barem na čistu,
da u današnjem položaju Dalmacija
ne može ništa da postigne, ako joj
mogućnici sami od svoje volje što
ne dadu. |

Razumije li dakle Beck, za što
Dalmaciju njegova djela ne zadovo-
ljavaju ? — Jer je ne mogu, jer svi
znadu, da je ono, što nam on sada
nudi, samo plod časovite zabrinutosti,
a da netom nje ne bude, ne će biti
više ni brige za Dalmaciju. Ta sam
je Beck u nepromišljenosti svojoj,
kad je htio nas plašiti, dopustio, da
njegov nasljednik ne će biti tako
podatne ruke. Te bojazni ne bi bilo,
kad bi se Dalmacija u samoj Austriji
mogla nametnuti. Onda bi svi mihi-
stri predsjednici bili. za Dalmaciju
— Becki.

Druge su vrsti jadi, što Istru
tište, ali je i tu došo mak_na konac,
i tu narod tipi, jer mu u Aus-
triji nije moguće drugo nego trpjeti.
On vidi, da današnji sistem vladanja
pogoduje samo prodiranju tuđinca

U DUBROVNIKU, 4. siječnja 1908.

 

 

na jug. Od Trsta do Rijeke sazidane
su već neprijateljske stražarnice, da
stražu straže na ,njemačkoj adriji“,
da se ne bi domaći sin usudio podi-
gnuti glavu i osoviti se na svoje noge.

Jesu li u Bosni zadovoljni? Nama
se čini da ne, a ima to bolje znat
Burjan. Ali tada ko je zadovoljan
na ovomu blaženom slovenskom jugu?
Zar nemamo mi pravo, kad ka-
žemo, da se ovako ne može naprijed?

Ali ne kažemo to mi, tako misle
i sami pouzdanici vlade i sistema.
Khuen je to izjavio za banovinu, a
Tomašić potvrdio. Chlumetzky je re-
kao, da Dalmaciju _ treba osvojiti,
Hohenlohe u Trstu namiguje sočali-
stima,u Zadru na namjesništvu čekaju
da im mana pane u usta iz nebesa,
Burjan spominje sautonomiju Bosne
e Svi ti ljudi vide to isto, što i
mi,.ali niko ne. će. d.. presiječe gor-
dijski čvor.

I to tako ide sve naprijed, čvor
se sve više i više zauzlava....

 

Hrvatska borba.

Intervie s Belom Barabašom. —
Dopisnik ,Novosti“ interveniro je podpre-
sjednika neodvisne stranke Belu Barabaša
o hrvatskom pitanju. Barabaš mu,je odgo-
voro :

sla sam tako razjaren na Hrvate, da
kada čitam u novinama ,Hrvatsku krizu“
odmah poletim na drugu stranu, da se ne
ljutim badava, jer mi to samo škodi. Ja vam
mogu samo to kazati, da su se hrvatski de«
legati u Pešti tako divljački ponijeli, da
smo mi svi odlučili prekinuti sve sveze g
njima. Ako će tjerati mak na konac, mi
ćemo im oduzeti poslovnu upravu drž. že-
ljeznica ili u opće željeznicu, a onda neka
ge veze na deležancima, kao što su i prije 50
godina. Mađarska je vlada u opće pogrije-
šila, da se je upustila u pregovore sa Hr-
vatima. Sa divljacima se nemože pregovarati.

Primjetih na ove Barabašove riječi, da
je u nagodbi točno precizirana uporaba hr-
vatskog jezika.

— "To je svejedno, glavna je činjenica
ta, da su željeznice vlastništvo "mađarske
države, a tko se usuđuje samo taknuti taj
sveti pojam, smrviti ćemo ga nemilice.

Neka Hrvati rade što ih je volja, neka
pobijedi u izborima ma koja štranka, nama
j& sasvim svejedno. Mi ćemo dobro znati,
što nam je dužnost i kako moramo postu-
pati. Neka se Hrvati ne pozivlju na naš

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

  
 

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju. po po

godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. ——

 

odnošaj sa Austrijom, to je sasvim drugi
odnošaj, nego onaj u kojem se nalazi Hr-
vatska prama Mađarskoj. Neka se Hrvati
ne igraju s nama, jer vi poznate onu nje-

mačku rečenicu: ,Wer zuletzt lacht, lacht '

am besten“. - Ovaj fini odgovor jedne uva-
žene mađarske političke ličnosti, potpuno
je u skladu s njihovim postupkom u peš-
tanskom saboru s našim delegatima, ali on
odaje i nemoć mađarsku da Hrvatima na-
meču svoju volju i zakorie: unutrašnja ne-
moć pokriva se vanjskom bahatošću, rekao
je umni Prevost.

Starčevićanci ne će vladu. — ŽZa-
stupnik  Peršić  razlažući Starčevićanskoj
mladosti taktiku svoje stranke rekao je, da
Starčevićanci ne će i ne smiju na vladu,
oni ne će da dođu u sabor kao večina, već
kao jaka opozicija. Oni moraju do g. 1917
držati zemlju u uzbuđenosti. Rušiće i sla-
biće vlade i večine. 1913 g. ističe financi-
jalna nagodba ugarsko-hrvatska, te se go-
dine mora_izvojštiti financijalna satnostal-
nost, da se ojačani spremimo za 1917 go-
dinu. Te godine svršava austro-ugarska na-
godba, a tad je na Starčevićancima red, da
provedu svoj pravaški program, te da se u
ovoj monarhiji provede trializam. .

Vjećanja hrv.-srp. koalicije. —
Izborni odbor hrvatsko-srpske | koalicije dr-
žao je svoje vijeće pod presjedništvom Grge
Tuškana. Razpravljalo se o izborima i kan-
didatima. Gotovo glede svih kotara došlo
je do potpuna sporazama među strankama
koalicije. O nekim samo kotarim još ništa
nije odlučeno, dok se ne dobiju potanje

informacije, po kojim će se moči pravedno

odlučiti, kojoj stranci koji kotar pripada.
Koalicija će u svim kotarima postaviti svoje
kandidate, dok je najveći broj kotara od-
ređen za hrv. stranku prava.

Supilova kandidatura. — ,MRiječki
Novi List“ javlja, da nema ništa istine ob-
zirom na njegovu kandidaturu u Glini: 'Tu
je vijest izmislio jedan madžarski list iz
veoma prozirnih svrha, a domaće su je no-
vine prenijele kao istinitu.

Rakodczay u Pešti. — Ban i To
mašić odoše u Peštu, da valjda dobiju
odobrenje za proširenje Rakodezayeva prog-
rama, kako to želi uskrsla narodna stranka.
Obojica su dugo pregovarali 's  Wekerlom.
Konferenciji je prisustvovo i ministar _Josi-
pović. Istog dana u veče vratiše se 'Toma-
šić i ban u Zagreb.

Razgovor sa banom, — Ban dr.
Rakodczay primio je suradnika ,Uj Hireka“
koji o tome izvješćuje: Ban je bio vrlo po-
tišten, moglo mu se je čitati sa lica, da bi
rado drugom prepustio svoju čast. Kako
menati list nadalje saopćuje,

ponudio demisiju, no 1

 

ban dr. Ra.
kodezay ponovno je ministru. predsjedniku -_
inetski; del gt

i; VS s

 

o