Broj 6.
*
CRVENA HRVATSKA“.
Strana 3.
je načelo ove reforme, da svaki ugarski
državljanin mora imati tri glasa. Još nije
rješeno pitanje, tko bi imao pravo na dva
glasa. Jedno stajalište ide onamo, da svaki
državljanin, koji je vješt magjarskomu jeziku
u govoru. i pismu, imade pravo na dva
glasa. Proti socijalnim demokratima namje-
rava vlada istupiti time, da dvostruko
pravo glasa učini ovisnim i od izvjesnoga
poreznoga cenzura.
Kraljev gost. — Ruski veliki knez
Sergjij Mihajlović stići će dne 21. o. m. kao
gost Njeg. Veličanstva u Beč, gdje će u
carskom dvoru odsjesti. Ruski knez doći će
poglavito: da pregleda 1. zbornu topničku
pukovniju, čiji je on vlastnik.
Crnogorski knez ogtavio Kotor.
Bolesni crnogorski knez Stevan, koji se je
bio sklonio u Kotor u crnogorskog konsula,
otputovao je na 14. o. m. sa svojim otcem
knezom Mirkom i majkom gđom. Kostanti-
nović u Trst s hrv. ugar. parobrodom , Da-
niel Erno“. Iz Trsta će poći s talijanskim
prevoznim parobrodom u 'Tene riff kod Ma-
deire, da tamo na toplom zraku potraži li-
jeka svojoj bolesti.
Temps o Crnoj Geri. — Poznati
list ,Le Temps“ piše oštru kritiku o crno-
gorskim prilikama. Pripovijeda dogođaje
zadnjih dvaju godina. Osuđuje : 'Tomanovi-
ćevu vladu. Priča o proganjanju novinara i
članova narodne stranke. ,,Da ispričaju piše
Temps ovu politiku, ako i ne, da je oprav-
daju, proglasili su, da postoji zavjera pro-
tiv kneza. Istina je uhvaćeni su neki ljudi,
koji su imali bombe. Ali se nije moglo do-
kazati sveza ovih uhvaćenih anarhista s vrlo
uvaženim ličnostima, kojih je jedina krivica,
čini se ta, što su ozbiljno shvaćali ustav,
Lako je ljude označiti anarhistima, ali nije
dosta tvrditi, već treba i dokazati. A ništa
se nije dokazalo protiv Radulovića, Rado-
vića, Rajčevića i Ivanovića, koji su naprotiv
dokazali vanredne napadaje, kojim je bila
=== === ===> S Smm =a ——mmm—== mmm === === PSE SZDZEJISNSU
mu izbjegne odluči popraviti svoju pogrešku
zaprosivši Magdinu ruku. To će on tim ra-
dije učiniti, što je Magda danas bogata gos-
pođa, pa tako kao njezin muž mogao bi se
on zahvaliti na službu i udubno živjeti, kao
čovjek od karijere.
Ali ko će sklonuti Magdu da deda ruku
čovjeku, koji je nekad prevario i toliko joj
muke i boli pronzročio ?
Pastor, dobri andio. 1 pastoru je uspjelo
sklonuti Magdu. Na to je navela opet ljubav
prama svom dijetetu. ,A kad Yaše dijete
budu pitati tko ti je otac?“ Taj pastorov
upit bio je odlučan u Magdinoj odluci. .
I pristupio je k njoj g. Keller, da joj
zaprosi ruku, ili bolje da uglavi kako će oni
živjeti. U razgovoru on je postavio jedan
uvjet: dijete ne će oni uzeti ksebi radi
svog ugleda, nego će ga staviti u koje od-
gojilište. Taj je predlog bio dostatan da
povrijedi Magdino materinsko čuvstvo i da
ona ukaže vrata g. Kelleru.
Više nije ništa pomogla, da je skloni
na popuštanje. Ona više nije htjela ništa
da čnje o svom zavodniku. Ostavit će oma
otčinsku kuću, jer i tako ta kuća za nju
nema više nikakva značaja i poć će u svi-
jet, da tamo u životnoj borbi vojuje sa svoje
dijete. Stari otac tone mogao podnijeti, pre-
težak je bio za nj taj udarac, pa i život bi
mu bio suvišan, život bez časti, kako je on
shvaćao. Srčana kap riješi ga života, a nju,
Magdu ie, :
še
izložena njihova svojina. Ne može čovjek, a
da ne pomisli na ,,veliku zavjeru“ srbijansku
1899. Ove operacije mogu i trenutno uspjeti,
ali obično su kratkoga vijeka“. List svršava
veleći, da je knjaževa politika na krivom
putu, te da se mogu pomutiti dobri odno-
šaji sa Srbijom. Knez će se morat uvjeriti
da je teško narodu uduzeti ustav, kad si
mu ga dao.
Srpske željeznice. -— Prihod srpskih
željeznica prošle godine iznašao je ukupno
10,999.731.098 = dinara, a godine 1906
8,850.420:12 dinara. Tako je prihod željez-
nica za godinu dana poskočio za 2.149.291:87.
Dobar uspjeh.
Proti Fogazzarovu ,Santo“. —
Biskup Katschthaler izdao je oštru osudu
u svom diocezanskom organu proti listu
Salzburger Volksblatt zato što je u podlistku
tog lista počeo izlaziti prievod Fogazzareva
»Santo“. Biskup zabranjuje svojim vjerni-
cima čitali S. Volksblatt, jer da bi tim teško
griješili. a svećentsvu svom naređuje, da
nastoje, kako bi kuće katoličke boikotirale
list.
Predlog za Tolstoja. — Poznato je,
da je istočna ruska crkva izopćila bila iz
svoje zajednice najvećeg ruskog moralistu
grofa Tolstoja, jer je znao u svojim spisima
bezobzirno šibati mnoge mane crkvenih dos-
tojanstvenika. Onda su hiljade Rusa ustale
bile proti tom izopćenju, tako, da se je bilo
bojati crkvenog raskola. Sad izgleda, da se
je sam sveti sinod uvjerio o nepravdi, te je
Tolstoju nanešena izopčenjem, jer na zadnjoj
sjednici sv. Sinoda iznesen je bio predlog,
da se digne s Tolstoja ekskomunikacija. Da-
kako, da i kad bi predlog taj prihvaćen bio, Tol-
stoj se ne,će radi toga vele veseliti, kao
što se nije žalostio ni kad su ga izopćili
jer ,crkveni oci nijesu pozvani, da vjerni-
cima zatvaraju ili otvaraju vrata nebeska“.
Osuđeni vojnici, progonitelji Ru-
munja. — Prošlog ljeta, pri velikim voj-
ničkim vježbama, neki su madžarski husari
zlostavljali rumunjske seljake oko Brašove.
Nazivali su ih rumunjskim svinjama“ i
neke dobro izlemali. Rumunji su tužili zlos-
tavljače. Ovih se je dana vodila rasprava
pred vojnim sudom proti vojnicima “progo-
niteljima, te je narednik Wolf, koji se je
najviše istaknuo svojom surovosti proti Ru-
munja degradiran i osuđen na godinu dana
tamnice, dok je 14 husara osuđeno od 6
sedmica do 6 mjeseca.
Bolest Aleksandre Fedorovne. —
Ruska carica Aleksandra Fedorovna nije
prisustvovala običnom primanju čestitanja
na novu godinu. Uzrok je tome caričina
nevrastenija. Ovu je bolest dobila carica od
velike bojazni i nesigurnosti u kojoj već od
dvije godine žive carska obitelj. Bolest nije
pogibeljna, pa ima nade. da će carica Alek-.
sandra ubrzo ozdraviti,
Nemiri u Maroku. — U Maroku su
sad dva sultana. Prvašnji sultan Abdel-Aziz,
koji danomice gubi sve to više pristaša i
novoproglašeni sultan Mulai Hafid. U Fezu
su najprije proglasili Mulai Hafida za sul-
tana, a svrgnuli Abdel-Aziza optažujuć ga,
da je više volio strance nego urođenike, Za sadrži u sebi više od jednog zločina; ne-
Fezom se je poveo i grad Mechinec, a iz.
az da će i u samom 'Tangeru jaka jedna
stranka proglasiti sultanom Mulai Hafida.
Španjolska vlada javila je zakonitom sultanu
žiblska. 86 Kobe u Ta, jebe e ae plina naja. ojbi sa <pid D
Europa za potlačene narode.
Misao ravnopravnosti svih naroda, prava
obstajanja svakog naroda, mržnja proti sili
jačega: duboko su u uglađenom svijetu ta
načela prodrla. Pa, kad se nađe netko, koji
će preći preko njih, koji će svoju silu upo-
trebiti, da slabijega priduši, da mu narine
svoju volju, da mu pogrdi majsvetije
osjećaje, tad eto ustaje Evropa, da osudi
tog drznika, koji se je osudio ogriješiti o
najsvetija čovječja i narodna pravo.
Bjčrnson i Tolstoj, a za njima stotine
umnika uzvišenih osjećaja“ ustadoše, da
oštrinom pera osude madžarsku bahatost,
koja kuša do zakonima, krvi i zatvorima
uguši narodni osjećaj slovačkog i ostalih
nemadžarskih narodnosti. ,Velika Madžarska
industrija“ prikazala nam je te kulturne
Madžare u pravom svijetlu : tirani i izmož-
deni plemići; evropejci po odjelu, a mongoli
u duši, kojima je jedini cilj: održati se i
proširiti preko lješina tuđih naroda svoju vlast
i jezik.
A još prosvjedi Evrope ne zamukoše,
još se dosta ne izrugaše madžarskoj civili-
zaciji, kad drugi atentat na jedan narodni
život svrati na se pozornost svijeta: Nje-
mačka razglasane kulture, ,prvakinja među :
prosvietljenim svijetom“ 'stvora zakon, kojim
će poljačkom narodu oteti očinsku grudu,
da ga tim lakše odnarodi, njega, narod
razbaštinjeni.
I na taj narodni zločin oni ,,uzvišenih
osjećaja“ uprijeti će potom, i silom ugleda
svoga osuditi taj lažni njemački liberalizam,
koji je kadar take zločine počinjati. A pisac
»Quo Vadis-a“, razkomadane Poljske veliki
sin Sienkiewitz pozvati će milosrdne ljude,
da priteku u pomoć, da zapriječe zločin,
koji se Njemačka pripravlja izvršiti nad
poljačkim narodom.
Ljudi se tom pozivu odazivlju. ,Eco
de Paris“ donaša izjave ljudi ,uzvišenih
osjećaja“. Sveeenik uzorni Gairand napisa i
ovo: , Pred tiranskim činom, koji je zapri-
jetio ljudskom pravu, svih je dužnost pro-
svjedovati. Pa zatim, kakav bi. primjer dao
prusijanski kapitalizam socialnoj demokraciji,
htijući silom provesti. tako ogromno razba-
štinjenje“.
,Ja rado vjerujem — Verhaeren će —
da su ovi germanski mislioci protivni ovom
progonu, te d: će uzdići svoj glas, da ga
prokunu. Kad se to ne bi izvršilo, kad bi
zemlja Goethea, Schillera, Kanta i Nischea
do tole zaboravila svoju dužnost i svoj
poziv, ne bi nam drugo, preostalo, nego, da
uvrstimo prusijansku vladu u grdnje istočne
tiranije“. y
Ne zaostaje ni umni Claretie; ,Vaš
riječiti prosvjed u korist Poljske, duha i je-
zika poljskog, čista je i prosta, neoprovrž-
liiva afermacija svih ljudskih: bića, - građa-
na i naroda. Bilo je sudaca u Berlina. Ima
savjesti. One će se okrenuti, kao i mi, proti
nepravici, koju Vi optužujete.“
I veliki propovjednik sveopćeg mira, _.
Passy, se je. oglasio: ,Radi časti i koristi
svih vlada, ja -ne bi mogao gledati, a
1»
jedna od njih, koja god,
kovu pogrešku, za koju se moše : reći, da!
nikica kisi -pobetjek
,oeera + more o