:
E
:
Strana 2.
predstojnike. Neki suw'od pratnje lako ra-
njeni.
Demostracije slijede. — Demostranti
su se zatim razdijelili, te su u hrpama kre-
nuli put kuća odjelnih predstjonika. Polu-
paše prozore na kućama Gavranića, Crnko-
vića i Aranitzkoga. Neki su krenuli put
banskih dvora, ali su međutim došli oko-
njeni redari, te s golim sabljama otjerali
narod. Jedno desetericu su uapsili. Demo-
stracije su svršile oko 4 sata po podne.
Redarstvene mjere. — Okonjeno
redarstvo čuva Zagreb. Jedan posebni odio
brani banske dvore od eventualno pono-
vljenih demostracija. Redarstvo je izdalo
opomenu, u kojoj se prijeti oštrim kaznama
onima. te bi pokušali narušiti mir u gradu.
Ovako su Zagrebčani pričekali Rakodezava,
ovako eto pričekaše i Raucha, a istim će
načinom zaista primati i rušiti sve banove,
koje bude na bansku stolicu postavila ne
narodna nego mađžarska volja.
Zašto čovjek postaje nervozan.
Nije pravo govoriti o nervoznoj dege-
neraciji ljudstva, koja bi nastala otale, što
su današnji ljudi preopterećeni poslom. U
opće posao, ili zanat kako se to nazivlje, i
onda kad je težak, samo povećaje jakost onoga
ude, koja ga izvršuje. Za to i velika radinost
uma, pa ma kako dugo ona djelovala, nije
kadra sama od sebe, da nam razboli živ-
čani ustroj, koji je zdrav, ako uz to ne na-
dođu ostali koji štetni uplivi.
Iz ovih upliva rađa se nevrastenja. Ali
i drugi su tu užroci, a osobito nagnuće (pre-
disposicija), koja ili se nalazi u čovjeka,
najme baštinjena, ili je čovjek sam steče
radi nekih osobitih okolnosti.
*
Tri su osobite okolnosti, koje mogu
učiniti prekomjerni umni rad pogibeljnim :
1. kad neprestano mijenjamo predmet svome
radu. 2. kad je predmet uvijek isti. 3. kad
mmm —m=ms—————mam——=mummmmmmmm——=—==—=——m
Sudermannov »LAvIČNJ“.
Magda proslavljena g umica vratila se
je u rođeni grad. Silna je želja vuće da
vidi svoje roditelje, svoju sestru i starog
otca, koji ne će ništa da zna za svoju kćer,
glumicu, koja je teško povrijedila starčevo
shvaćanje obiteljske časti. Magda često pro-
lazi u kočiji mimo očinsku kuću i gleda u
prozore i vrata, ne bi li joj se otvorila, i
dozvolili joj, da se izljubi sa svojima. Mladi
svećenik gane očevo srce i starac privoli,
da ga pohodi izgubljena kći, jer je to valjda
volja Božja. 1 Magda stupi u svoju rođenu
kuću, izljubi se i izmiri sa svima, ali tu ona
nije došla, da ostane. Povrati će se u hotel,
jer konačno što bi to ona i radila. Otac bi
ipak želio da dok je u gradu, da stanuje kod
njega. Ona se nećka, dok je ne sklone pas-
tor. Ostat će Magda kod svojih, ali je zato
, CRVENA HRVATSKA“ "
iza velika rada nadolaze duševna ganuća, koja
nas znadu duboko i teško protresti.
Ljudi skloni nevrasteniji češće su od
te bolesti napadnuti u našim danima nego
li u prošlim zato, što prva dva uvjeta, koja
prije spomenusmo, češće i lakše se dan da-
nas ispunjuju. Sasvim tim ljuski organi-
zam može podnijeti i dulje vremena i rad
prečesto promijenljiv, kao što i rad nepres-
tano isti, a da tek veoma rijedko i to Ja-
ganim korakom dopre do međe koja dijeli
zdravlje od bolestnog stanja. Ova međa je
gotovo uvijek prekoračena, kad uz naporan
rad nadođu ganuča, te potresu duhom i obore
ga. Tako bi ganuče bila tuga, razuvjerenje,
brige, nemir, te osječaj teške koje odgovor-
nosti, osječaj, da se svakim časom nalaziš
u pogibli.
Što je veče nagnuče, što je manja ot-
pornost živčanog sustava u početku, to nam
i lakše, povodom spomenutih ganuča, rad
postaje težim, štetnijim i vodi mas do bo-
lesti. Isto vrijedi i za slučajave, u kojim
pogibli, te se rađa iz napornog umnog rada,
pridodaju se i drugi porazni utjecaji: pre-
komjerni užitak piča, duhana, nočno nespa-
vanje, prekomjernost tjelesnog rada, slaba
hrana, bolesti, nevelika pažnja za vrijeme
ozdravljenja i slično.
Od nevrastenje se ipak može ozdraviti.
Pisac ovog članka nas o tome uvjerava. On
je to svoje uvjerenje crpio iz iskustva, ali
za to treba da bolest, ma kako teško bila,
bude liječena velikom brigom, ustrajnosti i
ustrpljivosti.
Uzevši u obzir glavnije uzroke nevras-
tenije, prije spomenute, sami možemo doći
do zaključka, da se ova bolest pojavlja oso-
bito kod onih Yudskih. razreda, u kojih su
češći i naravniji "sami uzroci bolesti. Obrt-
nici, trgovci, bankiri, časnici; ostali radenici,
liječnici, odvjetnici i slični davaju najviši
broj neuvrastenika.
S drige strane treba opaziti, kako
umjerenost u umnom radu i uzdržljivost od
alkoholičnih pića nijesu uvijek dostatni uz-
najavljeni posjet izbavi Magdu iz teška
položaja.
Magdu je posjetio državni savjetnik pl.
Keller. Ona ga prima s ironijom. Raspreda
se među njima razgovor, iz kojeg izlazi da
je on baš onaj, koji je Magdi oteo djevi-
čanstvo. S njim je rodila milo čedo, i jedino
za ljubav tog dijeteta, ona prevarena i ostav-
ljena od nekad ljubljenačovjeka, pobjegla je
od očinske kuće i pošla u svijet, da kao
glumica prehrani gebe i svoje djete. 1 gladna,
i žedna, i prezrena, i gola bila je Magda.
Teških je dana ona vidjela, a to sve iz
ljubavi prama svom djetetu, za koje je ona
sve bila pripravna učiniti samo da ono .bude
sito i odjeveno, sretno, sretnije od svoje
matere Danas je ona bogata gospođa, sreća
još je poslužila, postala je glasovitom pje-
vačicom. Al to sve bogastvo ne čini je sret-
nom, jer su nezacijeljene rane tu u njenom
im ————mum——m—mumm=——=memmmmm—=—=—=—=—=—=—
roci, da obrane individua od bolesti: jer je
ustanovljeno, da nevrastenija nije rijedak
pojav ni kod seljaka, te da je često kod
Turaka, kojih je nehaj poslovičan, te koji
ne piju alkohola. U tim slučajevima igraju
ulogu druge okolnosti a osobito baštinjenje.
*
A jer je upravo ovo baštinjenje, kako
spomenusmo, jedan od glavnih povoda raz-
vitku živćanih bolesti, to bi se imalo sve
moguće učiniti, da se ograniče, ili barem
oslabe učinci: roditelji bi u prvom redu
morali nastojati, da njihova djeca ne skla-
paju brakove s osobama po baštinstvu ner-
voznim. Ali posve zapriječiti ovake ženitbe
veoma je dakako teško, «dapače nemoguče.
Osim običnih savjeta; te se daju radniku
uma, kao izbjegavati svaku prekomjernost,
neurednosti, ne piti alkohola i ne pušiti
previše, ne podati se radu odmah po ozdrav-
ljenju i t. d, ima jedan, koji pisac osobito
preporuča :
Covjek bi se morao, mnogo više nego
to obično biva, uvjeriti o ovome: da život
ljudski ne sastoji samo u trudu i dobiti;
da on ima mnogo više zadaća, nego je
onaj uspeti se do nekakvog stalnog stup-
nja u društvu: množe važnije od social-
nog stupnja'za čovjeka bi imalo biti živća-
no zdravlje. Mnogo više 1ego do društve-
nog mnenja čovjeku bi moralo bit stalo do
ovog subjektivnog dobra, te ovome zadnje-
ma mora čovjek imat smjelosti do potrebe
žrtvovati prvo. Ove opaske osobito vrijede
za one, koji osjećaju neku sklonost nevras-
teniji i slabljenje njihove živčane jakosti.
Deutsche Revue.
mmm
Posledi po svijetu,
Opće pravo glasa u Ugarskoj. —
,A Nepszava“ (list cocijalistički) saobćuje
viest, što je navodno dobiva iz sasvim vje-
rodostojna vrela, o načinu, kako je vlada
naumila provesti izbornu reformu. Osnovno
grijeh priznati. I s prezirom će se udaljiti
u svoju sobu.
Otac Magde čuo je cu viku i
došao je u sobu.
Smetenost u kojoj je zatekao državnog
savjetnika, njegovo bljedilo, izgubljenost još
je fiše starca potvrdila u uvjerenju, da se
je među njegovom kćerkom i gospodinom
Kellerom moralo nešto «teško dogoditi. 1
; odmah se starac sjeti svoje slutnje, koja ga
odavna toliko muči. Zamoli g. Kellera da
sjede i stade ga ispitivati iz daleka, da li
zna on štogod o Magdi, nije - li on kadgod
s njom ljubakao, posjetio je. Keller je na sve
svađu i
niječno odgovarao i zatim se udaljio tobože
uvrijeđen. Ponašanje Kellerovo još
je više uznemirilo starog oca. I pozove on
zatim ksebi Magdu, povede je u sobu i
tamo nakon mnogo zaklinjanja i moljakanja
uspjelo mu je prisiliti kćerku, da mu _ispo-
vijedi svoj pad, da mu reče, da je ona majka
djetetu, kojemu je Keller otac. U tome
priznanju ležala je i odluka starčeva.. 'Tre-
* balo je oprati povređenu. obiteljsku čast :-
pozvati Kellera na dvoboj. -
=. Gospodina državnog savjetnika Magdin
otac nije našao kod kuće. Ostavio mu je
stoga svoju karta. Kad se je Keller povra- .
srcu. a
A sad tu Magda gleda preda se čovjeka,
koji joj je oteo poštenje, koji je kriv svim
“On itujeje. — njezinim (patnjama, pa treba da joj uzavri
“traži od nje, da mu reče, da li je sačuvala krv, i da srdžbom 'bljesno prema tome pre-
svoje a ona mu se izmotava, varnika. A kad on još pokuša zanijekati
i, očinstvo] njezine kćeri, tad će istom provaliti
e
1
:
i
teško na duši. Al sva gorčina iz nje, sva ljutina, toliko godina
| svesti s pravog puta, ljuti se krivena u njenoj dušu i ona će bez obzira, tio kući odmah je shvatio značenje ostavlje-
i : da je tko no čaje stat vi < ne karte. => =. zn NM a toe