NEAL AMO JOE če kuIR Strana 2 3 , CRVENA HRVATSKA“ Broj 12. pak Rauch, novi ban, okupio je oko sebe nekoliko propalica i hoće da osnuje novu stranku unionističku, koja bi se zvala ustavna stranka“, radi toga pakrenuo je i novi list ,Ustavnost“, koji je počeo izlaziti na 1. veljače i to svaki dan. List se štam- pava u zemaljskoj štampariji. "Također je i ,Agramer Zeitung“ prošla u _ vlasništvo Rauchovih ljudi, pa se i ona štampava u zemaljskoj štampariji. Ove će novine zajedno sa službenim Narodnim novinama“ biti stožer, koji će podupirati baruna? Pavla Raucha i njegovu stranku, koju će oni nastoiati ustrojiti. Ove bi novine i ljudi okolo njih imali sačinjavati neki ,,Press-Bureaux“, koje bi u vanjski svijet širio vijesti, koje su povoljne po Raucha i njegovu okolinu. ,,Pokret“ je ovih dana do- sta dobro razčistio maglu, koja se je oba- vijala okolo čednih Rauchovih pomagača. Sada smo mogli razumjeti, da su to loše sluge još lošijeg gospodara. Defraudanti se međusobno raliiraju. Nešto bliži i otvoreniji pomagači ba- runu Rauchu postali su srpski radikali. 'To će biti jezgra buduće unionističke stran- ke, kako je vaš dopisnik imao prilike, da još mjeseca decembra prošle godine u ovom izvještaju u ,Crvenoj Hrvatskoj“ iznese. Nje- gove se ondašnje informacije sada službeno potvrđuju. Kandidati srpskih radikala sma- trati će se kandidatima službenim i službe- ni će ih aparat najzdušnije potpomagati, naravno, u koliko barun Rauch bude mo- gao djelovati na potčinjene organe svoje uprave. Dok su srpski radikali otvoreno prio- nuli uz baruna Raucha, to se hrvatski radikali pod vodstvom najvećeg živučeg Dr. Jozue drže s Rauchom potajice. Oni će biti neizravni pomagači. Oni će rušiti koaliciju, a Rauchu neće smetati, biti će lojalna opozicija. Naravno, da to nije javno i da fran- kovci ili bolje Frankovi telići, to energično od sebe odbijaju. No Frank je znao, što je radio, kada je 5 sati s Wekerleom konferi- rao. To sve nekako smrdi po spletki, koje se je pokojni Starčević najviše bojao. S to- ga hrvatski narod sada se i ne boji otvore- nog neprijatelja ni madžarskog nasilja, ali se za to boji Frankove izdaje iza leđa. Ili da se bolje izrazim, dobar je dio hrvatskog naroda uvidio zločinačku i izdajničku poli- tiku Frankovu, _ali ima još dosta onih naivnika, koji svaku Frankovu uzimlju pod gotov groš; rodoljubi se dakle boje, da Frankovim spletkama ne uspije zaluditi one prave hrvatske rodoljube, koji se nalaze u Frankovoj stranci, jer misle, da imaju posla s čovjekom, kojemu nije glavna vrlina ono, što je svim Židovima — geschiift. Ne će proći dugo vremena i mi ćemo biti svjedoci, da ipak Franku bar za njegove gospodare neće uspjeti njegov najnoviji geschift. ać. Pogledi po svijetu, Umoreni Carlos i Lujo Filip. Kralj i prestolonasljednik Portugalske bijahu poneseni ,iz Arsenala, gdje ih iza atentata prenesoše, u svoju kraljevsku pa- laču. Tamo su im tjelesa balsomovana, pak zatim postavljena u zlatne ljesove s cakle- nim poklopcima. Časnici straže okolo mr- tvaca. Danas će kralja i prestolonasljednika pokopati. Sažaljenje Evrope. Pichon francuski posala saopćio je komori ubojstvo kralja i prestolonasljednika Portugalske. Vlada je, reče on, izrazila kraljici Amaliji i obitelji njezinoj saučešće, pa misli, da je tim protu- mačeno i saučešće komore. Govor Pichonov prekinuo je socijalista Sembat, koji opazi, da je umorstvo bilo izazvano diktaturom. Francusku će nekoliko članova vlade pri pogrebu zastupati. Našeg kralja Franja Josipa zastupati će krilni pobočnik kape- tan Dietrichstein i konjanjički kapetan grof Hajos; a njemačkog cara Vilima pruski prine Friedrich Leopold. Talijanska camera, vanjski odbor austrijske delegacije i španjol- ministar izvanjskih ski sabor izraziše sažaljenje nad nesrećom. To su dakako sve službena sužaljenja, dok neslužbena Evropa drukčije misli; bolje da je pao kralj, nego da su stotine ljudi 'une- srećeni bili, koji nijesu htjeli = odobriti i prignut _šiju pod Franca i rasipnika kralja. Intervencija Engleske. čngleska vlada poslala je svoje - ratno brodovlje, koje se je nalazilo u španjolskoj luci Vigo pred Lisabon. Brodovlje je posla- to, da brani kraljevsku obitelj od eventuale revolucije. Engleski kralj ne će dozvoliti, da se skine s prestolja obitelj Braganza, te da se Portugal proglasi republikom, jer bi re- publikanski duh lako se mogao proširiti i na Španjolsku, te od tamo otprhnuti Al- | fonsa. Veli se, da kralj Eduardo želi Ma- nuela II oženit s kojom engleskom knegi- njom, kao što je to želio njegova ubijenog brata. Fraocuska ne će intervenirati, Ona se neće pačati u unutrnje stvari Portugalske. Pad Francov. Novi kralj Manuel II. bio je potvrdio Francovo ministarstvo u prvom svom pro- glasu. Ali kad se je sastalo na vijeće dr- žavni savjet, kraljica Amalija i markez So- verala, portugalski poslanik u Londonu od- lučno su zatražili, da Franco odstupi, jer da to traži interes dinastije i naroda. Franco je pristao zatraživši ipak, da u novo ministar- stvo mora uči jedan njegov prijatelj. Zelja mu je odbivena. Novo ministarstvo. Novo se je ministarstvo ovako konstruiralo : predsjednik, Pravosuđe, Campos Henriguez. Mornarica, Auguste Castillo. Izvanjske poslove, Vence- slav Lima. Rat, Tellez. Finance, Espregneira, a javne radnje Magalhaes. Sve monarhistične stranke obrekle su pomagati vladu. Ovoj je vladi zadaća raspisati izbore i otvoriti Cortes te ukinuti reakcionarne Francove zakone. Drži se ipak, da je ova vlada privremena. Iza nje će markez Soversla sastaviti vladu, te urediti i umiriti zemlju: Rrummacker: Parthole. Jutarnja rosa. Selija, sin pobožnih roditelja na gori Tabora u svetoj zemlji, bijaše često čuo o anđelima, koji poslani od Jehove, lebde dolje nad zemljom, te idu oko djece, da im pri- rede veselje i prijateljsku riječ pouke. Stoga govoraše Selija u svom srcu: Zastalno i ono cvijeće na polju ima svog anđela, koji ga njeguje. O, da mi je vidjet kadgod njegov prijatni lik! : I ou križom iđaše često na brdo, da zuje kozje njegovih krila, a njegovo ve- lavo oko promatralo je tada nebo, ili 4 7: mišljajući solom na cvjetastom bre- žuljku. * Ali uzalud; anđeo cvijeća nije mu se prikazao. — On radi doista neopaženo, reče dječak, te noću njeguje cvijeće, da danju raste, i zalijeva ga jutarnjom rosom, a kad se pomoli jutarnje crvenilo ide odatle. O, ja bih mu se tako rado zahvalio. Nakon tih. sij i i. Selija _pođe i 3 rac svojoj majci Salomi, i bijaše zadovoljen u svom srcu. A kad je pošao u svoju kolibu, zapita Saloma : Što si, moj Selija, učinio? Jesi li opet bio među cvijećem ? Dječak od- govori: Da, moja majko, ja sam potražio najlijepše u dolini, savijo ga u vijenac, eda ga anđeo proljeća noćas nađe. Njegov se stariji brat tada nasmije i reče: Beno, kada anđeo stvara cvijeće, imade ga i odveć, ne treba tvoga. Nato postane Selija u svom srcu žalo- stan i zdvojan, te pogleda svoju majku. . Majka pak reče: Utješi se, dragi Selija, anđeo ne gleda samo na cvijeće, već gleda i na srce, kojim savijaš cvijeće u vijenac i njemu posvećuješ, On će ga rado primiti. Tada se Selija utješi i zaspi. U snu mu se pak prikaže anđeo cvijeća i ljubezno ga gledaše. Ranom_ zorom slijedećeg [dana izađe Selija, te se povrati veseo s polja i poviće: Gledaj, majko, pa. raznih zem srz i nije odbio moj prinos. ze blistala jutarnje rosa. Suinotsi u djavičansko ljupkosti (dra- esčeanikoma Rite Kohla sa Ta/i na mom s jednom visu starog Harz-gaja i gledaše pro- mišljajući u dolinu, zaokruženu pećinama. Iz daljine odzvanjalo je veselje puka i ime Selke; tč, zemlja je slavila dan njenog rođenja. Sama pak Selka stajaše ozbiljna i mu- čaljiva naslonjena na jednoj jeli i promišljaše o svetom zavjetu, s kojim se je nedavno posvetila kršćanskoj udružbi, a njena duša bijaše puna tuge i duboka razmatranja. Uvelo lišće zastiralo je u dolini kršne puteve, a između hridina hujao je štenci vjetar. Selka reče tada: Nije li tijek. života svevoljom diktatora“ admiral Ferreira do Amarel.: sličan stazi ove bregovite doline, a ljudsko veličanstvo cvijeću trave? Trava se je osu- šila, cvijeće cetate? Trava se je osušila, .evi- jet je opao..... Gle! tada se, podigne tihi žaboe mari] vrhuncima ; iz razdvojenih oblaka spušte se. zrako na šumu, .a Selka u onom 'zujanju doću glas, koji govoraša: Riječ gospodnja ostaje u vječnosti. ori radostno skrene svoje lice onamo prama S: du“ bini otrueciiik Krlaih zuibvu dvić kuzrš-zveqairoma atv dij Čuje