Broj 16. sg omoROnannnmmm u —m—m—<m=<mS—_<—m—mm=—<musx—u——muu———ms«u_—. Turgenijeva, premda joj je bilo 84 g. ipak je poučavala u pjevanju, te je imala zahva- liti svojoj radinosti i tomu što je znala od- baciti svaku poništujuću sugestiju, ako je ostala najmilijom causeuses Pariza. Sjetivši se ovih 90 i 100 godišnjaka, koji su se istakli neumornom radinosti i vjerom u svoju mladost, te iz bliza izpitav- ši ove uzroke, vidit ćemo, da je produljenju života onih staraca. najviše doprinijela su- gestija jakosti i odsutnost poništujuće ideje, Mi opčenito imamo jedan veliki grijeh: zapuštamo naimo naše tijelo, kad dođemo do neke stalne dobe, obvladani nekim praz- novjerjem, po kojem mislimo, da kad smo dostigli 70 g., a kadgod i prije, moramo ostaviti sve naše poslove, vježbe, zabave, u jednu riječ, da se moramo povuči iz života. Naprotiv nas uči životoslovje, da naš ustroj u onoj dobi može vršiti sve životne funkcije kao i prije. Ako - naša probava ili koja druga fukcija razboli se ili oslabi, nije tome kriva starost, nego zli običaji, kojima smo se podali. Kad bi se držali neke umne ekonomije pri služenju s našim organima, mogli bi produljiti naš život preko vijeka. Pravom kaže Seneca, da život po sebi dug, postaje kratak samo za to, što ga mi ne znamo dobro upotrebiti. U istinu sve što se više misli, to se bolje uvjeravamo, da:je čovjek krvnik svog života, rad ne- pomnje pri uzdržavanju svog života. Kad bi smo ispitali našu savjest, protrnuli bi, kad bi smo upoznavali, kolik smo dio svog života uništili sa svojim nemarom 1 lako- mislenosti. A uz naše pogreške trebalo bi staviti one našeg uzgoja i obrazovanja. Bez sumnje, nauka o životu, način dakle, kako treba mudro i razborito ravnati svojim životom, može na dugo produljiti živovanje. * Najbolje je uteči se filoziji optimizma, ako se hoće izbjeći pogubnim utjecajima, koji nas napastuju u svim časovima života. CRVENA HRVATSKA“ , zla; i u najžalosnijim stvarima ima slatkih niti, i ako ne veselih; one niti treba tražiti. Čovjek je po naravi sklon optimizmu. Zapravo kaže .Max Nordau, da ljudstvo, prepušteno samo sebi, rađe se podaje i po nagonu veselim sugestijama. Ove nas su- gestije mogu lakše obvladati: treba ih samo upotrebiti u korist našeg zdravlja. Svi oni koji su nesposobni sami po sebi uživit se u ovu utješljivu filozofiju, mogu potražiti jedno uspješno sredstvo : autosugestiju ; o kojoj_dosta će biti, ako se spomene poznati slučaj dr. E. Begnault. Ovaj, da izliječi jednog čovjeka od sjete, zapovidio mu je, da svako veće napiše na zid svoje sobe je suis gai, te da zaspe, gle- dajući ta slova. U malo vremena bolesnik je ozdravio. Sveukupno, mi imamo u našoj volji neiscrprvo svedstvo proti težini starosti. Uredivši zgodno naše sugestije, pomoću njih možemo doći do divnih uspjeha. A osobito moramo gojiti najmočniju sugestiju, rad naime. Ako -ovako hudemo raditi, starost i smrt ne samo što će nas kasno posjetiti, nego ćemo ih dapače mi sami željeti. Mi ćemo na njih čekati, kao na prijateljice, te nam moraju kasno, veoma kasno donijeti ugodni čar njihove slatke i oštre sjete. — La Revue — Pogledi po svijetu, Austro - ruski sukob. Austrijska namjera graditi željeznicu od Uvca do Mitrovice uznemirila je Rusiju. Rusija misli, da joj je Austrija, kao druga kojoj je s Rusijom povjerena zadaća pa- ziti na ,statu quo“ na Balkanu bila dužna prije saopčiti svoju nakanu, nego -ju je Ehrenthal iznio na javnost. Ovom bi se željeznicom promijenio ,statu quo,“ Austriji u prilog. Austrija bi dobila prevagu na Balkanu i ne samo 'u ekonomskom nego i Za : Strana 3. mmm retioitnanttanninatitaijetaioAc no Gospođa Viardot, velika prijateljica U životu nema apsolutna dobra ni apsolutna . u strategijskom pogledu. :U slučaju rata Austrija bi u čas mogla prebaciti svoju vojska iz Bosne u Macedoniju i na srpsku granicu, dakle zagospodovati — položajem. Rusija iza svog poraza u Mandžuriji opet je svratila svoju pažnju na Balkan, opet je postala aktuelnom zamisao Petra Velikoga: preko Balkana prokrčiti sebi put do mora : pa upravo za to FEhrenthalov exposć morao je prašinu uzdići u Rusiji. Ovaj 'austro-ruski sukob ne -će ipak donijeti kakve teške posljedice : a najbolji je znak za to što ni jedna, ni druga vlast ne : opozvaše svoje poslanike. U najgorem slu- čaju mogao bi biti uništen Mirzstegski ugovor, te i Rusiji i Austriji, a i ostalim vlastima pustiti slobodne ruke na Balkanu. Nego i to će se zaista spriječiti osiguravši Rusiji dozvolu kod Porte za sagradnju željeznice od Dunava do Jadranskog mora. Ova bi željeznica bila kao protuteža austrij- skom uplivu na Balkanu. Srpska balkanska željeznica. Srpski ministar predsjednik Pašić bio je interveniran od jednog suradnika «Neue Freue Presse“ o pitanju željeznice novo- pazarskog sandžaka. Pašić je rekao, da je Srbija još prošle godine mislila upotpuniti svoju željezničku mrežu s prugom, koja bi vodila od doljnjeg Dunava tivalom Timoka do Niša, te otale preko Priština i Prizrena do sv. Ivana od Međue na Jadransko more. Ali Turska nije dala dozvolu za izgradnju te željeznice. Ova bi pruga osi- gurala Srbiji političku i ekonomsku slobodu. Iza izjave Ehrenthalove o sagradnji željez- nice Uvac-Mitrovica, Srbija misli, da će i Austrjia poduprijeti njezinu molbu kod Vi- soke Porte, a da će joj i ostale države pomoći, | Grčka će željeznicu. Grčke novine ozbiljno pretresuju pi- tanje o produljenju pruge, koja ide od Pi- reja da Larise, do turske granice. Otale bi grčka željeznica morala se spojiti s turskom željeznicom = Monastir - Salonić. Grci su =————————————=—>=—m——muu————um—————m—=—===>>m>m>m>ssru==>—=m=>=—= ==> ————————— »O, nešto veoma lijepa!“ odvrati mala, pali moraš doći i vidjeti !“ »T0 bi veoma rado“, ljubazno odvrati majka, ,ali gle! tvoj brat mora spavati“. Moleći nastavi djevojče: , Draga majčice, uzmi sa sobom i brata, da i on to vidi, te da se tomu veseli“. Majka se tada dosjeti djetinjoj bezazle- nosti, koja se ne samo veseli dobromu, već želi da podijeli svako veselje. ,,O“, reče potajno, ,tvoja je duša još blizu nebeskog kraljevstva, kako ću se dulje nećkati. Majka ustade i pogleda .u kolijevku. Dječak je mirno i čvrsto drijemao. / Na to prihvati ruku djevojčice, koja je poskakivala i reče: ,Ta, neka se divim toj lijepoti, što ćeš mi pokazati. > Kada su došli u vrt, digne mala svoju ručicu prama nebu i reče; // > » Pogledaj samo majčice, ovčice na nebu! Cijelo stado! jel' da, kako lijepo i milo!: 'To bijahu sitni oblačići, poredani kao bijele ruđaste ovce, koje na zelenoj livadi pasu, te-se svijetljahu u odsjevu | o dalečini, koja rastavlja nebo od zemlje. Tako je Adelaide u nebeskim oblacima gle- dala zemaljske ovce. , »O! blago tebi! pomisli majka i pri- tisne djevojče na svoja prsa. Cvatući čokot. Samuel, sudac i veliki učitelj Izraela, pohodi jednog dana proročku školu u Giboa koju je sam podupirao, te ga veoma obve- seli napredak prorokovih učenika u. različi- tijem znanostima, u svirći i pjevanju. Među njima bijaše također i jedan mladić, po imenu Adonjah, sin Milhe. Dječak se Ss muelu dopane. Ta, bijaše crnomanjast i lijep u licu, a ktomu zvuk njegovog glasa pun jakosti i zvonak. Njegova duša bijaše puna prkosa i taštih tlapnja, a to je proizlazilo što je drugima prednjačio u razmišljanji odredio dječaka za proroka Izraela. On se tomu opire, i to sam pokvaruje“. On izvede mladića na goru u vinograd, koji ležaše napram Remahu. I gle! bijaše vrijeme kada je trs cvala. 'Tada podigne Samuel svoj glas i reče: ,,Adonjah, što vi- diš%“ Adonjah odgovori: , Vidim vinograd, a iz daleka me zaokružuje miris trsovih cvjetova“. Samuel reče: ,Stupi naprijed i promotri trsov cvijet“. Mladić pristupi, promotri i reče; ,,Nije- žan jecvijet, ali neznatne boje i smjerna stasa“, Samuel na to odgovori i reče: ,A ipak donaša božanski plod, da razveseli _srdce ljudsko i da obnovi njegov stas, da bude trsov rast u vrijeme svog cvjetanja, prije neg donese skupocjen plod! — Spomeni se i ti, u svojoj cvatićoj mladosti, čokota !“ A Adonjahio, siu Milima, kosnu se ro ove Samuelove riječi i povrati se: tihim i