i
b
:
:
e
:
f
»
propasti i sklonuo se je u jedan lični kotar:
Srb. To je jedan srpski kotar, pa je made,
da će i tamo propasti. Odjelni predstojnik
za pravosudje Slavko Aranicki kandidira u
Novoj Gradiški proti D.r Aleksandru Badaju,
bivšem odjelnom predstojniku za narodne
vlade. U zadnji čas došlo je do sporazuma
između srpskih radikala i bana baruna Rau-
cha, te će prama tomu radikalni kandidat u
Novoj Gradiški Jovan Jovanović odstupiti
na korist Aranickoga.
Jovanović će pak kandidirati u Novskoj
proti Dra. Augusta Harambašića, gdje će
ga vlada podupirati.
Ovih je dana bilo po ovdješnjim novi-
nama dosta govora o posljednjoj audienciji
bana Raucha te o sporu njegovom sa zaje-
dničkom vladom. Vaš je dopisnik u sretnom
položaju, da može javiti neke detalje i o
jednoj i o drugoj stvari. Što se tiče audien-
cije stvar stoji ovako: Jedna uplivna ličnost
iz Hrvatske, koja ima sveza s dvorom prika-
zala je istinski položaj u Hrvatskoj, te je
također pokazala u pravom svijetlu djelovanje
i namjere baruna Raucha. Osobito je bilo
istaknuto, kako Rauch terorizira činovništvo
i kako vlada sama nastoji da izazove nerede,
da opravda svoje oštre mjere. Iza ovog pri-
kaza uslijedio je poziv iz kraljeve kabinetske
kancelarije direktno na bana, da dođe u
audienciju, a da prije nije bio obaviješten ni
Wekerle ni Josipović. Sada se može razu-
mijeti, kako je hrvatski ministar Josipović
samo dan prije Rauchove audiencije mogao
u novinama izjaviti da njemu i zajedničkoj
vladi nije ništa poznato o banovoj audienciji.
Kako se vidi banova audiencija je bila
neke vrsti : ad audiendum verbum.
Što se pak tiče spora između Raucha i
zajedničke vlade također vaš dopisnik zma
iz posve pouzdanog izvora kako stvar stoji.
.Spor između Raucha i zajedničke vlade stoji
u savezu s njegovom audiencijom. Onaj pri--
kaz uslijed kojeg je Rauch bio pozvan' u
audienciju, djelovao je na samoga kralja.
Sam kralj želi, da ima mira i neće da se
upusti u nikakve protuustavne mjere. Kralj
CRVENA HRVATSKA“ Broj 16.
je uputio Wekerlea, da pregovara s koalici-
jom, jer će ona dobiti većinu u izborima.
Sada postaje još razumljivije, radi čega se
je sam Wekerle približio u prošlu subotu
našim dolegatima i izjavio im, da on nema
ništa protiv koalicije i ako ova dođe u ve-
ćinu, da će snjima pregovarati. Tako se može
već kazati, da je Rauch pao, ako se održi
Wekerle. Rekao sam, ako ostane Wekerle,
jer je i njegov položaj uzdrman i ako se o
tomu za sada ne govori po novinama. Stvar
naime stoji ovako: Košutovci hoće pošto
po to, da održe Raucka, jer kad nemaju
uspjeha prama Beču, hoće da ga imaju pra-
ma Hrvatskoj. Radi toga se oni i bune sada
proti Wekerleu i hoće da ga sruše. Pitanje
je sada hoće li pobijediti Wekerle ili neod-
visna stranka To su dočuli i srpski radikali,
te se odmah požuriše u Peštu, da obaznaju,
što je na stvari. Grof Batthyny im je ka-
zao, da se ne boje ništa, da će se neodvisna
stranka svim silama zauzeti za Raucha i
radikale jer, reče im: Vaša stvar i naša
Je stvar. ać.
Volja u Životu.
Minuli je vijek dostojan spomene, što
nam je ukazao veliku moć sugestije, doka-
zavši koliko ona može uplivati na ljuski
ustroj, prouzročivši mnoštvo reakcija i fe-
nomena, koji nam se na prvi mah prikazuju
neshvatljivim. Trebali bi čitavi svezci, da
se dokaže materialno djelovanje duha; dje-
lovanje, to jest, naše ideje, naša iznenađe-
nja, naši osjećaji o tijelu. Slučajevi su to,
koji nedvojbeno dokazuju, da psihični upli-
vi proizvode jednake učinke, kakve i pod-
ražaji ili uplivi mekanike.
Kad se promišlja na ovaj nedvojbeni
odraz duha na tijelo, odmah se uvidi, da
nam je narav dala na razpoloženje neka
sredstva s kojim možemo podpuniti našu
sreću na zemlji. Ali na žalost, ljudi se ne
služe s ovim sredstvima. Mi znamo dobro
kako se lako upotrebljuju, te kako su od
stalna usjeha moralna stredstva podana nam
od naravi; ali se ipak malo ko s njima
služi.
Naše psihične sile, ako se dobro upot-
rebe, mogu nam biti od neprocijenive ko-
risti za prodaljiti naš život. Pisac je ovog
članka dokazao u knjizi Philosophie de la
longevitć, kako sugestija zlo upotrebljena
skračuje ljudski život: kad dođemo na neku
dobu mi se trujemo s idejom o blizom koncu
našeg života. Gubimo vjeru i naše sile, a
one nas ostavljaju. S isprikom, da nam
starost pritišće leđa, priučujemo se sjeda-
nju, te. napuštamo svaku zaposlenust. 'Tako
po malo naša krv iskvarena od ljenosti, i
naše stanice ne pomlađele, otvaraju vrata
svim bolestima. Prerana nas starost napane,
te joj mi podlegnemo prije vremena, radi
štetne autosugestije. A mi, antisugestijom
inoramo : se _ služiti, da produljimo naš
zivot, a ne da s njome pospješimo smrt. U
ovom se može uspjeti, ako dozovemo u pa-
met mnoge primjere dugovječnosti, te ako
se uvjerimo, da ćemo i sami dugo živjeti,
utisnuvši u naš um koristne, zdrave i utje-
šljive sugestije.
*
Proučavajući život nekih stogodišnjaka,
uvjerit ćemo se, da su pri podnašanju te-
žine starosti bili pomagani od samosvijesti
u vlastitu snagu.
Barun de Waldeck, koji je umro u
Parizu 1875. u. 109 g. svog života, veoma
je brižno pazio na ovu sugestiju : da će još
dugo živjeti. Kad se mu bile 102 g. zapo-
čeo je pisati, kako kaže njegov biograf Pierre
Giffard, djelo o mesičkoj arheologiji u tri
svezka; a umro je u potpunoj svijesti.
("[ghiDekan francuskih načelnika Rigand,
rekao je piscu, namjerivši se na nj na iz.
ložbi g. 1900, da se on svako jutro diže
na 4 sata premda mu je 92 g., te pošto se
izamija, da se odmah dade na posao. —
A vaša 92 godišta? zapita ga pisac — Ne
vidim ih — odgovorio mu je dobrodušno
starac, koji, premda opterečen javnim pos-
lima, nadzirao je još uvijek svoje težake.
=== mmm u ———————————————————— o—————=
Rrummacher: Parabole.
Čovjek na Karmelu.
U tihom seocu na gori Karmelu življaše
"mudrac, kojem je duh gospodnji podao dar
utjehe i vidanja. Polazaše sve kuće, u ko-
jimgod bi se malazio koji bolesnik, te ga
njegovaše s velikom brigom ; ili je prijatnim
riječima tješio i okrijepljivao umiruće ili je
tišao muke i boli .plačućiu. ;
Ta, on poznavaše tajnu moć ljekovitih
trava i srca ljudi, premda je i on bio čovjek,
tačnije mladić. Radi togu ga ljubljahu svi
ljudi i moljahu ga, da se svrati u njihove
stanove, njegovo se pak in. uadaleko raz.
prostranilo.
Ali gle! Iz kraja Mizraim nadođe u
seoce na gori Karmel i u naokolo ležeća
mjesta kuga, ljudi se razboliše, & mnogi od
njih i pomriješe. Ta kuga bijaše pogubna.
Odasvad, gdje bi se nalazio koji bolestnik,
Nd e ga ozdravio i tješio
u i noću. .
- Njegovo se tijelo tada izmori, a njegova
duša bijaše tužna stoga, što je kuga često
bila jača od moći njegovog umijeća i od lje-
kovitih trava, te :se stade bojati sa svoj mla-
denački život.
_Nije mu dostajala kruna snanja, smjer-
.-
nost, jer se je pouzdao u sama sebe i u
svoje umijeće, a ne u Gospodina.
x
— Tada ga povede i njegov duh na goru
Karmel, te je oklijevao, da li će ostati ma
gori i nepovrativ se više, ili će tražiti lje-
kovitih biljka i trava, na utjehu i okrepu
bolestnicima.
Tako izađe i govoraše u svom srcu:
»Narav mi je iz mladosti bila učiteljicom.
Neka me ona i sada poući !“
Stade pred krasan cvijet, koji se je u
svom cvatu ljepše dizao, nego li Salamon u
cijelom svom veličanstvu i reče: ,Ovaj ovijet
cvate u svojoj ljepoti i mladenačkoj snazi
sam od sebe, te otvara svoju čašku zrakama
sunca i blagom lahoru, koji se prid večer
šulja nad razinom , morskom. “ može
čovjek riječima uraditi, već, da se bezbrižno
u samom sebi dokonča ?
plod mog znanja! Kao što se ovdje nad
krasnom cvijetnom čašicom krili leptir, tako
neka se moj život bude krilio nad mojim
umijećem.
*
Tako govoraše i pogleda cvijetnu čašicu.
Gle! fa dnu čašice ležaše mrtva pčela.
Odveć natovarena cvjetnim praškom u radnji
je ispustila svoju dušu.
On je to gledao i mučke je promatrao
bezživotnu odjeću životinjice — a purpurno
rumenilo stida oblije njegovo lice. *,O poznam
te“, poviče, ,božji duše u maravi;- oprosti
mojoj turobnosti i ludosti. Od sada slijedim
tvoj mig, te se,,kao vjeran pitomac, vraćam
k tebi i k svom zvanju !“ :
'Nato skupi najplemenitije biljke gore,
te se smjerno i vedra čela povrati u seoce
k kolibicama trpećih.
Ovčice.
Bijaše jedne, a tihe ljetne večeri. Majka
sjeđaše u sobi kraj kolijevke ljubaznog odoj-
četa i pjevaše mu uspavanku.
U o dođe iz vrta u sobu mala Ade-
poviče ,dođi, vani ima krasnih stvari da
vidiš“. '
»Ta što je to 1“ zapita majka.