Broj 18.

ureda: pa zanago je veoma prijeporno, da
li ovi uredi pobuđuju kod _ svojih činovnika
više altruizma, nego li to vrše privatni
uredi: Dapače je utvrđeno, da državna
služba, dok dijeli svog posjednika od proiz-
voditelja bogatstva, ne podaje nikakav po-
ticaj na uzvišeniju djelatnost.

Ne bi smjelo biti neprijateljstva među
poštenim individualistom i socialistom : obo-
jica žele ono, što drže koristnim po druš-
tvo. Socialista pokazujući na pogreške in-
dividualiste, pomaže mu, da ih se riješi.

*

Za sada osobni monopoli bacaju nezas-
luženu mržnju na individualizam, dok obrtu
oduzima koristi utakmice. Nužno je, da in-
dividualista kuša proučiti: riješiti pitanje
monopola, budući ga i socialiste nastoje po-
moći u nadi, da će se tako vlada prije od-
lučiti uzeti u svoje ruke promet, iza kako
on postane svojina malog broja ljudi.

Prvaci u trustu i socialiste slažu se u
tome, da monopoli znače ekonomski
napredak: prvi, jer misle iz njih korist
crpsti; drugi, jer bi željeli, da ih vlada
osvoji.  Individualiste naprotiv tvrde, da
koneetracija obrta prestaje biti od koristi
ekonomiji, ako ograničuje utakmicu, te da,
i ako bi se imalo koristi od monopolizacije
cijolokupnog obrta sa strane države, to ko-
rist ipak ne bi mogla nadoknaditi štetu,
koju bi prouzročilo silovito uništenje inicia-
tive pojedinog čovjeke. — Po Jenningo
Bryanu. —

Pismo iz Zagrebu,

Zagreb, 23. februara 1908.

Situacija pred izbore. — Još malo dana

i to u dojdući četvrtak i petak obaviti će
se izbori za hrvatski sabor. Teror, koji izva-
daju s jedne strane upravni organi, a s druge
Frankovi telići nije moguće opisati. Sve se
urotilo protiv srpsko-hrvatske koalicije ; ra-
dikali jedne i druge bagre u svemu idu
na ruku raznim nasiljiza upravnih organa.
Što se sada u Hrvatskoj događa, to se nije

 

ni za najgorih Khuenovih vremena doga- .

dalo. 8&a ma vlada ne poštuje zakone, već
ih naziva tako zvanim zakonima. Iz prora-
čuna se troše, ne samo redoviti, nego i
izvanredni izdaci.

Za kotare koalicijone određeno je, da
se po mogućnosti na dan izbora izbor si-
stira. U mekim kotarima, premda su izbori
raspisani, nijesu još listine izborne objavljene.
Izdati će se izborne legitimacije, samo da,
se izbornici zbune i zavedu. Vaš dopisnik
saznaje, da radi svih ovih nezakonitosti de-
legati kraljevine Hrvatske na zajedničkom
saboru spremiaju energični prosvjed. 'Tako
je bivši podban Vladimir pl. Nikolić brzo-
javno se obratio na ministra predsjednika
D.r_ Vekerlea, kao ministra financija radi
protuzakonitosti, što ih počinja fimancijalni
ravnatelj u Oguli: u.

No usprkos svim tim nezakonitostima,
usprkos svim premještavanjima činovnika i
ujihovim suspendiranjem od službe; usprkos
terora Frankovaca ; usprkos bratoubilačkog
izazivanja sa strane srpskih radikala ; uspr-

kos svega toga izgledi koalieije stoje posve
dobro, Svaki dan dolaze to povoljnije vijesti

iz raznih krajeva domovine. Narod teroru

radikala i jedne, i druge bagre sa nasiljima

vlasti odgovara jednodušnim  pristajanjem _

uz koaliciju i njene kandidate. Svukud se
kule Frankovačke ruše i drmaju. Tako n.

Li

1.4.

čodi * a M Ce

A

CRVENA HRVATSKA«

b e

 

Strana 3.

u << —————————m—=m=<—<—um<m=—m<u=<m—mu>—=—=—=—=—m=<—<—mU—m=—=e

pr. treći izborni kotar grada Zagreba, koji
se mislilo da je nepredobiva tvrđava Fran-
kova i u koju se je teško bilo i uputiti pa
govoriti proti Franku, eto i ta se kula drma
i to iz temelja drma. Neću da budem veliki
optimista, pa da rečem, da je Frankovluku
u Zagrebu za uvjek odzvonilo, da će mu
brzo odzvoniti, to može i najveći pesimista,
da kaže. Prvi kotar, gdje kandidira profesor
D.r Gjuro Šurmin, osiguran je za koaliciju,
tako isto i drugi kotar, gdje kandidira po-
pularni grof Kulmer. Borba ostaje samo u
trećem kotaru, gdje se bore u ime koalicije
Mato pl. Huzjak i Ivan Peršić sa strane
Frankovaca. Ovdje će borba biti najjača i
najžešća, pa svijestan terora, što ga znadu
Frankovci upriličiti, ne mogu reći, da će
koalicija posve sigurno pobijediti, premda
šanve koalicije stoje posve dobro i ne bude
li kakovih osobitih nasilja, može se računati
na uspjeh koalicije i u ovom kotaru.

Tako je danas prije podne bio obdržan
pouzdani sastanak nekolicine izbornika u
HI. kotaru zegrebačkom. Taj izborni sasta-
nak pokazao je, da se i treći kotar grada
Zagreba počimje odalečivati od pogubne
Frankovštine. Poslije izbornog sastanka, na
kojem je bilo veoma mnogo izbornika, sa-
kupljeni prirediše kandidatu koalicije M. pl.
Huzjaku impozantne ovacije. Dopratiše ga
svi korporativno do njegova stana pjevajući
rodoljubne pjesme. Pred njegovim stanom
zapjevaše ,Lijepa naša,,, pa se raziđoše.

Da nisam sam vidio, paček prisastvo-
vao toj povorci, ne bih mogao vjerovati,
da se je to dogodilo. U jednoj frankovačkoj
kuli kroz glavnu ulicu prolaziti i vikati
proti Franku i Peršiću, te njihovim poma-
gačima, to je bilo teško i zamisliti, ali to
se je ipak dogodilo, i to bez ikakve upa-
dice. Vremena se mijenjaju i marod sve
više i više i ako polagano počinje, da se
odklanja od one pogubne  Frankovštine,
koja ga je na žalost u nekim predjelima
bila zarazila.

Činovništvo za slobodu izbora. Ko je
mislio, da Rauch i njegovi pomagaći mogu
računati ma i na deset kotara, taj se je kruto
prevario. Ono, na što je barun: Rauch naj-
više računao, što je htio, da pod svoju
vlast uspregne, te ih raznim premještanjima,
i suspendovanjem od vlasti zastraši — lir-
vatsko činovništvo naime eto i to je izdalo
Raucha. Oni su danas glasno i jasno pred
cijelim Zagrebom i pred čitavim hrvatskim
narodom javno poručiti barunu Ranchu, da
su oni pravi sinovi hrvatskoga naroda, te
se neće dati upreći u ničiji jaram, da budu
gonieni proti narodu, koji ih je rodio i koji
ih hrani. Ovđe mislim na impozantnu skup-
štinu činovnika, koja se je danas poslije
podne držala u prostorijama hrv. sokola.
Skupštini je prisustvovalo preko 500 či-
novnika, a ostalog općinstva ni broja se
nezna.

“Od hrvatskih delegata - prisust vovaše

“ profesur Šurmin, koji je ujedno kao profesur

bio jedan od sazivaša sastanka, onda pri-
sustvovaše bivši presjednik sabora Bogdan
Medaković, bivši proban Vladimir .pl, Niko-
lić, onda grof Kulmer, Svetozar Pribićević,;
Bude Budisaljević, Ljubo Babić Gjalski te.

Starčevićanac Ivan Peršić. Za predsjednika .

skupštine bio je izabran gradski viječnik

Weber, prvi je govorio poštarski činovnik -

Hrnjak, onda su govorili narodni zastupnici.

NIA ei: poeataloi“ še: she Sivi Ne sand

y g i

. a
JM ' M sme

oi ri i: WW net ei SAMA ti anji Gei i ORTE

glasili potrebu, da se glasuje za koaliciju.
Silni je aplauz bio kada je govorio bivši
podban Nikolić i grof Kulmer. Manifestiralo
se i za slogu Srba i Hrvata. Rezolucija či-
novnika prihvaćena. je jednoglasno. Poslije
svršene skupštine čitava masa zapjeva
»Liepu Našu“ stojećki i otkrite glave. Pos-
lije toga zaori čitavom dvoranom abzug
Czernkovich.

Resolucija glasi ovako :

Resolucija sabranih činovnika u_javnoj
skupštini dne 23 veljače 1908.

1.) Činovništvo kraljevine Hrvatske
osuđuje svaku presiju i utjecanje na slo-
bodu savjesti podređenih činovnika, pa osu-
đuje i najuovije pokušaje oko izigrivanja
zakona od 1, ožujka 1907. za zaštitu slo-
bode izbora, koji je potvrdilo Njegovo Ve-
ličanstvo.

2.) Sakupljeno činovništvo ujedno iz-
javljuje, da se neće dati smetati u slobodi
ispovijedanja svoga uvjerenja ni od mnajvi-
ših oblasti, te će svaki pokušaj sa zakonom
u ruci najnegerčnije odbiti.

3.) Na svaku povredu zakona upozo-
ruje se već sada budući zastupnici, te se
pozivaju, da povredam zakona i u saboru
pribave dotičnu zadovoljštinu. — ać. .

Pogledi po svijetu.
Ex-ministar Nasi osugjen.

Napokon dovršena je u Rimu parnica
proti talijanskom bivšem ministru Nasi,. koji
je bio optužen radi pronevjerenja državne
blagajne i radi nekih drugih prljavština.
Preko po godine ova parnica zaokuplja
taljansku javnost: razgovaralo se je u ku-
ćama, kazalištama, kafanama i po ulicama.

 

4

Raspravljalo se je i prepiralo, a novine '

punile svoje stupce s parnicom Nasi. Javno
se je mnijenje razdijelilo u dva tabora pro
i contra Nasi. Demostriralo se je, a u
Siciliji, rodnoj zemlji optuženoga, došlo je
čak i do sukoba s oružništvom. U jednu
rijeć odigrale se sve one obične komedije,

koje se vrše, kad gospoda ministri, princevi, -

knjeginjice, u jednu riječ sve ogobe više
društvene časti i ugleda dođu na optuže-
ničku klupu. Ta komedija svršila je ovoga
puta s osudom, jer se drukčije baš ni-
kako nije moglo: Nasi je osuđen na ll mj.
i 20 dn. tamnice, ma globu od 292 lire,
isplatu parničkih troškova, i isključenje iz
državne službe za vrijeme od 4 g. 2 mj.
Zaista osoba niže društvene časti i ugleda
ne bi ovako cijeno bila prošla.

Kralj Aleksandar o novopazarskoj željeznici.

Slavenofil Svatkovski saopćuje u Russ-u.
svoj razgovor, što ga je imao pred nekoliko “
godina s pokojnim srpskim kraljem - Alek-
sandrom o eventualnoj novopazarskoj že-
ljeznici. Kralj Aleksandro — veli Svatkovski
— reče mi, da ga je sve strah, da Austrija
u zgodnoj prigodi, usprkos" svog skladanja
s Rusijom, ne sagradi željeznicu preko No-
vopazarskog sandžaka. U tom bi slučaju,

nadoda Aleksandro, sakupio sve vojne.

sile, koje moja Srbija može dati, te bi s
vojskom od 200,000. prepustivši Beograd

svojoj sudbini, Srđ put -Stare Srbije. -