Strana 4. »CRVENA HRVATSKA“ Broj 20. Orman iii m zi. nerala Stossela, promijenivši mu kaznu u da ja kušam činiti ophod — a nadasve — da prisustvuju djelovanju zajedničkog sa- bora. Rijet bi, da je na plenarnoj sjednici koalicije odbučeno bilo, da naši delegati povedu odlučnu borbu proti revizije poslo- vnika. Uz njih će biti, zaključujuć po do- sadašnjim izjavama, i zastupnici ugarskih narodnosti, dok bi desidenti odustali od navještene borbe proti reviziji, jer da se oni tobože ne smiju boriji proti onome, proti ćemu se bore Hrvati, neprijatelji mad- žarske države. Plenarna sjednica koalicije, držala se je u Zagrebu na 4 o. mj. Predsjedao je Tuškan. Izabran je izvršujući odbor koali- cije, koji sastoji od predsjednika 'Tuškana, Bauer, Zagorac, Purić, Medaković, Peleš,. Pribičević, Nikolić, Roje, Lorković i Supilo, Koalicija je raspravljala o sadašnjem po- ložaju. »Vr. Allg. Zeitung“ o Hrvatskoj. Taj službeni list donaša članak o položaju u Hrvatskoj. U članku se kaže, da ban Rauch zaista ne će dobiti dozvolu s najvi- šega mjesta, da raspušta sabor sve dotle, dok ne stvori nekakvu unionističku većinu. Rauch nije pokazao ni najmanje sposobnosti za ozdravljenje položaja u Hrvatskoj. Hr- vatska i Srpska koalicija tako je jaka, da je nije moguće uništiti; dok barun Rauch nije na pravom mjestu. Za umiriti Hrvatsku treba joj donijeti sunce i topline, a ne oluju. Da se stim više u Hrvatskoj ne uspjeva poka- zali su zadnji izbori. Pogledi po svijetu. Andrassy kod kralja. Ugarski ministar Andrassy bio je pri- mljen od Njegova Veličanstva u posebnu audienciju. Ministar je izvijestio kralja o reviziji poslovnika i o reformi izbornog prava, koju Andrassy kani podastrijeti ugar- skom parlamentu. Ona počivati će na ova tri temeljna načela : izborno će pravo biti plu- ralne naravi, te će imati jedan glas onaj, koji zna čitati i pisati, dva glasa tko plaća stanoviti porez; a tri glasa, tko ima višu izobrazbu. Drugo je načelo javnost izbora, e treće sastoji u tome, da komunalno iz- borno pravo ne će biti istovjetno sa sabor- skim. Kako se javlja, kralj je odobrio \yve Andrassyeve predloge. Željeznica Dunav-Jadransko more. Srpska vlada, poduprta od ruske zatra- žila je od sultana dozvolu za sagradnju že- ljeznice od srpske granice do sv. Ivana od Medue na Jadranskom moru. Ruska je vlada istodobno poslala talijanskoj vladi obznanu, da će ona poduprijeti kod Porte tražbinu za dopust: izgradnje željeznice Dunav-Ja- dransko more, pa stoga preporuča talijan- skoj vladi, da bi i ona poduprla tu srpsku tražbinu. Uslijed te preporuke sa strane Ru- sije naredio je talijanski ministar izvanjskih posala Tittoni svome poklisaru u Carigradu, da toplo preporuči kod Porte molbu Srbije za željezničku koncesiju. Tittoni je o tom svom zauzimanju kod Porte za Srbiju oba- vijestio austro-ugarskog poklisara u Rimu, <“ [a ovaj mu je odgovorio, da njegova vlada Dunav-Jadransko more. “ : "e « jednogodišnji laki zatvor. Po izvršenoj kazni ostat će Stissel u svojoj časti, te će kao umirovljeni general uživat svoju platu. 30-godišnjica oslohogjenja Bugarske. Bugarska slavi 30-godišnjicu svog oslo- bođenja. Na 2. o. mj. duga je povorka na- roda u Sofiji krenula do pred kip cara osloboditelja. U povorci je bila cijela Bu- garska zastupana : znanstvena društva, kor- poracije, vojska, svećenstvo, odaslanstva iz provincije, pročelnici oblasti, učenici i pro- fosori svih škola, te macedonski komiteti. Tu pred spomenikom izrekoše neliko vatre- nih govora i položiše nekoliko vijenaca. Otale je povorka_ krenula do spomenika Levskega, prvoga borca za slobodu Bugar- ske. I tu je palo nekoliko govora, a i vi- jencima okotiše spomenik. Povorka je, prije nego što će se raziči, priredila silne ovacije pred ruskim poklisarstvom. Iz naroda. Irnovica, na 4 Marča 1909. Doznavši iz Crvene Htvatske u 19 broju o. g. za presretni uspjeh udružene braće Srba i Hr- vata na izbornom poprištu na 27 i 28 veljače o. g. u Banovini, pa s tom srećom i ushićeni odmah: se dogovori nas nekoliko seljana, da i mi u našem malom selu Irno- vici iskažemo znak volikom veselju na pobjedi složne braće Srba i Hrvata, te se na 3 o. m. skupismo pod trobojni barjak, pod kojim udruženo obađosmo kroz selo kličući : živila sloga Hrvata i Srba, te po tomu i ujedinjena Hrvatska. Iz Makarske tuže nam se na pona. šanje ovdješnjeg upravitelja dogane, da se ne ponaša sa strankama onako, kako bi tre- balo, pa da treba pripisati umjerenosti stra- naka, što ne dođe do debela. Trpanj, dne 25. veljače. — Dopisom u br. 4. o. g. ,C. H.“ odgovorio sam na dopis iz općine kunovske u br. 149. dne 28.-12. p. g. ,P. C. H.“. Mišljah, da na onako neoborive moje dokaze, vrh neumjesnosti dopisnikovih na- voda, ne će imati smionstva dirati dalje u stvar, ali se prevarih, jer nakon dobar mje- sec i po dana, eto ga opet u br. 157. ,,P. , €. H-“4, a o istoj: stvari. Misli jadan, da je vrijeme potamnilo moje dokaze, pa se nada tako triunvirati. Jalov mu posao, jer će me naći uvjek na mezevu neustrašivim mačem istine. Odmah u početku njegove pisanije, hoće da me obdari cvijećem iz njegova perivoja, ali mora znati, da se njesam vičan takovim cvijećem kiditi. Zavarati vrh stvari, koju svak vidi, bilo bi nepošteno, a i ludo. Trpanski put, kroz polje, io tu svakomu, da se uvjeri, tko za- varava. Dopisnik navađa, da u njegovoj općini ima više potoka, što služe za put. Tu sam s njime, dapače sam i uvjeren, e će mi pri- znati, da je put kroz polje trpanjsko daleko bolji, no su putevi u dobrom dijelu selia njegove općine. Ako su dakle njegovi općinari primorani -. tim potocima obavljati onakovo svečanosti, š to su njihovi :p osli, a ma da tim . tij jacima dopisnik može nazivati j puteve općine, e lje, to je malo više no drako. da ga kušam činiti zimi, za kiše. Cijenim, da će dopisnik znati, da ni ljeti, a kamo li zimi, još po kiši, nije ugodno šetati ni po ,Bu- levarima“ parižkim, niti po ,,Ringu“ bečko- me, pa ni po ,Ilici“ mile nam prijestonice, * nekmo li po putu kroz polje trpanjsko. Znam, da, i to u proljeću, po kiši samo »zelembač“ rado šeće i to ako nije magla. Dopisnik navađa slučaj kuće onog po- služnika na kraju (blizu mora). I sam zna, da na kraju ima dosta kuća, pa osim nje- gove, nijedna druga nije trpjela od vode. Nameće se po sebi pitanje — a za što je baš njegova kuća trpjela ? Evo za što, jer je ta kuća prvo bila istrošena magaza sa nizkim podom, a dotičnik za imati pro- stranije između prizemlja i poda, prizemlje je izdubao toliko, da je otišao ispod polja koga se kuća nalazi, a zid ne učvršćen, naravno, propuštao je vodu u kući. — To bi — ko što su nekada bile cvancige i ka- rantani, a ma odkad je vlada potok uredila, toga već nema, a da li može opet nadoći, stoji u volji Providnosti. Ta i Beč je više puta poplavio, a češće u novinama čitamo, i druga mjestija, pa zar je umjesno za to krivicu namećati na pute. Napomenut mi je još jednom dopisniku, da kad se čovjek pokorava pravednim na- lozima, ili se okreće u granicama zakona, ne boji se napastovanja. Da je od njega navedeni kunovski općinar tako postupao, ne bi bič pedepsan, ko što je, usprkos do- pisnikovog nijekanja. Dopisnik navađa dalje, da je trpanjska općina tužila još 18 nevinih njegovih opći- nara za prekršaj, a ma je premučao čijim ge postupkom to dogodilo, pa ću mu evo razjasniti. Redar pita prekršitelja za ime, a ovaj ga ne da, pita njegovog sugonioca, a ovaj izvali drugo ime, a tim dokazuje — što? Da se sam stidi svog djela, a ma ga isto tjera. : Još dopisnik navađa, da je trpanjskoj općini, pri izdanja one naredbe, lebdio pred oči same interes njenih općinara, ali se kruto vara, jer je baš onijem nalogom htjela osje- gurati posjed svojih općinara, a i trgovinu ' stanovnika susjedne općine. Odlomak Trpanj, osim. masline u liutoj liti, nema drugo zemlje za svoje povrće i duhan, od čega žive dobar dio pučanstv "nega navedeno malo polje. Kad dakle putem kroz to polje prolaze put obale vinom naprćene mazge, nema po- gibelji, da će preskočiti i činiti štete usje- vima po polju, kako bi to svakidano bilo, "da je općina odredila, da se s obale, dotičnim putem, vraćaju prazne mazge. Tko bi onda odgovarao za nerede? Kakav bi kaos bio tada nastao ?