Or ONI ZRELO EK, NEMORA - God. XVII. Oijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- pretplata mine, smatra se predbrojen i za došasto polugodište. === somstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu Izdavatelj i odgovorni urednik' Dr. Milorad Medini. Štamparija DeGiulli i dr. Ulfeški“ narod. »Ugarska jo vlada imala da upo- zori i austrijsku vladu na neke po- jave, koji na sebi imadu obilježje veliko hrvatske, da ne rečemo veliko srpske propagande“. Ovako čitamo u jednoj informaciji, jedne bečke no- vine iz Budimpešta. Na što upozorenje cilja, lako se je domisliti. Pobjeda je koalicije bila popraćena u Dalmaciji, pa i u svim austrijskim hrvatskim i slovenskim pokrajinama takim oduševljenjem, da je u Pešti političare zabrinula mo- ralna potpora, koju banovci dobijaju od ostalih Hrvata. Oni bi je htjeli koaliciji oteti, pa se obraćaju u Beč, da im on pomogne. , Viteški“ Mad- žari pali su tako na ulogu denunci- janata, a denunciraju dalmatince onoj vladi, proti kojoj su kazivali, da nam se je skupa boriti. Mi smo jednom grofu Batthyany, prvaku neodvisne stranke, bili ustu- pili mjesta u našem listu, da reče svoje nazore o položaju Dalmacije. On je tad pisao: ,Borim se dušom i tijelom za reinkorporaciju Dalma- cije, jer sam duboko uvjeren, da će nakon provedbe zakona Madžarima i južnim Slavenima svanuti danas još neslućena sretnija budućnost“ (Cr. Hrv. br. 27/1907.). Na drugom pak mjestu kaže: ,Što se pako tiče faktičnoga posjeda, glede toga ću tek konstatovati, da sankcijonirani zakon govori nama u prilog a geslo : »Macht geht vor Recht“ je u ustav- noj državi u doba općeg izbornoga pra- va naprosto besmislica. Zakon, pravo i pravda, interesi prejasnog vladala- čkog doma, naših zemalja i naroda — sve je to uz nas, za to borimo se skupa, uzajamno, rame o rame za reinkorporaciju Dalmacije“. Tako je pisao Batthyany dne 3. travnja, a 14. marta iste godine on se je u ime ministra Košuta bio obratio načelniku Peru Čin- griji brzojavom gdje se predbacuje austrijskoj vladi izvrćanje u pitanju željeznice. Zar to nije uplitanje u poslove ove poli monarhije? A ako U DUBROVNIKU, 11. ožujka 1908. nas pita, u ime česa on je imao pravo uplitati se, odgovorit ćemo mu njego- . vim istim riječima: on se je uplitao za to, jer Dalmaćija de iure zaista pripada Hrvatskoj i jer je ovo stanje; u komu se Dalmacija sada nalazi protivno narodnim i državnim inte- resima Hrvatske. U ime istoga toga prava Košut je stupio u dogovore s Dalmatincima, da preko njih upliva na prilike u Hrvatskoj. U ime istoga toga prava taj isti Košut, kad je postao mini- star, dogovarao se je s Medakovićem, Trumbićem i Milićem, a poslije i sa Dr. Perom Čingrijom. U ime toga prava bio je Batthyany ovlašten da u ime Košutovo pregovaza s Dalmatincima, pa nije zaista nimalo viteški“ tu- žiti sada Dalmatince za ono, što su tako otvoreno činili sami vođe mad- žarske delegacije. = x Ali madžari su tako daleko sada od ,viteštva“, koliko i od ideala, koji su neodvisnu stranku vodili u borbu za neodvisnost Ugarske. Sve je to više prešlo u nepovrat. Libera- lizam Košutov svršio je na Rauchu, kojega je nametnuo: Hrvatskoj; nje- gova je politička oštroumnost nasu- kala se na pragmatiku; njegova ple- menitost završila svoj tijek denun- cijama, a njegovi ideali s tajnim sa- vjetništvom. Što je dakle ostalo od toga Košuta, u koga su Madžari, pa i Hrvati upirali oči nadom u bolju budućnost. Ime, samo ime, ali i to nije njegovo, to je njegova oca, Lju- devita Košuta. Nije tako kod Hrvata. Hrvatski pokret, s unaprijed tačno opredijelje- nim ciljem, prihvaća s dana na dan sve više maha. On se temelji na pravu i pravdi, a ,geslo ,Macht geht vor Recht“ je u ustavnoj državi u doba općeg izbornoga prava na prosto besmislica“, učio nas je Bat- thysany. Sada će biti i on dakako drugoga mnijenja, ali ko bi mu ga- : mjerio, kad vidimo gdje mu viteški papa Kossuth ufgramzenju za Macht poseže i za denuncijama. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopis) uredništvu plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi === godbi uz razmjeran popust. Nefrankiran: p Broj 21. CRVENA HRVATSK POJED Težak položaj. Bau vratio se je iz Budimpešte, gdje je bio pošao, da ministarskom vijeću prikaže političko stanje u Hrvatskoj, koje je nastalo poslije izbora. O tom banovu vijećanju u Budim- pešti saopćuju ,,Narodne Novine“ ovo: »Ban barun Rauch dovršio je konferencije sa zajedničkom vladom. Postignut je podpun sporazumak u svim pitanjima. Barun Rauch dobio je sve potrebne ovlasti, da može pro- vesti svoj program, što ga je izradio u spo. razumku s krunom i zajedničkom vladom. Ujedno je dobio garancije, da će on tai program provesti, pa je njegov položaj osi- guran za više godina tako, da ga ne će moći uzdrmati ni eventualna promjena u krilu zajedničke vlade.“ Dakle usprkos poraza banova na izbo. rima on javlja, da će ostati na svome mjestu. Ovako postupanje prekoračuje već svaku granicu ustavnosti. To nas ipak ne iznena- đuje. Mi smo odavna pisali, da Hrvatsku čekajn«teške kušnje i ie kašnje ne: će miš nuti, a ni olakšati, dok ne padne današnja ugarska vlada. Ona je stvorila željezničar- sku pragmatiku, te jedino s njenim padom došlo bi vrijeme, da se pragmatika povuče. Dok se to ne dogodi u Hrvatskoj ne će biti mira: s drugim riječima sadašnje madžarsko ministarstvo podupirati će u Hrvatskoj pro- tuustavni Rauchov režim, samo za to, da ono ne mora demisionirati, premda bi i Wekerle i Košut mnogo više voljeli, da u Hrvatskoj bude mira. Mira dakle ne će biti, dok prilike u samoj Ugarskoj ne sruše Wekerlov kabinet, a dotle će se s dana na dan sve to više širiti jaz između Hrvat- ske i Ugarske, dok ne dođe dan, kad ni opoziv pragmatike ne će moći umiriti Hr- vatsku ; narod će tad tražiti uništenje na- godbe. U težkome smo, kako se vidi položaju, ali ne u takovom da bi trebalo gubiti nadu. Dapače sve obratno, imamo očite dokaze, da je hrvatski narod dozreo i spreman u s4- dašnjoj borbi uspješno ustrajati do konačne pobjede. Otvor hrv sabora. Ban Raučh otvo- rit će sabor — kako priopćuje , Pester Lloyd“ — u svojstvu kraljevskog komesara. U kra- ljevu reskriptu o otvoru sabora, biti će sa- boru podnesen onaj isti radni program, koji je Rauch, pri svom nastupu na bansku sto-