Or ONI ZRELO EK, NEMORA

-

God. XVII.

 

Oijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
pretplata mine, smatra se
predbrojen i za došasto polugodište. ===

somstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu

 

 

 

Izdavatelj i odgovorni urednik' Dr. Milorad Medini.
Štamparija DeGiulli i dr.

 

   
  

   

Ulfeški“ narod.

»Ugarska jo vlada imala da upo-
zori i austrijsku vladu na neke po-
jave, koji na sebi imadu obilježje
veliko hrvatske, da ne rečemo veliko
srpske propagande“. Ovako čitamo

u jednoj informaciji, jedne bečke no-
vine iz Budimpešta.

Na što upozorenje cilja, lako se
je domisliti. Pobjeda je koalicije bila
popraćena u Dalmaciji, pa i u svim
austrijskim hrvatskim i slovenskim
pokrajinama takim oduševljenjem, da
je u Pešti političare zabrinula  mo-
ralna potpora, koju banovci dobijaju
od ostalih Hrvata. Oni bi je htjeli
koaliciji oteti, pa se obraćaju u Beč,
da im on pomogne. , Viteški“ Mad-
žari pali su tako na ulogu denunci-
janata, a denunciraju dalmatince onoj
vladi, proti kojoj su kazivali, da nam
se je skupa boriti.

Mi smo jednom grofu Batthyany,
prvaku neodvisne stranke, bili ustu-
pili mjesta u našem listu, da reče
svoje nazore o položaju Dalmacije.
On je tad pisao: ,Borim se dušom
i tijelom za reinkorporaciju Dalma-
cije, jer sam duboko uvjeren, da će
nakon provedbe zakona Madžarima
i južnim Slavenima svanuti danas
još neslućena sretnija budućnost“
(Cr. Hrv. br. 27/1907.). Na drugom
pak mjestu kaže: ,Što se pako tiče
faktičnoga posjeda, glede toga ću
tek konstatovati, da sankcijonirani
zakon govori nama u prilog a geslo :
»Macht geht vor Recht“ je u ustav-
noj državi u doba općeg izbornoga pra-
va naprosto besmislica. Zakon, pravo i
pravda, interesi prejasnog vladala-
čkog doma, naših zemalja i naroda
— sve je to uz nas, za to borimo
se skupa, uzajamno, rame o rame za
reinkorporaciju Dalmacije“.

Tako je pisao Batthyany dne 3.
travnja, a 14. marta iste godine
on se je u ime ministra Košuta
bio obratio načelniku Peru Čin-
griji brzojavom gdje se predbacuje
austrijskoj vladi izvrćanje u pitanju
željeznice. Zar to nije uplitanje u
poslove ove poli monarhije? A ako

 

U DUBROVNIKU, 11. ožujka 1908.

 

 

 

 

 

nas pita, u ime česa on je imao pravo
uplitati se, odgovorit ćemo mu njego- .
vim istim riječima: on se je uplitao
za to, jer Dalmaćija de iure zaista
pripada Hrvatskoj i jer je ovo stanje;
u komu se Dalmacija sada nalazi
protivno narodnim i državnim inte-
resima Hrvatske.

U ime istoga toga prava Košut
je stupio u dogovore s Dalmatincima,
da preko njih upliva na prilike u
Hrvatskoj. U ime istoga toga prava
taj isti Košut, kad je postao mini-
star, dogovarao se je s Medakovićem,
Trumbićem i Milićem, a poslije i sa Dr.
Perom Čingrijom. U ime toga prava
bio je Batthyany ovlašten da u ime
Košutovo pregovaza s Dalmatincima,
pa nije zaista nimalo viteški“ tu-
žiti sada Dalmatince za ono, što su
tako otvoreno činili sami vođe mad-
žarske delegacije. = x

Ali madžari su tako daleko sada
od ,viteštva“, koliko i od ideala,
koji su neodvisnu stranku vodili u
borbu za neodvisnost Ugarske. Sve
je to više prešlo u nepovrat. Libera-
lizam Košutov svršio je na Rauchu,
kojega je nametnuo: Hrvatskoj; nje-
gova je politička oštroumnost nasu-
kala se na pragmatiku; njegova ple-
menitost završila svoj tijek denun-
cijama, a njegovi ideali s tajnim sa-
vjetništvom. Što je dakle ostalo od
toga Košuta, u koga su Madžari, pa
i Hrvati upirali oči nadom u bolju
budućnost. Ime, samo ime, ali i to
nije njegovo, to je njegova oca, Lju-
devita Košuta.

Nije tako kod Hrvata. Hrvatski
pokret, s unaprijed tačno opredijelje-
nim ciljem, prihvaća s dana na dan
sve više maha. On se temelji na
pravu i pravdi, a ,geslo ,Macht
geht vor Recht“ je u ustavnoj državi
u doba općeg izbornoga prava na
prosto besmislica“, učio nas je Bat-
thysany. Sada će biti i on dakako

drugoga mnijenja, ali ko bi mu ga- :

mjerio, kad vidimo gdje mu viteški
papa Kossuth ufgramzenju za Macht
poseže i za denuncijama.

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopis) uredništvu
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi
=== godbi uz razmjeran popust. Nefrankiran: p

Broj 21.

CRVENA HRVATSK

 

  
 

 

POJED

  
   
    
  

 
   
 

Težak položaj. Bau
vratio se je iz Budimpešte, gdje je bio
pošao, da ministarskom vijeću prikaže političko
stanje u Hrvatskoj, koje je nastalo poslije
izbora. O tom banovu vijećanju u Budim-
pešti saopćuju ,,Narodne Novine“ ovo:
»Ban barun Rauch dovršio je konferencije
sa zajedničkom vladom. Postignut je podpun
sporazumak u svim pitanjima. Barun Rauch
dobio je sve potrebne ovlasti, da može pro-
vesti svoj program, što ga je izradio u spo.
razumku s krunom i zajedničkom vladom.
Ujedno je dobio garancije, da će on tai
program provesti, pa je njegov položaj osi-
guran za više godina tako, da ga ne će
moći uzdrmati ni eventualna promjena u
krilu zajedničke vlade.“

Dakle usprkos poraza banova na izbo.
rima on javlja, da će ostati na svome mjestu.
Ovako postupanje prekoračuje već svaku
granicu ustavnosti. To nas ipak ne iznena-
đuje. Mi smo odavna pisali, da Hrvatsku
čekajn«teške kušnje i ie kašnje ne: će miš
nuti, a ni olakšati, dok ne padne današnja
ugarska vlada. Ona je stvorila željezničar-
sku pragmatiku, te jedino s njenim padom
došlo bi vrijeme, da se pragmatika povuče.
Dok se to ne dogodi u Hrvatskoj ne će biti
mira: s drugim riječima sadašnje madžarsko
ministarstvo podupirati će u Hrvatskoj pro-
tuustavni Rauchov režim, samo za to, da
ono ne mora demisionirati, premda bi i
Wekerle i Košut mnogo više voljeli, da u
Hrvatskoj bude mira. Mira dakle ne će biti,
dok prilike u samoj Ugarskoj ne sruše
Wekerlov kabinet, a dotle će se s dana na
dan sve to više širiti jaz između Hrvat-
ske i Ugarske, dok ne dođe dan, kad ni
opoziv pragmatike ne će moći umiriti Hr-
vatsku ; narod će tad tražiti uništenje na-
godbe.

U težkome smo, kako se vidi položaju,
ali ne u takovom da bi trebalo gubiti nadu.
Dapače sve obratno, imamo očite dokaze, da
je hrvatski narod dozreo i spreman u s4-
dašnjoj borbi uspješno ustrajati do konačne
pobjede.

Otvor hrv sabora. Ban Raučh otvo-
rit će sabor — kako priopćuje , Pester Lloyd“
— u svojstvu kraljevskog komesara. U kra-
ljevu reskriptu o otvoru sabora, biti će sa-
boru podnesen onaj isti radni program, koji
je Rauch, pri svom nastupu na bansku sto-