God. XVII.

 

   
 
  
 
   
  
 

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na go
somstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplati
=== predbrojen i za došasto polugodište.

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.

 

 

U DUBROVNIKU, 18. ožujka 1908.

GUTATSKA |

AZI SVAKE S] SRIJEDE “I SUBOTE SUBOTE :

 

 

 

Dakle Apsolutizam.

Odgoda sabora, to je s drugim
riječima apsolutizam, Njim je nada-
ren iz Beča hrvatski narod za to,
što se usprotivio  imperijalističkim
snima gospode Madžara.

Trebalo bi u žuč zamočiti pero,
kad se piše o načinu, kako se naši
prijatelji iskazuju zahvalni Hrvatima
za sve ono dobro, što su im učinili,
otkad carevina postoji. Ali doba nije
sada za reklamacije. To nam ne će
pomoći, već treba u sebi naći snagu,
da odolimo napastimo, koje će nas
sada snaći sa svijeh strana.

A tu snagu daje nam svijest za-
jedničke pogibli i zajedničkih inte-
resa, nju tražimo u prvom redu u
slozi jednokrvne braće Hrvata i Srba.

Ona je trn u oku dušmaninu, na
uju će se najprvo oboriti, a i već
se obaraju. Čuvajmo je kao ze-
nicu oka, ako želimo dobra svomu
narodu. Ni Hrvat bez Srba, ni Srb
bez Hrvata ne mogu ništa. Razdvo-
jeni oni mogu samo biti plijenom
jačega.

Uščuvamo li slogu, tad će i ap-

solutizam bit samo jedan eksperime- -

nat, koji će trebat da plate Oni,
koji ga začeše.

 

Pismo iz Zagreba.

IZagreb,715. ožuj ka,

Otvor [ji odgoda hrvatskog sabora. —
U četvrtak dne 12. t. mj. .bio je otvoren
novo izabrani hrvatski sabor. 'Taj dan sku-
pilo se u Zagrebu mnogo svijeta iz provin-
cije, koje je iz radoznalosti došlo u glavni
grad, da vidi, što će to sve biti na taj hi-
storički dan. Već dan prije bilo je u Ze-
grebu veoma veselo; građanstvo je grada
Zagreba priredilo svečani komers u _ počast
novo izabranim zastupnicima brvatsko-srp+
ske koalicije. Na tom komersu bila je kita
građanstva grada Zagreba. Bilo je vidjeti i
najodličnijih dama u krugu zagrebačkih
građina. Ne ću da pobliže opisujem ono
slavlje i veselje, koje je bilo.te večeri ma
tom komersu, jer su to i onako, učinile druge
novine. Napomenuti ću samo to, da je oma
večer bila preludijem sutrašnjega dana. Za-
greb-grad otišao je veseo i radostan na po-
činak, a kao takav probudio se. Sutrašnji dan,
to jest dan otvora hvatskoga sabora bio je
dan, .kakovih se rijedko u Zagrebu viđa.

/

HVAR KA šet es ro

nE IPE ETA ORMARA SOS ae IN
KROV Gt O m irs Bet E ANE

Izvanjska slika grada nije baš pokazivala
onako revolucionarno lice, kako su to ten-
denciozno opisale budimpeštanske i neke
bečke novine. Znamo i za što. Grad je da-
pače imao više lice svog običnog života.
Osobito to vrijedi za donji grad. U gornjem
gradu bilo je malo življe. Tamo su od rana
jutra dolazila čeljad, ne bi li na koji način
isposlovali ulaznicu za saborsku galeriju.
Takovo je lice bilo grada Zagreba, što se
građanstva tiče. No s druge strane Zagreb
je izgledao kao da se nalazi u opsadnom
stanju. Čitav gornji grad bio je pun stražara

i žandara, & sva vojska u Zagrebu bila je _

za taj dan konsignirana. To su bile preven-
tivne mjere, koje su imale tu svrhu, da ne
bi s koje strane bilo previše izgreda proti
gospodi na Markovom trgu. Kako je poznato
dijeljenje karata za ući u sabor bilo je od-
ređeno velikom županu Vučetiću. Tako su
galerije saborske bile pune samo takovoga
općinstva, koje je po ćudi sadašnjim vlasto-
dršcima u Hrvatskoj. No kako ono dobro
kaže naša narodna riječ: čovjek snuje, Bog
boguje, tako se je i sada dogodilo nešto
proti općenitom očekivanju.

Kao dobni predsjednik fungirao je sim-
patični starac, riječki patricij, bakarski za-
stupnik Erazmo Barčić. Taj starac i ako iz-
nemogao tijelom još ima mladu dušu i nje.
govo srce plamti mladenačkim žarom. (Go-
vor,
hrvatski sabor, to je nešto jedinstena u
RN AR povjesti kraljevine Hrvatske.

itav njegov govor provejava samo jedna
jedina ideja, a to je ideja slobode: u nje-
govu govoru zrcali se čista narodna nepa-
tvorena duša, i sfpunim se pravom za to
može kazati, da je onaj govor historičke
vrijednosti, kojega će se češće naši nasljed-
nici moći ugodno da sjećaju. Za to i jest
taj govor pobrao aplaus čitavog sabora bez
razlike stranaka. Kada je izrekao misao vo-
dilju svoga govora: ,Fora gli stranieri“ u
saboru se je podigla tako urnebesna vika
odobravanja, tako te se je činilo, sad će
svi trgnuti mačeve i poletjeti n obranu do-
movine, Taj dan, 11. ožujka 1908., bio je
dan, na koji j je samosvijest hrvatskog naroda
slavila svoje slavlje, taj je dan bio triunf

hrvatske narodne i državne misli, Čitav se

je sabor uštao u znak poštovanja i poklona
onoj narodnoj svijesti, koja nije dozvolila,
da u njegovo raprezentativno tijelo uđe ma
ni jedan malo otvoreniji pristaša sadanje
protunarodne vlade. Sabor je na usta svoga
dobnoga predsjednika izrekae, kako misli o
konfliktu  ugarsko-hrvatskom. Narodni su

predstavnici dostojanstveno odbili od. sebe

exponenta madžarske politike nm Hrvatskoj,
oni su glasovi jasno dali razumjeti, da nji-
ma do riičega nije stalo, nego samo do na-
rodne koristi, i do <. da tr M
naroda.

_

as

kojim je on pozdravio novo izabrani

u Beču.

doti tdi PIMA ri Bo da i g ši Is Hanti DARK Uk.
E Rei INI GM OKO ISO UNO

Broj 23.

 

 

  

POJEDINI BROJ 10 PARA.

Metplata i oglasi šalju se upravi, a dopisl uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale
a se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po
godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.

 

 

Uslijed toga posve je razumljivo, da je
sadanja protunarodna vlada odmah začepila
usta ovom narodnom zastupstvu odgodivši
hrvatski sabor na neivjesno vrijema. Ta
mjera nije nikoga iznenadila; mi smo ju
svi očekivali. Očekivali smo jer smo [znali
tajne spljetke bana baruna Raucha i neko-
jih članova vlade, koji su javili \jednom
članu koalicije, da će vlada pustiti konstitu-
ciju sabora. Ne to se nije dogodilo, to je
bila jedna prosta laž, koja je imala tu svrhu
kao i mnoge druge stvari, da bi eventualno
hrvatsko-srpsku koaliciju od mjerodavnih
faktora izvanredne mjere stigle. Mi se svi nala-
zimo pred faktom, da se je u Hrvatskoj
dogodilo nešto, što stoji bez primjera u par-
lamentarnoj našoj povjesti. Odgodio se je
sabor bez ikakvoga razloga, i to ga nijesu
pustili niti da se konstituira. Svi se sada
pitamo, u čemu leži uzrok tim nečuvenim
mjerama i što će se sada dogoditi? Odgovor
na ovo pitanje teško je i nije teško dati.
Ne bi bilo teško odgovoriti, kad se zna ko
je i što je barun Rauch i Nikola pl. Cern-
kovich: mi svi znamo, da su to živine u
ljudskoj spodobi, te da su oni spravni na
sve. No teško bi bilo odgovoriti, kako je
moguće, da kojekaki ljudi mogu prikazati '
stvari uzvišenom vladaru u takovoj slici, da
on odobrava onakove izvanredne mjere. No
kako god bilo, mi moramo računati s činje-
nicom, da su u mjerodavnim krugovima
prevladali oni nazori, koji idu za tim, da
se sve prije dogodi nego ono, što ide na
korist toga naroda. Kada se to uzme u ob-
zir, onda je jasno, da mi idemo u susret
velikim dogođajima: da naš narod čekaju
velika iskušenja; čekaju ga valjda teška
progonstva i tamnice; valjda će opet pro-
teći hrvatska krv.

Ovim teškim danima mi ipak idemo

s pouzdanjem u susret; hrvatska se je na-
rodna svijest toliko probudila, da ju ne će
uništiti nikakova nasilja. Velikim zalogom
za bolju budućnost služi nam i nepomućena
sloga Srba i Hrvata. To je kamen-hridina,
o koju će se razbiti valovi madžarske jedin-
stvene države. Ta je sloga već danas tako,
čvrsta, da će biti svi pokušaji i sve: intrige“
uzaladne, jer je naš narod svijest&n, da slo-
gom rastu male stvari, a da nesloga sve
pokvari.
“_ Pred nekoliko mjeseca bilo je govora u
našoj štampi -o kooperaciji naše braće iz
Dalmacijo s onom iz Hrvatske i Slavonije.

pije ohola: 3 Jolaj s doni pol
monarhije ; kona: puse
delegacije kraljevine Hrvatske na
kom saboru u. di u arerisiva vj
čežeeji ii pei no