; 3

 

Strana 2 ,CRVENA HRVATSK:A“ | Broj 23..

Ja ću paček otići i malo dalje te ću

kazati, da u oči ovih sudbonosnih dana, ko-

jima ide u susret naša mati zemlja kralje-
vina Hrvatska, da u tim odlučnim časovima
dužnost je naših poslanika u Beču, da po.
krenu veliku akciju u bečkom parlamentu
na korist njihove braće u Hrvatskoj. Od
njihove spreme, energije i ustrajnosti ovisiti

: će u dobroj dozi razvoj prilika u Hrvatskoj.

Ne smije\se smetnuti s uma, da u carevin-
skom vijeću imamo slavensku većinu, onda
pogledajmo na program socijal-demokrata te
kršćanskih socijala, pa će nam mnogo što
biti jasno. Neću da duljim, ali ću zaključiti
s jednom uspomenom. Dalmacija je g. 1903.
učinila veliku uslugu svom narodu svojim
istupom proti Kuenovštini, sada je čeka ista
zadaća proti Ravehovštini. Onda joj je bio
zahvalan čitav hrvatski narod, a sada bi se
ta zahvalnost znatno uvečala. NE

Pismo Iz Beča

Reforma mature..

 

Beč, 11. II. 1908.
I riječ gosp. ministra za bogoštovje i
nastavu postade napokon djelom. Ovih je

-naime dana izašao ministarstveni komunike,

koji sadrži u sebi vrlo interesantnih stvari.

Ministar Marchet umio je upravo maj-
storski da izradi nešto, što će biti na za-
dovoljstvo svijeh.. To proizlazi najbolje iz
mnijenja raznih profesora, klasičnog i nekla-
sičnog smjera, kojima su ovih zadnjih dana
upravo vrvjele bečke novine.

A sada da pređemo - na sadržinu ko-
munikea. Što se tiče pismenih radnja, uki-
nuta je ona iz matematike kao i s hrvatskog
na latinski, a ukinuće ove posljednje moti-
virano je tim, što je cilj [današnje gimnazije
sasvim drugi, nego onaj sredovječnih škola.
Danas se latinski ne govori, niti piše, pa
je prevađanje s nastavnog jezika bez ikakve
svrhe.

Bit reforme izražena je u odredbi, da
će za nastavni jezik od sad * unaprijed biti
predložene učenicima tri radnje iz tri razna
znanstvena podrućja: povijesti, književnosti
i naravoslovja. Svakom je učeniku slobodno,
da odabere po volji jednu od ovih triju
radnja, već prema tome u čemu je kompe-
tentniji. Na ovu će se radnju polagati naj-
veća važnost pri glasovanju. Kod. latinsko-
hrvatske radnje dozvoljena je uporab& rije-
čnika. — Usmeni ispit sastoji se samo iz
četiri predmeta, od kojih ne može učenik,
da bude oslobođen. To su: nastavni jezik,
grčki ili latinski (ad libitum), matematika i
domaća povjest. (U nas valjda Vučetićeva
Statistika).

Ispiti = iz fizike i opće povijesti
otpadaju posvema. Unaprijed je ispit neka
vrsta kolokvija, prema tome ispit, da li je
učenik zreo za sveučilište, a ne kao do sada
dali ima dobro pamćenje. -

.Sva nastojanja dakle za ukinućem ma-
ture nijesu uspjela. Maturam ezxpellas furca,

tamen usque recurret.

> %*
* #

Pravnički nadoknadni ispiti. Među svr-
šenim našim pravnicima, vlada veliko ogor-
čenje na komisiju za mnadoknadne ispite.
Komisija je veoma stroga, a njezin pred-
sjednik nezna hrvatski. On sebi napiše na
papir jedno petnaest pitanja, od prvog do

zadnjeg nerazumljivih, pa kad ga se pita

za razjašnjenje naprosto prelazi na drugo
pitanje.

Naravno, da je i ovo na mig gospode
sa Ballplatza, kojima su trn u oku ti bezo-
brazni Hrvati, koji vole u Zagreb nego u
Beč. Da je komisija štreberska nije čudo,
jer su joj članovi Slovenci!

SPE

 

čivatska borbe.

. Drugi dan saborisanja. U subotu
imao je nastaviti hrvatski sabor svoje djelo-
vanje. Dobni presjednik Barčić otvorio je
sjednicu na 10 !/2 sati. Pročitan je i odobren
zapisnik prve sjednice. Prije nego će se
preći na dnevni red preda odsječni savjetnik
Hervoić Barčiću kraljevski roskript. Barčić
javi zastupnicima, da je primio kraljev res-
kript, pa stoga daje odmor, dok klubovi
odluče, da li će se reskript odmah ili po
konstruiranju sabora pročitati.

Kraljev reskript. Po odmoru izjav-
ljuje Barčić, da je reskript upravljen velmo-
žama i zastupnicima, a ne 'saboru, te osim
toga, da nosi kraljev pečat, pa radi toga
reskript se mora odmah pročitati. :

Na te presjednikove riječi pobjesne fran-
kovci. Viču prema koaliciji: hulje, strašljivci,
puštate da se reskript čita i t. d. Međutim
bilježnik Popović čita reskript s kojim kralj
odgađa sabor. Za vrijeme čitanja koalicija
stoji na nogama i mirno sluša, dok frankovci

viču i nabacuju se svakojakim povicima na

koaliciju.

Radić miri Elegovića i kaže mu da
viče ,dolje Rauch“ a ne proti koaliciji. Ali
uzalud, Elegović treba, da svoje divljaštvo
iskaže.

Zapisnik sjednice. Kad je Popović
dočitao kraljev reskript, od kojega se u buci
nije ništa čulo, usta drugi bilježnik Marko-
vić da pročita zapisnik sjednice, koji se je
morao odmah ovjeroviti. Frankovci ne dadu
ni to čitati, a Peršić skoči; do Markovića,
istrgnu mu iz ruku. zapisnik i raspara ga.
Marković se udalji, napiše drugi zapisnik i
pročita ga. = _ trik

Pope bezobrazni. Dok je Marković
čitao zapisnik, opominjao je. Zagorac. fran-
kovce da miruju. Radi toga navali na nj
Elegović svakojakim riječetinama : šuti pone
bezobrazni, Ja ću ti već pokazati. Šmrkavac
popovski“, A drugim zastupnicima koalicije

vikao je: ti ste kukavice, Nitkovi. Štipen-

dija vam ipak ostaja. Rauchu sto se pokorili.
Galerije i koalicija. Zapisnik je pro-

 

- vest tihu, ali odlučnu. borbu proti .banu
1 + nametnika, a u oru

Zastupnici i narod. ostave sabornicu.
Vani su žandari napravili kordon, a iza
kordona sakupljeni iiarod kliče zastupnicima,
a ruga se Rauchu pjevajući mu: ,Servus
Paul...“

Frankovci i radikalci. Frakovci su
svojom bukom htjeli prisiliti koaliciju, da i
ona bude proti, čitanju kraljevskog reskripta.
Ali koalicija znala je uzdržati svoje dosto-
janstvo i poštovanje dati kraljevu pismu. Za
to su srpski radikali bili uz frankovce. Ra-
divojević je doviknuo ,,ne bojte se i mi smo
proti čitanju reskripta“.

Ovo bi imalo izgledati malo čudno-
vato, da su frankovci, koji su uvijek istica"
svoju lojalnost prema kralju i srpski radikali,
koji su se izjavili za Raucha, bili proti či-
tanju reskripta; dočim je koalicija, inače
objeđena s antidinastičnosti, odala poštovanje
kraljevu pismu. Ako se sjetimo da je pred
sabornicom čekala četa oružnika, odmah će
nam ova zagonetka postati jasna : frankovci
i srpski radikali htjeli su prisiliti koaliciju,
da i ona zapriječi čitati kraljev reskript.
Taj bi se čin smatrao kao uvreda veličen-
stva, žandari bi provalili i sabornicu i ras-
tjerali zastupnike. Rauch bi pako prikazao
koaliciju kao antidinastičnu, te bi isposlovao,
da može proti njoj upotrebiti sva sreds.va,
pa i silu.

Što sad? Hrvatski je eto sabor odgo-
đen na neizvjesno vrijeme. Rauch bi htio
opravdati ovu odgodu tim, da se je po poz-
dravnom govoru dobnog presjednika Bar-
čića moglo vidjeti, da će sabor biti nesp -
soban za rad. Ali ovo je samo jedna izlika,
a da je tako, svjedoči nam to, što u k +
ljevu reskriptu nema ni jedne riječi o tobož-
njoj nesposobnosti sabora, pa i to, što res-
kript nosi datum od 3. o. m., dakle 9 dana
prije otvora sabora: a tad zaista pitko nije
mogao znati, da li će sabor sposoban /li
nesposoban biti za vijeć«nie.

_ Ali i sve da je sabor bio u istinu n
sposoban, on se nije smio odgoditi nego
raspustiti. Jer ako su današnji zastupnici
sad nesposobni vijećati u duhu zakona, ti
isti zastupnici ne će se zaista do 3-4 i više
mjeseca promjeniti. A za to upravo trebalo
je raspustit, a ne odgodit sabor. Ali što bi
se tada dogodilo? Narod bi birao iste ljude
u sabor, a tada bi opet Rauch morao ras-
pustiti sabor, jer da je nesposoban, ili bi
morao odstupiti, propustivši tim tobože n:-
sposobnim ljudima vlada.

Da ti ljudi, koji su protivni ideji je-
dinstvene madžarske države dođu na odlu-
čujuće mjesto nije htjela madžarska vlada ;
a nije htjela ni to, da hrvatski sabor pro-
vede onaj radni program, koji je kralj u
svom reskriptu predložio saboru pri otvora.
Tim bi reformama Hrvatska - nešto ojačala,
a provedbom općeg izbornog prava za uvijek

bi ozvonilo madžaronstvu u zemlji. Radi

toga nije se smjelo pustiti ni sabor, da radi,
& ni raspusti ga, dakle trebalo ga je odgoditi.

Sad je Rauch slobodnijih ruka. Nema mu
. sabora, koji bi ga pozvao .na odgove
On-će sve svoje sile upotrebiti, da provede

želje i zapovijedi Madžara u Hrvatskoj. Što
će narodni zastupnici na to: u zemlji pro-