; 3 Strana 2 ,CRVENA HRVATSK:A“ | Broj 23.. Ja ću paček otići i malo dalje te ću kazati, da u oči ovih sudbonosnih dana, ko- jima ide u susret naša mati zemlja kralje- vina Hrvatska, da u tim odlučnim časovima dužnost je naših poslanika u Beču, da po. krenu veliku akciju u bečkom parlamentu na korist njihove braće u Hrvatskoj. Od njihove spreme, energije i ustrajnosti ovisiti : će u dobroj dozi razvoj prilika u Hrvatskoj. Ne smije\se smetnuti s uma, da u carevin- skom vijeću imamo slavensku većinu, onda pogledajmo na program socijal-demokrata te kršćanskih socijala, pa će nam mnogo što biti jasno. Neću da duljim, ali ću zaključiti s jednom uspomenom. Dalmacija je g. 1903. učinila veliku uslugu svom narodu svojim istupom proti Kuenovštini, sada je čeka ista zadaća proti Ravehovštini. Onda joj je bio zahvalan čitav hrvatski narod, a sada bi se ta zahvalnost znatno uvečala. NE Pismo Iz Beča Reforma mature.. Beč, 11. II. 1908. I riječ gosp. ministra za bogoštovje i nastavu postade napokon djelom. Ovih je -naime dana izašao ministarstveni komunike, koji sadrži u sebi vrlo interesantnih stvari. Ministar Marchet umio je upravo maj- storski da izradi nešto, što će biti na za- dovoljstvo svijeh.. To proizlazi najbolje iz mnijenja raznih profesora, klasičnog i nekla- sičnog smjera, kojima su ovih zadnjih dana upravo vrvjele bečke novine. A sada da pređemo - na sadržinu ko- munikea. Što se tiče pismenih radnja, uki- nuta je ona iz matematike kao i s hrvatskog na latinski, a ukinuće ove posljednje moti- virano je tim, što je cilj [današnje gimnazije sasvim drugi, nego onaj sredovječnih škola. Danas se latinski ne govori, niti piše, pa je prevađanje s nastavnog jezika bez ikakve svrhe. Bit reforme izražena je u odredbi, da će za nastavni jezik od sad * unaprijed biti predložene učenicima tri radnje iz tri razna znanstvena podrućja: povijesti, književnosti i naravoslovja. Svakom je učeniku slobodno, da odabere po volji jednu od ovih triju radnja, već prema tome u čemu je kompe- tentniji. Na ovu će se radnju polagati naj- veća važnost pri glasovanju. Kod. latinsko- hrvatske radnje dozvoljena je uporab& rije- čnika. — Usmeni ispit sastoji se samo iz četiri predmeta, od kojih ne može učenik, da bude oslobođen. To su: nastavni jezik, grčki ili latinski (ad libitum), matematika i domaća povjest. (U nas valjda Vučetićeva Statistika). Ispiti = iz fizike i opće povijesti otpadaju posvema. Unaprijed je ispit neka vrsta kolokvija, prema tome ispit, da li je učenik zreo za sveučilište, a ne kao do sada dali ima dobro pamćenje. - .Sva nastojanja dakle za ukinućem ma- ture nijesu uspjela. Maturam ezxpellas furca, tamen usque recurret. > %* * # Pravnički nadoknadni ispiti. Među svr- šenim našim pravnicima, vlada veliko ogor- čenje na komisiju za mnadoknadne ispite. Komisija je veoma stroga, a njezin pred- sjednik nezna hrvatski. On sebi napiše na papir jedno petnaest pitanja, od prvog do zadnjeg nerazumljivih, pa kad ga se pita za razjašnjenje naprosto prelazi na drugo pitanje. Naravno, da je i ovo na mig gospode sa Ballplatza, kojima su trn u oku ti bezo- brazni Hrvati, koji vole u Zagreb nego u Beč. Da je komisija štreberska nije čudo, jer su joj članovi Slovenci! SPE čivatska borbe. . Drugi dan saborisanja. U subotu imao je nastaviti hrvatski sabor svoje djelo- vanje. Dobni presjednik Barčić otvorio je sjednicu na 10 !/2 sati. Pročitan je i odobren zapisnik prve sjednice. Prije nego će se preći na dnevni red preda odsječni savjetnik Hervoić Barčiću kraljevski roskript. Barčić javi zastupnicima, da je primio kraljev res- kript, pa stoga daje odmor, dok klubovi odluče, da li će se reskript odmah ili po konstruiranju sabora pročitati. Kraljev reskript. Po odmoru izjav- ljuje Barčić, da je reskript upravljen velmo- žama i zastupnicima, a ne 'saboru, te osim toga, da nosi kraljev pečat, pa radi toga reskript se mora odmah pročitati. : Na te presjednikove riječi pobjesne fran- kovci. Viču prema koaliciji: hulje, strašljivci, puštate da se reskript čita i t. d. Međutim bilježnik Popović čita reskript s kojim kralj odgađa sabor. Za vrijeme čitanja koalicija stoji na nogama i mirno sluša, dok frankovci viču i nabacuju se svakojakim povicima na koaliciju. Radić miri Elegovića i kaže mu da viče ,dolje Rauch“ a ne proti koaliciji. Ali uzalud, Elegović treba, da svoje divljaštvo iskaže. Zapisnik sjednice. Kad je Popović dočitao kraljev reskript, od kojega se u buci nije ništa čulo, usta drugi bilježnik Marko- vić da pročita zapisnik sjednice, koji se je morao odmah ovjeroviti. Frankovci ne dadu ni to čitati, a Peršić skoči; do Markovića, istrgnu mu iz ruku. zapisnik i raspara ga. Marković se udalji, napiše drugi zapisnik i pročita ga. = _ trik Pope bezobrazni. Dok je Marković čitao zapisnik, opominjao je. Zagorac. fran- kovce da miruju. Radi toga navali na nj Elegović svakojakim riječetinama : šuti pone bezobrazni, Ja ću ti već pokazati. Šmrkavac popovski“, A drugim zastupnicima koalicije vikao je: ti ste kukavice, Nitkovi. Štipen- dija vam ipak ostaja. Rauchu sto se pokorili. Galerije i koalicija. Zapisnik je pro- - vest tihu, ali odlučnu. borbu proti .banu 1 + nametnika, a u oru Zastupnici i narod. ostave sabornicu. Vani su žandari napravili kordon, a iza kordona sakupljeni iiarod kliče zastupnicima, a ruga se Rauchu pjevajući mu: ,Servus Paul...“ Frankovci i radikalci. Frakovci su svojom bukom htjeli prisiliti koaliciju, da i ona bude proti, čitanju kraljevskog reskripta. Ali koalicija znala je uzdržati svoje dosto- janstvo i poštovanje dati kraljevu pismu. Za to su srpski radikali bili uz frankovce. Ra- divojević je doviknuo ,,ne bojte se i mi smo proti čitanju reskripta“. Ovo bi imalo izgledati malo čudno- vato, da su frankovci, koji su uvijek istica" svoju lojalnost prema kralju i srpski radikali, koji su se izjavili za Raucha, bili proti či- tanju reskripta; dočim je koalicija, inače objeđena s antidinastičnosti, odala poštovanje kraljevu pismu. Ako se sjetimo da je pred sabornicom čekala četa oružnika, odmah će nam ova zagonetka postati jasna : frankovci i srpski radikali htjeli su prisiliti koaliciju, da i ona zapriječi čitati kraljev reskript. Taj bi se čin smatrao kao uvreda veličen- stva, žandari bi provalili i sabornicu i ras- tjerali zastupnike. Rauch bi pako prikazao koaliciju kao antidinastičnu, te bi isposlovao, da može proti njoj upotrebiti sva sreds.va, pa i silu. Što sad? Hrvatski je eto sabor odgo- đen na neizvjesno vrijeme. Rauch bi htio opravdati ovu odgodu tim, da se je po poz- dravnom govoru dobnog presjednika Bar- čića moglo vidjeti, da će sabor biti nesp - soban za rad. Ali ovo je samo jedna izlika, a da je tako, svjedoči nam to, što u k + ljevu reskriptu nema ni jedne riječi o tobož- njoj nesposobnosti sabora, pa i to, što res- kript nosi datum od 3. o. m., dakle 9 dana prije otvora sabora: a tad zaista pitko nije mogao znati, da li će sabor sposoban /li nesposoban biti za vijeć«nie. _ Ali i sve da je sabor bio u istinu n sposoban, on se nije smio odgoditi nego raspustiti. Jer ako su današnji zastupnici sad nesposobni vijećati u duhu zakona, ti isti zastupnici ne će se zaista do 3-4 i više mjeseca promjeniti. A za to upravo trebalo je raspustit, a ne odgodit sabor. Ali što bi se tada dogodilo? Narod bi birao iste ljude u sabor, a tada bi opet Rauch morao ras- pustiti sabor, jer da je nesposoban, ili bi morao odstupiti, propustivši tim tobože n:- sposobnim ljudima vlada. Da ti ljudi, koji su protivni ideji je- dinstvene madžarske države dođu na odlu- čujuće mjesto nije htjela madžarska vlada ; a nije htjela ni to, da hrvatski sabor pro- vede onaj radni program, koji je kralj u svom reskriptu predložio saboru pri otvora. Tim bi reformama Hrvatska - nešto ojačala, a provedbom općeg izbornog prava za uvijek bi ozvonilo madžaronstvu u zemlji. Radi toga nije se smjelo pustiti ni sabor, da radi, & ni raspusti ga, dakle trebalo ga je odgoditi. Sad je Rauch slobodnijih ruka. Nema mu . sabora, koji bi ga pozvao .na odgove On-će sve svoje sile upotrebiti, da provede želje i zapovijedi Madžara u Hrvatskoj. Što će narodni zastupnici na to: u zemlji pro-