Broj. 23.

pogledi po soletu

Krvave demostracije u Budimpešti.

Na 14.0 mj. socialni demokrati su pri-
redili u Budimpešti silne demostracije u
prilog općeg pravo glasa. Demostracije su
tiho pripravljene, tako da su one iznenadile
policija. Prema dogovoru sakupile su se
brojne čete demostranata u više ulica, te
tad krenuli gradom, klićući za sveopće pravo
glasa, te proti današnjoj madžarskoj vladi,
a osobito proti ministru Andrassy. Demo-
stranti su htjeli navaliti na ,Gentry-Kasino“
i na zgradu kluba neodvisne stranke, ali ih
je policija zaustavila. Na nekoliko je mjesta
došlo do sukoba s policijom. Mnogi su poli-
cioti i demostranti izranjeni. Konačno je
policiji uspijelo raspršati demostrante, a oko
59 ih uapsiše.

Socialiste međutim izjavljuju, da oni ne
će prestati s demostracijama, te da će na
prvi svibnja proglasiti generalni štrajk, koji
će se i“na više dana produljiti, ako im ne

dadu opće pravo glasa.

Naš kralj | Alfonso.

Naš je kralj brzojavno zahvalio španjol-
skom kralju Alfonsu, rad njegovih izjava pri-
jateljstva i poštovanja, prema našoj državi,
koje je očitovao prigodom posjeta austro-
ugarskog brodovlja u Barceloni.

Vice admiralu Ziegleru i devetorici ča-
snika, koji odoše iz Barcelone u Madrid
s kraljem Alfonsom, da se tamo poklone
kraljici majci, bio je podijeljen red za za-
sluge na polju mornarice, :

Veliki. knez Serglj u Bou.

Veliki ruski knez Sergij stigao je na
14.0 mj. u Beč. Na kolodvoru ga je pričekao
naš prestolonasljednik u nošnji ruskog zbor-
nog zapovijednika, počasna garda s glazbom
i druge odličnosti. Knez-Sergij imao je na
sebi odijelo podpukovnika. lza srdačna ru-
kovanja s Franjom Ferdinandom, krenuo je
knez u carski dvor. Istoga je dana knez
Sergij pohodio sve nadvojvode, a zatim je
krenuo u Schčnbrunn, da se pokloni našem
kralju. Toga dana bio je od kralja pozvan
na otjed, gdje je prisustvovalo i još neko-
liko princa i knjeginja.

Ovaj posjet ruskog kneza našem kralju
i ako nema službeno političko značenje, &
ono on ipak služi, da uzpostavi opet dobre
odnošaje između ove monarhije i Rusije,
koji su nešto bili pomućeni, radi exposć ba-
runa Ehrenthala o željeznici Uvac-Mitrovica.

 

 

Uredovni jezik. Doznajemo, da je.

gosp. Hočevar na povratku iz Beča ,,con
riguardo a dubbi insorti negli ultimi .tempi“
izdao okružnicu svim uredima glede jezičnog

uredovanja, strogo naređujuć istim; da se:
moraju služiti talijanskim jezikom u svim

slučajevima koji se odnose na blagajničku
struku ; kao ' predbilježivanje _u redovne

knjige, zaduživanje stranaka poreza radi i-
t d. i to samo, ,fino alla prossima regola-

zione dell'uso delle lingue del paese“. Ovo

je pobudilo ogorčenje u -srcima avijeh hr.

vatskih i srpskih činovnika, a smijeh i ve-
selje u srcima MR. Pitaju se jedan
drugoga, kađa će biti ta ,prossima rego- .
1egione 9! 4,

 
  

.

"Zali bi smti od gosp. Hoževar kao

CRVENA HRVATSKA“

del paese“ u Dalmaciji i koliko ih je? Mi-
slimo, da nema i nije nego jedna, a ta je
hrvatska ili srpska! Ako je pako tako, ćemu
onda množina ,lingue“ a ne ,lingua“ kada
u cijeloj Dalmaciji ne poznaje drugog jezika
doli hrvatskog ili srpskog, izuzev da u Za-
dru moguće !/4 naroda govori talijanski.
Držimo, da će isto bit učinio i gosp.
Tončić, pošto je isti bio sa gosp. Hočevarom,
Ziliottom i Giljanćvićem kod ministra na
dogovor — Čestitamo im na uspjehu. —

Hrvatsko pripomočno društvo u
Beču sazivlje svoju redovitu . glavnu skup-
štinu za dan 4. travnja 1908, u prostorija,
ma ,Zum alten Schottentor“, L. Mitzko, I-
Schottengasse 7 u Beču sa ovim dnevnim

redom :
1. Izvještaj tajnika o društvenom radu

za poslovnu godinu 1907/1908.

2. Izvještaj blagajnika o primicim i izda-
cima i stanju (blagajac.

3. Izvještaj revizera.

4. Izbor novoga 'odbora.

5. Eventualni predlozi odbora i članova

U Beča dne 12 ožujka 1908.
Predsjednik : Tajnik :
Urpani Dr. Katalinič
Ispravak. U smislu $. 19. zakona o
štampi izvolite uvrstiti slijedeći ispravak!
Nije istina da je u Dubrovniku ples za
»Legu N.“ donio 1.200 kruna, kako je to
bilo tiskano u broju 22, strani 5 lista ,Cr-
vene Hrvatske“, pod rubrikom ,O domaćim
stvarima“ a u članku ,, Plesovi za ,,Legu
N.“ velika zagonetka“, već je naprotiv isti-
na, da je ovogodišnji ples za ,Lega Nazio-
nale“ u Dubrovniku donio 3000 kruna.

Dubrovnik, 15. marča 1908.

Za Upravu mjesnog skupa  ,
»LEGA NAZIONALE“
Presjednik Blagajnik
Avoscani Raoul Bracanović

Iz Potomja koncem veljače. — Dopi-
snik ,,P. C. H.“- u broju 155. od 8, t. mj.
u dopisu spiritističke seance oborio se na
dičnog našeg umjetnika Medovića i načel-
nika Lukšića, tobožim izrazima , žalosno je
da: za istim stolom sjedi jedan umjetnik —
slikar sa jednim poslužnikom, jedan načelnik
s jednim opć. redarom“. ,

Gosp. dopisniče ako si hotio nešto da
pišeš o spiritizmu zašto time njih napadaš.
Zar si to našao kao sredstvo da jih napadaš ?
pitamo te koje su nedjelo počinili ti ljudi
što su se desili u društvu sa poslužnikom
i redarom ?% Sjegurno g. dopisniče dišeš s
aristokratskim duhom, te stoga to osudjuješ.
Zar poslužnik i redar nemogu biti pošteni
kao svatko drugi ? Zar.njima nije dopušteno
da dođu u krug učenijih i uglednijih ljudi ?
Zar nas nije priroda na isti način stvarala ?
Vi se obarate na spiritizam, dok više se uče-
njaka bavi s proučavanjem spiritizma, ta to
su u gadovime obične stvari, a što su u Kuni
učinili dva tri put pokušaj i to kao za za.
Šavu vi sto so tolikom pisanijom razvikali.

  

   

 

našnjega doba, oh kadi je maća nama sa
svakim se ljubezno i prijazno ponaša. Što
bi dopisnik zahtjevao od Medovića to on sam
zna, ali mu kažemo, Medović je naše čeljade.
Napisasmo ovo par redaka ;jer kako
dočusmo valjda onaj isti auktor onog dopisa
rekao je jednoj osobi da je naj dopis pisan
u Potomju. Neka dotični gospodin ne mješa
u njegove posle Potomjane, već ako ima
obraza nek se izjavi svojim imenom a kada
nešto napiše nek prije promisli što piše, te
neće biti potrebno, da se krije iza leđa pra-
vednih ljudi koji ljube i cijene svoje ugledne
patriote. Nekoliko Potomjana.
Poštanske vijesti. Dne 6. marča t.
g. bila je otvorena prometu brzojavna služba
kod poštanskog Ureda u Kozici (Kotarsko
Poglavarstvo Makarska). Nast.jnog mjeseca

= otvorit će se — kako čujemo poštarski ured

— u Liscu općine Stonske. Tako se is-
punila davna želja ondašnjeg pučanstva.

Gradska Kronika. - -

,Još nije ispravila“. Običaj je pro-
palih elemenata, da buduć se ne:mogu obra-
niti od opravdanih optužba, stanu predba-
civati. svojim neprijateljima sitnice, koje. su
već sto puta opetovali. Tako radi i ,Prava“.
Kad se ne može oprati od naših optužaba,
tad nam iznese tobožnju našu izmišljotinu
o pok. Tamini, premda oni koji ,ne znadu
što koja riječ znači“ znadu barem to, da
onu vijest mi ne izmislismo prvi, nego da
se je o njoj po gradu govorilo, pa je tako
i mi iznesosmo. Dakle nije to naša izmi-
šljotina.

A ipak ,Prava“ piše, da tu izmišljotinu
još nijesme ispravili. Pitamo Dum Antuna

 

. Lijepopili, — jer je on uzeo na splitskoj skup-

štini odgovornost za pisanje ,,Prave“, kad
je ono htio oprati od austrianštine, — pocrveni
li preko uši, kad list, za pisanje kojega on
moralno odgovara, predbacuje nam, što ni-
jesmo ispravili bajku o Jpok. Tamini, dok
on sam još nije ispravio onu grdnu klevetu,
koju je donio proti Hrv. Banci. Zašto. list
dum A. Lijepopili nije javio, da je ona vi-
jest proti banci bila puka kleveta i da je
radi toga zločina urednik ,Prave“ bio ka-
žnjen na 900 kr. globe ili 6 mj. tamnice?
»Zašto vidiš trn u oku brata tvoga, & u
svome ne vidiš gredu“ zar je zaboravio pop

 Lijepopili na te riječi Isusove? A ako nije

zaboravio, tad zašto pušta, da se u , glasniku
stranke prava“ svega bluti. Zašto ne naredi,
da rad novinarske dužnosti ako ne će već.
radi kršćanske, ,Prava“ ispravi dolično onu
podla kleveta proti Hrv. Banci, s kojom se
je — kako je prosudio narodni sud na mje-
snom sudbenom stolu — htjalo wmištiti je-
dan domači zavod; te tim škoditi i hiljada-
_mma puka koji imadu potrebu tog zavoda.
Ako kanonik 'Lijepopili nije u. stanju

opiirimti na pisanje. Pravo“, iolujik ši

doe ika 0-20 ii AUVRČENNNEA. Ši
pivanje njeno, Tim ,će i mami, a i svojoj ||
ESSIEN tad.

It t

o ke s