Broj. 23. pogledi po soletu Krvave demostracije u Budimpešti. Na 14.0 mj. socialni demokrati su pri- redili u Budimpešti silne demostracije u prilog općeg pravo glasa. Demostracije su tiho pripravljene, tako da su one iznenadile policija. Prema dogovoru sakupile su se brojne čete demostranata u više ulica, te tad krenuli gradom, klićući za sveopće pravo glasa, te proti današnjoj madžarskoj vladi, a osobito proti ministru Andrassy. Demo- stranti su htjeli navaliti na ,Gentry-Kasino“ i na zgradu kluba neodvisne stranke, ali ih je policija zaustavila. Na nekoliko je mjesta došlo do sukoba s policijom. Mnogi su poli- cioti i demostranti izranjeni. Konačno je policiji uspijelo raspršati demostrante, a oko 59 ih uapsiše. Socialiste međutim izjavljuju, da oni ne će prestati s demostracijama, te da će na prvi svibnja proglasiti generalni štrajk, koji će se i“na više dana produljiti, ako im ne dadu opće pravo glasa. Naš kralj | Alfonso. Naš je kralj brzojavno zahvalio španjol- skom kralju Alfonsu, rad njegovih izjava pri- jateljstva i poštovanja, prema našoj državi, koje je očitovao prigodom posjeta austro- ugarskog brodovlja u Barceloni. Vice admiralu Ziegleru i devetorici ča- snika, koji odoše iz Barcelone u Madrid s kraljem Alfonsom, da se tamo poklone kraljici majci, bio je podijeljen red za za- sluge na polju mornarice, : Veliki. knez Serglj u Bou. Veliki ruski knez Sergij stigao je na 14.0 mj. u Beč. Na kolodvoru ga je pričekao naš prestolonasljednik u nošnji ruskog zbor- nog zapovijednika, počasna garda s glazbom i druge odličnosti. Knez-Sergij imao je na sebi odijelo podpukovnika. lza srdačna ru- kovanja s Franjom Ferdinandom, krenuo je knez u carski dvor. Istoga je dana knez Sergij pohodio sve nadvojvode, a zatim je krenuo u Schčnbrunn, da se pokloni našem kralju. Toga dana bio je od kralja pozvan na otjed, gdje je prisustvovalo i još neko- liko princa i knjeginja. Ovaj posjet ruskog kneza našem kralju i ako nema službeno političko značenje, & ono on ipak služi, da uzpostavi opet dobre odnošaje između ove monarhije i Rusije, koji su nešto bili pomućeni, radi exposć ba- runa Ehrenthala o željeznici Uvac-Mitrovica. Uredovni jezik. Doznajemo, da je. gosp. Hočevar na povratku iz Beča ,,con riguardo a dubbi insorti negli ultimi .tempi“ izdao okružnicu svim uredima glede jezičnog uredovanja, strogo naređujuć istim; da se: moraju služiti talijanskim jezikom u svim slučajevima koji se odnose na blagajničku struku ; kao ' predbilježivanje _u redovne knjige, zaduživanje stranaka poreza radi i- t d. i to samo, ,fino alla prossima regola- zione dell'uso delle lingue del paese“. Ovo je pobudilo ogorčenje u -srcima avijeh hr. vatskih i srpskih činovnika, a smijeh i ve- selje u srcima MR. Pitaju se jedan drugoga, kađa će biti ta ,prossima rego- . 1egione 9! 4, . "Zali bi smti od gosp. Hoževar kao CRVENA HRVATSKA“ del paese“ u Dalmaciji i koliko ih je? Mi- slimo, da nema i nije nego jedna, a ta je hrvatska ili srpska! Ako je pako tako, ćemu onda množina ,lingue“ a ne ,lingua“ kada u cijeloj Dalmaciji ne poznaje drugog jezika doli hrvatskog ili srpskog, izuzev da u Za- dru moguće !/4 naroda govori talijanski. Držimo, da će isto bit učinio i gosp. Tončić, pošto je isti bio sa gosp. Hočevarom, Ziliottom i Giljanćvićem kod ministra na dogovor — Čestitamo im na uspjehu. — Hrvatsko pripomočno društvo u Beču sazivlje svoju redovitu . glavnu skup- štinu za dan 4. travnja 1908, u prostorija, ma ,Zum alten Schottentor“, L. Mitzko, I- Schottengasse 7 u Beču sa ovim dnevnim redom : 1. Izvještaj tajnika o društvenom radu za poslovnu godinu 1907/1908. 2. Izvještaj blagajnika o primicim i izda- cima i stanju (blagajac. 3. Izvještaj revizera. 4. Izbor novoga 'odbora. 5. Eventualni predlozi odbora i članova U Beča dne 12 ožujka 1908. Predsjednik : Tajnik : Urpani Dr. Katalinič Ispravak. U smislu $. 19. zakona o štampi izvolite uvrstiti slijedeći ispravak! Nije istina da je u Dubrovniku ples za »Legu N.“ donio 1.200 kruna, kako je to bilo tiskano u broju 22, strani 5 lista ,Cr- vene Hrvatske“, pod rubrikom ,O domaćim stvarima“ a u članku ,, Plesovi za ,,Legu N.“ velika zagonetka“, već je naprotiv isti- na, da je ovogodišnji ples za ,Lega Nazio- nale“ u Dubrovniku donio 3000 kruna. Dubrovnik, 15. marča 1908. Za Upravu mjesnog skupa , »LEGA NAZIONALE“ Presjednik Blagajnik Avoscani Raoul Bracanović Iz Potomja koncem veljače. — Dopi- snik ,,P. C. H.“- u broju 155. od 8, t. mj. u dopisu spiritističke seance oborio se na dičnog našeg umjetnika Medovića i načel- nika Lukšića, tobožim izrazima , žalosno je da: za istim stolom sjedi jedan umjetnik — slikar sa jednim poslužnikom, jedan načelnik s jednim opć. redarom“. , Gosp. dopisniče ako si hotio nešto da pišeš o spiritizmu zašto time njih napadaš. Zar si to našao kao sredstvo da jih napadaš ? pitamo te koje su nedjelo počinili ti ljudi što su se desili u društvu sa poslužnikom i redarom ?% Sjegurno g. dopisniče dišeš s aristokratskim duhom, te stoga to osudjuješ. Zar poslužnik i redar nemogu biti pošteni kao svatko drugi ? Zar.njima nije dopušteno da dođu u krug učenijih i uglednijih ljudi ? Zar nas nije priroda na isti način stvarala ? Vi se obarate na spiritizam, dok više se uče- njaka bavi s proučavanjem spiritizma, ta to su u gadovime obične stvari, a što su u Kuni učinili dva tri put pokušaj i to kao za za. Šavu vi sto so tolikom pisanijom razvikali. našnjega doba, oh kadi je maća nama sa svakim se ljubezno i prijazno ponaša. Što bi dopisnik zahtjevao od Medovića to on sam zna, ali mu kažemo, Medović je naše čeljade. Napisasmo ovo par redaka ;jer kako dočusmo valjda onaj isti auktor onog dopisa rekao je jednoj osobi da je naj dopis pisan u Potomju. Neka dotični gospodin ne mješa u njegove posle Potomjane, već ako ima obraza nek se izjavi svojim imenom a kada nešto napiše nek prije promisli što piše, te neće biti potrebno, da se krije iza leđa pra- vednih ljudi koji ljube i cijene svoje ugledne patriote. Nekoliko Potomjana. Poštanske vijesti. Dne 6. marča t. g. bila je otvorena prometu brzojavna služba kod poštanskog Ureda u Kozici (Kotarsko Poglavarstvo Makarska). Nast.jnog mjeseca = otvorit će se — kako čujemo poštarski ured — u Liscu općine Stonske. Tako se is- punila davna želja ondašnjeg pučanstva. Gradska Kronika. - - ,Još nije ispravila“. Običaj je pro- palih elemenata, da buduć se ne:mogu obra- niti od opravdanih optužba, stanu predba- civati. svojim neprijateljima sitnice, koje. su već sto puta opetovali. Tako radi i ,Prava“. Kad se ne može oprati od naših optužaba, tad nam iznese tobožnju našu izmišljotinu o pok. Tamini, premda oni koji ,ne znadu što koja riječ znači“ znadu barem to, da onu vijest mi ne izmislismo prvi, nego da se je o njoj po gradu govorilo, pa je tako i mi iznesosmo. Dakle nije to naša izmi- šljotina. A ipak ,Prava“ piše, da tu izmišljotinu još nijesme ispravili. Pitamo Dum Antuna . Lijepopili, — jer je on uzeo na splitskoj skup- štini odgovornost za pisanje ,,Prave“, kad je ono htio oprati od austrianštine, — pocrveni li preko uši, kad list, za pisanje kojega on moralno odgovara, predbacuje nam, što ni- jesmo ispravili bajku o Jpok. Tamini, dok on sam još nije ispravio onu grdnu klevetu, koju je donio proti Hrv. Banci. Zašto. list dum A. Lijepopili nije javio, da je ona vi- jest proti banci bila puka kleveta i da je radi toga zločina urednik ,Prave“ bio ka- žnjen na 900 kr. globe ili 6 mj. tamnice? »Zašto vidiš trn u oku brata tvoga, & u svome ne vidiš gredu“ zar je zaboravio pop Lijepopili na te riječi Isusove? A ako nije zaboravio, tad zašto pušta, da se u , glasniku stranke prava“ svega bluti. Zašto ne naredi, da rad novinarske dužnosti ako ne će već. radi kršćanske, ,Prava“ ispravi dolično onu podla kleveta proti Hrv. Banci, s kojom se je — kako je prosudio narodni sud na mje- snom sudbenom stolu — htjalo wmištiti je- dan domači zavod; te tim škoditi i hiljada- _mma puka koji imadu potrebu tog zavoda. Ako kanonik 'Lijepopili nije u. stanju opiirimti na pisanje. Pravo“, iolujik ši doe ika 0-20 ii AUVRČENNNEA. Ši pivanje njeno, Tim ,će i mami, a i svojoj || ESSIEN tad. It t o ke s