Broj 24. 7 CRVENA HRVATSKA“ Strana 3. ta ,najcrnija ljaga moderne Evrope“. Za iskorijenuti to zlo, i onemogućit ga trebalo bi, da cijelokupno društvo počne odlučnu borbu proti trgovaca s djevojkama, a da, svima prednjači država. Ali dok se iz Madžarske godinice izva- , ža preko 15,000, djevojaka, s kojim se pune bludilišta na istoku; dok službeni ljudi, za masni valjda udijelak idu na ruku trgovci- ma s robljem: te dok se uhvaćeni agenti spreočita trgovanja budu kazniti tek s 15 dana do 2 mjeseca tamnice, dotle će svo nastojanje plemenitih ljudi, da ovo moderno ropstvo ukinu, biti uzaludno. Oštre kazne trebalo bi, da države odrede za one, koji trguju sa ,svježim mesom“. * A eto, da svršimo, čini nam se neiskre- no (svako osuđivanje ropstva minulih vijekova, dok u nas ropstvo cvate. Trebalo bi prvo savremene ropske lance raskinuti, a tad istom suzu liti nad patnjama robova starog i srednjeg vijeka. Jer glete, oni robovi znali su uzdići riječi prosvjeda a i pobuniti se proti svojih gospodara, dok mi nit se usuđujemo prosvje- dovati, nit se buniti, već smo čak i zado- doljni a svojim robstvom. Pa i rimska robkinja obeščašćena nije od gospodara smjela biti, a bez da se njega ne kazni s njenim oslobođenjem ; dok današnji vijek stvara robkinje za to, da im može čast oteti. I svi to vidimo, i svi to osjećamo, pa inak se podnosimo, jer da smo u kulturi daleko odmakli : Nije li i to znak ropstva ? K. lirvatska borba. Skupština socijalista. U utorak su socialni demokrati držali na Iličkom trgu u Zagrebu javnu skupštinu, da označe svoje stanovište prema Rauchovu apsolutizmu. Preko 4 hiljade ljudi sakupilo se je oko presjedničke stolice. Skupštinu je ošvorio g. Bukšeg, a iza njega uze riječ soc. zastupnik g. Korač. —————————————m—m—————————— veseliti ugodnoj zahvali. Mene zemlja nazi- vlje svojim neprijateljem i uznemirivateljem veselja! > O, moj brate, odvrati anđeo sanka, neće li dobri kod ustajanja pripoznati u tebi svog prijatelja i dobročinitelja i zahvalno te bla- gosivljati? Nijesmo li braća, i vjernici je- dnog oca? Tako reče, oko anđela smrti zasjevne, a bratski geniji nježno se zagrliše. Anđeo, koji njeguje cvijeće i u: tihoj noći sipi na nje rosu, zaspi jednog proljet- nog dana u sjeni ružinog busena. Kada se je probudio, reče prijateljskim riječima: , Najdraže od moje djece, zahva- ljujem ti na tvom ljupkom i ugodnom mi- risu i na tvojoj hladnoj sjeni. Ako me mo- žeš što zamoliti, ja ću ti rado udijeliti ! 'Tada me makiti novom dražesti; zamoli' na to duh ružinog busena. A anđeo cvijeća nakiti kraljicu cvijeća prostom mahovinom. Reče, da je sve naše zlo u Pešti, gdje se gospodari s našom kesom i politikom. Treba srušiti Raucha, 'pa za to voditi radi- kalnu opoziciju, a ne kao frankovci načelnu. Prijetnje sapsolutizmom nas ne mogu za- strašiti, jer mi ni nemamo još ustavnih za- kona. Socialiste će voditi proti vladi rlajo- štriju borbu do njezinog podpunog poraza. Nije zadovoljan podpuno s koalicijom, jer se ona ne služi s dovoljno jakim sredstvima za oboriti današnju vladu. Mnijenja je, da bi koalicija imala prvo izvojštiti . opće izborno pravo, a tad istom državnopravne koncesije. Napada na frankovce, koji uživaju povjerenje u Beču, Pešti i u Zagrebu. Kle- rikalizam je trgovina s idealima kršćanstva, ato što rade popovi, rade i frankovci koji, s jednim okom gledaju na ideale hrv. naroda, a s drugim paze koliku kesu vuče za sobom madžarski režim. On je vidio mnogo pijanih seljaka ali nije nikada čuo onakove krčmarske povike i prizore, koje je u saboru počinio jezuitski gojenac Elegović. Njegov je čin nedostojno i bezobrazno pljuvanje u lice naroda. Pri- kazujući današnju situaciju, veli da će so- cialiste na apsolutizam odgovoriti s general- nim štrajkom, pa će srušiti i taj crni režim baruna Raucha. Dvadeset tisuća radnika spremno će poći u borbu za narodna prava. Svrši kličući proti apsolutizmu, i za so- cialnu demokraciju. Po Koračevu govoru , skupština je bila zaključena, a socialiste se mirno raziđoše svojim kućama. Proglas koalicije na narod. Hr- vatsko-srpska koalicija u ovim teškim danima u kojim se nalazi Hrvatska, obraća se na narod s proglasom, u kojem će iznijeti tešku zadaću cijelokupnog naroda i njegovih za- stupnika. Proglas je izradio izvršujući odbor koalicije, a plenarna ga sjednica odobrila. Proglas će se objelodaniti u nedjelu. Rauch putuje. Ban,Pavao Rauch ide u Budimpeštu, da se tamo dogovori s mad- žarskim ministarstvom što mu je u ovim prilikama raditi. Vjerojatno je, da će Rauch iz Budimpešti u Beč, da i kralja izvijesti na svoju o položaju u Hrvatskoj. Khuen II. Sve se čini, da bi Rauch htio preuzeti ulogu zloglasnog Kuena He- dervarya. Proganjati nepokorhe činovnike, strašljivce zastrašiti, a političko nemoralne uzdići, to je recept Kuenov, za koji se je i Rauch uhvatio. Samo je pitanje, da li je više moguće da se u Hrvatskoj ponove Kue- nova vremena? Ranch može vjerovati da jest, ali smo mi duboko uvjereni, da se ban Rauch grdno vara u svojim računima. On se može prijetiti koaliciji, da ako mu se ne pokloni, ako ne dođe s njim pregovarati, da će se latiti neugodnih sredstava, rad čega će ona odgovarati. Ali baš u tim prijetnjama Rauch i nehotice očituje svoju slabost. 'Tko je uvjeren o svojoj moći ne poručuje, nego radi. Rauch poručuje: istodobno prijeti i na- miguje, a to znači, da i on uviđa da mu kuenovska sredstva ne će pomoći upokojiti Hrvatsku. I ne će, pa inakar kako čvrsto bilo povjerenje Beča i peštanske vlade u nj.. To povjerenje, s kojim se Rauch toliko ponosi ne znači ništa, kad uz to nema i narodnog po- vjerenja. Rauch, čini se, da preziro to narodno . = povjerenje, ali za to i narod njega prezire, a taj prezir, kad .se pretvori u mržnju u. osvetu, dad ni Beč ni i Pešta ne će Kuena II. moć održati na stolici hrvatskih banova. - Bosna 1 Hercegovina. Mostar, 18/3 1908. Slika naše slobodne misli i kretanja u Bosni. Pred ovdašnjim okružnim sudom, bile su danas tri tužbe radi štampe. Sve tri tu- žbe podigli su birokrati. Među ove tri tužbe, bila je jedna ili od državnog tužioca ili od sama Koste Her- mana (jer su oba tužila; protokolirano i ne protokolirano). Ova se tužba odnosila na članak ,Naroda“ u 51 br. 1907 štampana pod naslovom: Jedan tip naše uprave“. U tom se članku nabrajaju privatni radovi Ko- ste Hermana, koje državni tužilac hoće, da se ne smiju kritikovati, jer on što radi, to sve radi, ko službena ličnost, kojoj se ne smije prigovarati. Oslonom ovoga tumače- nja, nije htio, da navede ni stavaka inkri- miniranoga članka, za koje izreke i činjenice tuži? Čemu je sud dao svoju privolu, kada je odvjetnički zahtjev u traženju specifici- ranja činjenica — radi kojih se tuži odbio. Druga je tužba bila protiva ,Musa- vata“ koju je podigao državni tužilac, zato, što je isti pisao: ,vrana vrani očiju ne kopa“! Ovo se odnosilo na to: jedan pred- stojnik nazvao jednog uglednog muslimana Ćafirom (Ćafir j je turska riječ, koja se i na razbojnika može svesti; dočim za pravo je još i više; jer je to skovano za više zločine) Musliman je tužio a sudac, to označio, da je Ćafir Srbin, pa, da uvrjeda nije riječ Sr- bin. Viša inštancija je osudu oborila i pred- stojnika osudila iza',,Musavatove“ bilješke. Sada sudac odnosno državni tužilac, podi- gao optužnicu protiva , Musavatu“ — u mje- sto protiva suca, koji je i Srbima svojim tumačenjem nanio uvrjedu. Treću je tužbu podigao protivu ,,Na-. roda“ Livanjski predstojnik, radi uvrede časti, što se u ,Narodu“ pisalo za jednog predstojnika, koji je kupovao glasove za srpske narodne organizacije. U ovom se u kratko vidi; kako i ra- šta se novinari vuku na optužničke klupe a snjih u tamnicu. Pojava nezdrava i ne shva- tljiva, koja nas sili, da pitamo: kada će doći čas, da i mi smijemo kritikovati sistem, koji nas usrećuje evo u tridesetoj godini? Sami sebi najbolje odgovaramo : sitnim radom i međusobnom snošljivosti, koje nam oboje hoće da sprječe ljudi, koji sebi vlast prisvajaju na nebu i zemlji: kojoj pojavi moramo, kod jedan čovjek se odupirati, dok i naše ptice propjevaju!.. , Urednik , Naroda“, io je radi Hermana osuđen na mjesec zatvora ili 150 kruna globe i parbene troškove, dok ,,Musavata“ je ir — jer je sou prekasno požv- šena! . XXI. Pogledi po svijetu. Slavensko-romanski blok. U Beču vode pregovore hrvatski, slo- venski, _rasinski, talijanski i rumunjski za- x