3 2 s KA Broj 25. i CRVENA HRVATSKA« NA One en o vninmmmiaajaininiisiieimanintijitutmasijsatvjitipiisanmesisisnjimčiastmnanmamačavn ou 0 O IRE vi ministra Josipovića, te s njime konferirao o _ hrvatskim stvarima. Zatim je Rauck pošao kod ministra presjednika Wekerle-a. S njim je oko 2 sata razgovarao o mjerama, te ubi se imale poduzeti -- kako javljaju ,, Nar. Novine“ -- za očuvanje mira i poredka u Hrvatskoj“. Po podne je ban konferirao s »mrtvim političarima“ Gjurkovićem i Eger-- sdorferom. Za tim -se je povratio u Zagreb. Županija Udvarhely proti Hrvata. Žapanija Udvarhely u Ugarskoj izdala je poziv na sve ugarske općine u kojem ih svjetuje, da pošalju na zastupničku kuću peticiju, u kojoj se traži, da se skrši svaka eventualna hrvatska opstrukcija. Peštanska je općina izjavila, da će uzeti u obzir taj poziv. Hvala Bogu, ovako ćemo imati i mad- žarske općine proti Hrvatske. Pogledi po suljetu. Tolstoj obolio. Veliki ruski pripovjedač Nikola grof Tolstoj obolio je od kunjavice. Nesvijesnica u koju u- pada oteščuje njegovu bolest, tako te prijeti pogibelj, da osamdesetgodišnji starac, ma kako snažna ustroja bio, ne podlegne boli. Tolstoj u svojoj bolesti žali što se ne može rano u jutro ustajati, na duge šetnje ići, skupljati oko sebe dječicu i čitat im odlomke iz svog posljednjeg djela, ili svoje ,oporuke“, kako je on nazivlje, a koju će morat i mala djeca razumjeti. On žali u kratko što ne može raditi, a ne što je bolestan, jer je ,ruski mudrac“ pripravio svoj duh i tijelo na boli i patnje. Žrtva ,crne čete“. U Jekaterinoslavu je izdahnuo u teškim bolima dr. Karavajev, vođa ,trudovika“. Ka- ravajev je bio zastupnik u II. dumi. Uman i neustrašiv čovjek posta vođom u stranci utrudovika“. U petak dođoše u njegovu kuću tri lažna pristiše njegove stranke i za- moliše ga, da ih pregleda, jer da su bolesni. Dok ih je liječnik ljubezno propitkivao oni izvade samakrese, te ispališe u nj nekoliko hitaca i pobjegoše. Nesretnik pade oriesvije- šten, da nekoliko sati kašnje ispusti pleme- nitu svoju dušu. Za reformu Macedonije. Engleski ministar vanjskih posala po- slao je evropejskim vlastima notu, u kojoj predlaže, da se za macedoniju imenuje je- dan vrhovni governator. Na ovu notu En- gleske vlasti još nijesu odgovorile. Međutim izgleda da se vode pregovori između Rasije i Austrije, kako bi one proširile miirzštegski program s radikalnijim reformama, te gi proširena prikazale ostalim vlastima na odo- brenje. Za prenos Zolinih kosti. Francuska komora raspravila je zakon- sku osnovu, s kojom se dozvoljava državi potrošiti 35.000 franakh za prenos Zolinih kosti u Pantheon. Nacionaliste su tivni toj osnovi. U ime njihovo govorio je zast. Barros. On reče, da su Zolina djela ne- bili pro- - Put cara Vilima. U Mletcima se živo radi za priček cara Vilima. Dva odijeljenja talijanskog ratnog brodovlja već su se usidrila u luci. U dauž- dovom gradu pozdraviće cara njemačkog Viktor Emanuel i njegova supruga. -Vilim će još neke talijanske gradove pohoditi. I u Krfu se pripravlja sjajni priček Vi- limu. Dvorac Ahileon nije dostatan za Vi- lima i brojnu njegovu pratnju od 100 osoba, pa se stoga na podnožju dvorca gradi stan za carevu. pratnju. U Krf ear Vilim doći će na 3 travnja. Tamo će ga pozdraviti grčki knez Nikola, a valjda i sam kralj. 0 domaćim stvarima, Izborna reforma za dalmatinski sabor. Prisjednik zemaljskog odbora Dr Katnić priredio je osnovu za izbornu re- formu. Po ovoj osnovi bi sabor brojio 44 zastupnika. Virilista i zastupnika trgovačko- obrtničkih komora ne bi bilo. Vanjske bi općine birale 28 zastupnika, gradovi 9, a veleposjednici 7. Pravo bi glasa imala sva- ka osoba koja plaća izravni porez, bez obzira koliko taj porez iznaša. Otpalo bi biranje vanjskih općina preko biranih biraća, dok bi svaki porezovnik morao osobno glasovati. Dr. Katnić će ovu osnovu predložiti na sjednici zemli. odbora, pa ako tu ona bude prihvaćena, bit će wladi podnesena na odo- brenje. Ako vlada bude zadovolina s osno- vom zemaljskog odbora, tad će sabor valjda biti sazvan u travnju ili svibnju na kra- tko zasijedanje, da prihvati izbornu reformu. Iz Općine Janjine, 22 ožujka. Nakon oduljeg boravka, ovijeh dana odijelit će se od nas Dr. Mardešić op. liječnik. Ide na novo u svoje rodno mjesto Komižu. Dr. Mardešić istaknuo se je među nama kao vrstan i zauzetan liječnik, susretljiv i milostiv prema siromahu, skoja. su svojstva liječniku u prvom redu potrebita, te u tom. pogledu ostat će mu kod nas najbolja uspomena. Zahvaljujuć mu na uloženom a možda nenagrađenom trudu među nama, želimo mu u rodnom kraju najbolju sreću i čestitost. Zahvalni prijatelji. Kopar, 21/3. 1908. Istarski - sabor. Današnja sjednica otvorena u 10 sati. Pri- sutno 30 zastupnika. Sva tri biskupa i mna- mjesnik Hohenlohe. Ča Odmah se otvara rasprava o izbornoj reformi. Izvjestitelj Dr. Bartoli čita izvješće izborne komisije. Kod generalne rasprave govori jedini Spinčić hrvatski uz pozornost cijele kuće. Razglaba reformu, te izjavljuje u svoje ime, da_ne će za nju glasovati. U specialnoj raspravi biskup Flap stavlja predlog, da se u velikom porezu . dade aktivno izborno pravo i juridičkim osobama, kao n. pr. crkvama i sličnim ustanovama ako plaćaju propisan porez. Sabor na predlog izborne komisije od- bija Flapov predlog. Zatim je u II. i III. čitanju prihvaćerfia izborna reforma. Svi su zastupnici A. Miličinović:_Za- naš umjetni obrt, E. Sarks : Vjera, ananost -i modernizam. E. : ici glasovali za, osim . 'Spinčića i Mandića. Zatim je zaključena sjednica. Slijedeća je u ponedjenik s dnevnim i Zvono. Br. 12 sadržaje: Dr. M. Š, Rezultat izbora u svijetlu izborne reforme. DrXN ZB Marković : Spaljivanje : mrtvaca, R. K. Je- retov : Smrt Frane Mažuranića. Zvono“ izlazi u Zagrebu, a stoji na godinu K. 6. Iz Bosne i Hercegovine. Hrvatska narodna organizacija pozvala je bila Hrvate ' u. Bjelinci na sastanak radi organizacije, Srbi su uporno agitovali, e bi omeli taj sastanak. Nije im uspjelo. Sastanak se je držao u jednoj zgradi, gdje se sakupiše svi Hrvati katoličke vjeroispovijedi i hekoliko Muhamedove. Ali Srbi koji odlučiše zapri- ječiti tu organizaciju, skupiše, seda demostruju pred zgradom, a međutim su neke Hrvate, koje zatekoše vani, dobro izlemali. Nadošlo oružništvo i rastjeralo domostrante, a skup- štinarima omogućilo razbjeći se svojim ku-. ćama. Ovaj žalostan pojav treba osuditi, jer ako je Srbima slobodno organizovati se, mora biti i Hrvatima. Vođe i jednih i dru- gih morali bi nastojati da do ovakih žalo- snih pojava više ne dođe.: Na 17 o. m. davalo je njemačko ope- retno društvo u Sarajevu , Vesela udovica.“ Srbi, . koji smatraju, da je taj komad uvrijedljiv za njih, stadoše demostrirati u kazalištu. Po svršenoj prestavi demostracije se nastaviše na ulici. Neki su bili uapšeni. Ratno ministarstvo je obijelodanilo na- redbu kojom se ukida u okupiranim zemlja- ma zatvor radi dugova ili jamčevina. Gradska kronika. Odlikovanje. Njegovo Veličanstvo naš kralj odlikovao je g. Krista Kuraicu, nadu- čitelja u miru zlatnim krstom za zasluge. Čestitamo. Prispio je u Dubrovnik priznati hr- vatski književnik i dobrotvor Dr. Stjepan pl. Miletić, da narušenom zdravlju u ovom primorju potraži oporavak, a to onom vr- lom hrvatskom rodoljubu od srca želimo. Društvo za promicanje interesa Dubrovnika. Ovo društvo svakim danom sve više napreduje, tako da mu moramo biti zahvalni za mnogo poljepšanje našeg grada. Iza lijepo uređenih Brsalja imali smo prigode viđeti lijepi drvored put Gospe od Milosrđa, a _ također na onom prostoru pred ,Gracom“. Čujemo da je društvo ,,Li- burnija“ ustupila rečenom društvu ',Lovri- jenac“ te da društvo misli lijepo preurediti prostorije i posaditi ispred tvrđe bore. : Nemamo riječi da _ne pohvalimo zau. zetnu upravu, ali joj priporučujemo, da baci oko i na zapušteni sv. Jakov tu našu naj. ljepšu šetnju, te postavi putem koju klupu. S druge strane stavljamo slavnom općinstvu ovo društvo, da ga potpomoguu doprinosi- ma i članarinom, & u isto dobada čuva po- sađena stabla, jer u nas ima nekih koji ss zabavu lome stabla i sjedala. t Ivo Škratulja. Ote nam s vida. huda