3
2

s

KA

Broj 25. i CRVENA HRVATSKA« NA
One en o vninmmmiaajaininiisiieimanintijitutmasijsatvjitipiisanmesisisnjimčiastmnanmamačavn ou 0 O IRE vi

ministra Josipovića, te s njime konferirao o _

hrvatskim stvarima. Zatim je Rauck pošao
kod ministra presjednika Wekerle-a. S njim
je oko 2 sata razgovarao o mjerama, te
ubi se imale poduzeti -- kako javljaju ,, Nar.
Novine“ -- za očuvanje mira i poredka u
Hrvatskoj“. Po podne je ban konferirao

s »mrtvim političarima“ Gjurkovićem i Eger--

sdorferom. Za tim -se je povratio u Zagreb.

Županija Udvarhely proti Hrvata.
Žapanija Udvarhely u Ugarskoj izdala je
poziv na sve ugarske općine u kojem ih
svjetuje, da pošalju na zastupničku kuću
peticiju, u kojoj se traži, da se skrši svaka
eventualna hrvatska opstrukcija. Peštanska
je općina izjavila, da će uzeti u obzir taj
poziv. Hvala Bogu, ovako ćemo imati i mad-
žarske općine proti Hrvatske.

Pogledi po suljetu.

Tolstoj obolio.

Veliki ruski pripovjedač Nikola grof Tolstoj
obolio je od kunjavice. Nesvijesnica u koju u-
pada oteščuje njegovu bolest, tako te prijeti
pogibelj, da osamdesetgodišnji starac, ma kako
snažna ustroja bio, ne podlegne boli. Tolstoj
u svojoj bolesti žali što se ne može rano u
jutro ustajati, na duge šetnje ići, skupljati
oko sebe dječicu i čitat im odlomke iz svog
posljednjeg djela, ili svoje ,oporuke“, kako
je on nazivlje, a koju će morat i mala djeca
razumjeti. On žali u kratko što ne može
raditi, a ne što je bolestan, jer je ,ruski
mudrac“ pripravio svoj duh i tijelo na boli
i patnje.

Žrtva ,crne čete“.

U Jekaterinoslavu je izdahnuo u teškim
bolima dr. Karavajev, vođa ,trudovika“. Ka-
ravajev je bio zastupnik u II. dumi. Uman
i neustrašiv čovjek posta vođom u stranci
utrudovika“. U petak dođoše u njegovu
kuću tri lažna pristiše njegove stranke i za-
moliše ga, da ih pregleda, jer da su bolesni.
Dok ih je liječnik ljubezno propitkivao oni
izvade samakrese, te ispališe u nj nekoliko
hitaca i pobjegoše. Nesretnik pade oriesvije-
šten, da nekoliko sati kašnje ispusti pleme-
nitu svoju dušu.

Za reformu Macedonije.

Engleski ministar vanjskih posala po-
slao je evropejskim vlastima notu, u kojoj
predlaže, da se za macedoniju imenuje je-
dan vrhovni governator. Na ovu notu En-
gleske vlasti još nijesu odgovorile. Međutim
izgleda da se vode pregovori između Rasije
i Austrije, kako bi one proširile miirzštegski
program s radikalnijim reformama, te gi
proširena prikazale ostalim vlastima na odo-
brenje.

Za prenos Zolinih kosti.

Francuska komora raspravila je zakon-
sku osnovu, s kojom se dozvoljava državi
potrošiti 35.000 franakh za prenos Zolinih
kosti u Pantheon. Nacionaliste su
tivni toj osnovi. U ime njihovo govorio je
zast. Barros. On reče, da su Zolina djela ne-

 

bili pro-

- Put cara Vilima.

U Mletcima se živo radi za priček cara
Vilima. Dva odijeljenja talijanskog ratnog
brodovlja već su se usidrila u luci. U dauž-
dovom gradu pozdraviće cara njemačkog
Viktor Emanuel i njegova supruga. -Vilim
će još neke talijanske gradove pohoditi.

I u Krfu se pripravlja sjajni priček Vi-
limu. Dvorac Ahileon nije dostatan za Vi-
lima i brojnu njegovu pratnju od 100 osoba,
pa se stoga na podnožju dvorca gradi stan
za carevu. pratnju. U Krf ear Vilim doći će
na 3 travnja. Tamo će ga pozdraviti grčki
knez Nikola, a valjda i sam kralj.

0 domaćim stvarima,

Izborna reforma za dalmatinski
sabor. Prisjednik zemaljskog odbora Dr
Katnić priredio je osnovu za izbornu re-
formu. Po ovoj osnovi bi sabor brojio 44
zastupnika. Virilista i zastupnika trgovačko-
obrtničkih komora ne bi bilo. Vanjske bi
općine birale 28 zastupnika, gradovi 9, a
veleposjednici 7. Pravo bi glasa imala sva-
ka osoba koja plaća izravni porez, bez obzira
koliko taj porez iznaša. Otpalo bi biranje
vanjskih općina preko biranih biraća, dok
bi svaki porezovnik morao osobno glasovati.
Dr. Katnić će ovu osnovu predložiti na
sjednici zemli. odbora, pa ako tu ona bude
prihvaćena, bit će wladi podnesena na odo-
brenje. Ako vlada bude zadovolina s osno-
vom zemaljskog odbora, tad će sabor
valjda biti sazvan u travnju ili svibnju na kra-
tko zasijedanje, da prihvati izbornu reformu.

Iz Općine Janjine, 22 ožujka. Nakon
oduljeg boravka, ovijeh dana odijelit će se
od nas Dr. Mardešić op. liječnik. Ide na
novo u svoje rodno mjesto Komižu.

Dr. Mardešić istaknuo se je među nama
kao vrstan i zauzetan liječnik, susretljiv i
milostiv prema siromahu, skoja. su svojstva

 

liječniku u prvom redu potrebita, te u tom.

pogledu ostat će mu kod nas najbolja
uspomena.

Zahvaljujuć mu na uloženom a možda
nenagrađenom trudu među nama, želimo
mu u rodnom kraju najbolju sreću i čestitost.

Zahvalni prijatelji.

Kopar, 21/3. 1908. Istarski - sabor.
Današnja sjednica otvorena u 10 sati. Pri-
sutno 30 zastupnika. Sva tri biskupa i mna-
mjesnik Hohenlohe. Ča

Odmah se otvara rasprava o izbornoj
reformi. Izvjestitelj Dr. Bartoli čita izvješće
izborne komisije. Kod generalne rasprave
govori jedini Spinčić hrvatski uz pozornost
cijele kuće. Razglaba reformu, te izjavljuje
u svoje ime, da_ne će za nju glasovati. U
specialnoj raspravi biskup  Flap stavlja
predlog, da se u velikom porezu . dade

aktivno izborno pravo i juridičkim osobama,
kao n. pr. crkvama i sličnim ustanovama

ako plaćaju propisan porez.

Sabor na predlog izborne komisije od-

bija Flapov predlog. Zatim je u II. i III.
čitanju prihvaćerfia izborna reforma.
Svi su zastupnici

A. Miličinović:_Za- naš umjetni obrt, E.

Sarks : Vjera, ananost -i modernizam. E.

: ici glasovali za, osim .
'Spinčića i Mandića. Zatim je zaključena
sjednica. Slijedeća je u ponedjenik s dnevnim
i Zvono. Br. 12 sadržaje: Dr. M. Š,
Rezultat izbora u svijetlu izborne reforme.

DrXN ZB

Marković : Spaljivanje : mrtvaca, R. K. Je-
retov : Smrt Frane Mažuranića. Zvono“

izlazi u Zagrebu, a stoji na godinu K. 6.

Iz Bosne i Hercegovine. Hrvatska
narodna organizacija pozvala je bila Hrvate '
u. Bjelinci na sastanak radi organizacije,
Srbi su uporno agitovali, e bi omeli taj
sastanak. Nije im uspjelo. Sastanak se je
držao u jednoj zgradi, gdje se sakupiše svi
Hrvati katoličke vjeroispovijedi i hekoliko
Muhamedove. Ali Srbi koji odlučiše zapri-
ječiti tu organizaciju, skupiše, seda demostruju
pred zgradom, a međutim su neke Hrvate,
koje zatekoše vani, dobro izlemali. Nadošlo
oružništvo i rastjeralo domostrante, a skup-
štinarima omogućilo razbjeći se svojim ku-.
ćama. Ovaj žalostan pojav treba osuditi,
jer ako je Srbima slobodno organizovati se,
mora biti i Hrvatima. Vođe i jednih i dru-
gih morali bi nastojati da do ovakih žalo-
snih pojava više ne dođe.:

Na 17 o. m. davalo je njemačko ope-
retno društvo u Sarajevu , Vesela udovica.“
Srbi, . koji smatraju, da je taj komad
uvrijedljiv za njih, stadoše demostrirati u
kazalištu. Po svršenoj prestavi demostracije
se nastaviše na ulici. Neki su bili uapšeni.

Ratno ministarstvo je obijelodanilo na-
redbu kojom se ukida u okupiranim zemlja-
ma zatvor radi dugova ili jamčevina.

 

Gradska kronika.

Odlikovanje. Njegovo Veličanstvo naš
kralj odlikovao je g. Krista Kuraicu, nadu-
čitelja u miru zlatnim krstom za zasluge.
Čestitamo.

Prispio je u Dubrovnik priznati hr-
vatski književnik i dobrotvor Dr. Stjepan
pl. Miletić, da narušenom zdravlju u ovom
primorju potraži oporavak, a to onom vr-
lom hrvatskom rodoljubu od srca želimo.

Društvo za promicanje interesa
Dubrovnika. Ovo društvo svakim danom
sve više napreduje, tako da mu moramo
biti zahvalni za mnogo poljepšanje našeg
grada. Iza lijepo uređenih Brsalja imali smo
prigode viđeti lijepi drvored put Gospe od
Milosrđa, a _ također na onom prostoru
pred ,Gracom“. Čujemo da je društvo ,,Li-
burnija“ ustupila rečenom društvu ',Lovri-
jenac“ te da društvo misli lijepo preurediti
prostorije i posaditi ispred tvrđe bore. :

Nemamo riječi da _ne pohvalimo zau.
zetnu upravu, ali joj priporučujemo, da baci
oko i na zapušteni sv. Jakov tu našu naj.
ljepšu šetnju, te postavi putem koju klupu.
S druge strane stavljamo slavnom općinstvu

ovo društvo, da ga potpomoguu doprinosi-

ma i članarinom, & u isto dobada čuva po-
sađena stabla, jer u nas ima nekih koji ss
zabavu lome stabla i sjedala.

t Ivo Škratulja. Ote nam s vida. huda