.

GENE OOO OSI A SET ASI
3 AE ek v

30 KADA
4 1

Strana 2 CRVENA HRVATSKA“ Broj 27.

Iz Beča pošao je Zagorac u Budimpeštu, a
otale se je vratio s Gjalskim u Zagreb.

Madžarski list ,O Nap“ silno napada
Zagorca radi njegova vijećanja u Beču. Pod
naslovom ,,Hrvatska urota“, veli, da činjenica
ta, što je Zagorac vijećao s Tresićem, Vuko-
vićem i Ivaniševićem jasno govori o čemu
se je radilo.

Strašilo: hrvatska država. Memo-
randum bivšeg hrvatskog ministra Imbre
Josipovića, o kojem smo u zadnjem broju
pisali, a koji je bio predan jednom nadvoj-
vodi u Beču, silno je uznemirio Madžare.
O tom memorandumu ovako piše ,, Budapesti
Hirlap“ : ,,Kad bi se ispunile želje i zahtjevi,
što ih sadrži ovaj memorandum, imali bismo
na vidiku osnutak hrvatske države, kojoj bi
bilo glavnim ciljem, da nađe uporište za
ocijepljenje od Ugarske. Što bi rekli Hrvati,
kad bi Madžari prama njima zauzeli slično
stajalište,
vlasti htjeli polučiti, da se nagodbeni zakon
tako preinači, da bi bilo izvan svake sumnje
ne samo jedinstvo ugarske države, nego bi
se također gospodstvo madžarskoga jezika
zakonito proteglo na područje Hrvatske?
Za sada međutim Madžari ne će da stupe
na ovo polje, jer nemaju na umu borbu,
nego žele, da obnove miran skupni život
s Hrvatima. Madžarski narod očekuje od
ugarske vlade, da ne će uzmaknnti pred
zahtjevima Hrvata, nego da će odlučno
ustati na obranu ugarske države“.

Hrv. delegati u Budimpešti. U su-
botu su se vratili iz Budimpešte u Zagreb
Zagorac i Šurmin, a Supilo je ostao bio na
straži. U ponedjenik su druga dva hrv. de-
legata došla u Peštu. Naši ne učestvuju u
raspravi o promjeni poslovnika. Oni samo
budno paze na razvitak dogođaja u ugar-
skom parlamentu, da prema - tome udese
svoje držanje. Bojni plan hrvatsko-srpske
koalicije nije poznat. Zna se samo to, da
oni ne će pristati na nikakav sporazum
s ugarskom vlađom, ako se ova ne odluči
žrtvovati bana Raucha, i ne potraži formu,
pod kojom će opozvati šeljezničarsku. prag-
matiku. Osim toga koalicija bi zahtijevala,
da se odmah sastanu regnikolarne deputa-
cije, koje bi imale riješiti sporove o povredi
nagodbe sa strane Ugarske. Ako ugarska
vlada u što kraće vrijeme ne pristane na
ove najmanje tražbine koalicije, čini se, da
će koalicija započeti u zajedničkom peštan-
skom saboru oštru borbu još proti reviziji
poslovnika.

Dopunitbeni pravnički ispiti u
Beću. Javlja nam ,Hrvat. pripom. društvo
u Beču“, da će se u zimskom semestru ove
školske godine obdržavati ispiti još do 10:
travnja; a u ljetnom semestru od 28. tra-
vnja do 20. srpnja ov. god.

U zimskom semestru buduće školske
godine počimaju ispiti na 10. rujna ov. god.

Za feciprocitet zagrebačkog sve-
učilišta. Saopćili smo upit zast, Vukovića,
upravljen na ministra nastave u proračun-
skom odboru, & kojim je tražio, da se prizna
austrijskim Hrvatima i Slovencima valjanost
nauka svršenih na zagrebačkom sveučilištu.

 

Na Ke AE E RNA area NA

AN

'kad bi svim sredstvima svoje

da se na zagrebaćkom sveučilištu položeni
državni izpiti i rigorozi i bez dosadanjeg
popunitbenog izpita i bez nostrifikacije pri-
znadu valjanim. Ovaj predlog mogu uzeti
na znanje s time, da ne zauzimam načelno
oklanjajuće stanovište, već da ću se s njime
baviti, što bude više moguće, susretljivo, ali
valja točno izpitati, da li u Zagrebu stečeno
zvafije kvalitativno i kvantitativno odgovara
onim zahtjevima, koji se u Austriji moraju
staviti na javne činovnike“.

Ljetni dopust vojnicima. Vojni
službeni list donaša kraljevu naredbu, da se
za vrijeme ovogodišnjih vojnih vježaba mora
dati vojnicima dopust od 'tri sedmice i to
baš u ono vrijeme, kad su oni najviše po-
trebiti kući radi žetve ili kojeg drugod rada
na polju.

- Presušenje močvare u Neretvi.
Rijet bi, da je vlada napokon odlučila pre-
sušiti močvare uz tijek Neretve; od mora
do Metkovića. U dojdući mjesec imalo bi
doći iz Beča povjerenstvo, koje će prigle-
dati močvare i sastaviti nacrt, po kojem bi
se one imale presušiti. Ako vlada u istinu
isuši neretvanske močvare, ne samo što će
tim nestati groznice, koja nemilo hara u
onim zemljama, nego će se i presušene
močvare pretvoriti s malo truda u žitorodna
polja, koja će cijelu Dalmaciju kruhom moć
hraniti, uz ono žita što ostala pokrajina daje:

Trogir se je opoštenio. Po cijeloj su
Dalmaciji gotovo činovnici potpisali potisnutu
im priznanicu Hočevara, samo ne u 'Trogiru.
Tamo ni jedan činovnik Hrvat nije potpisao
priznanicu. Na čast im bilo. Da su i po
ostaloj Dalmaciji činovnici Hrvati tako ura-
dili, ne bi Hočevaru preostalo ino, nego da
kupi prtljagu i da bježi iz Dalmacije. Ali
da, narodnim dušmanima uvijek se nađe ko
će im pomoći, pa neka i preko volje.

Narodno izmirenje u Istri. U če-
tvrtak završeno je zasjedanje istarskog sa-
bora. Ovo kratko zasjedanje je od velike
važnosti po politički razvitak Istre. Glaso-
vana je izborna reforma za istarski sabor, i
izborni red za općinu Pula. U novi sabor
doći će 19 hrvatskih i slovenskih zastupnika
i 25 talijanskih. Ni jedna važnija stvar ne
ć& se moći primiti ako za nju ne glasuju
32 zastupnika. U zemaljski odbor ulaze 2
hrv. zastupnika, te bez njihove privole ni
jednu važniju stvar ne će moći riješiti ze-
maljski odbor. Ovo znači da se više ne će
moći upravljati Istrom bez Hrvata i. proti
Hrvata, kako se je do sada to radilo. A to
je neprocijeniva dobit, kad se sjetimo pr-
vašnjeg istarskog sabora, u kojem Hrvati
nijesu smjeli svojim jezikom govoriti i u
kojem ni jedan se njihov predlog nije pri-
mao. Talijanska većina radila je što je i
kako je bila volja, a na hiljade je godimice
glasovala u saboru za Legine škole. U Sa-

boru konstituiranu na temelju novog izbornog '

reda, svega toga ne će biti; talijanska ve-
ćina ne smije više ništa bez hrvatske ma-
njine. |

Kako je došlo do. toga da su istarski
Talijani, koji pred godinu dana nijesu ni
htjeli čuti za Hrvate, pristali na izbornu re-
formu i stali s Hrvatima pregovarati o miru,
nije teško pogoditi, ako se sjetimo. sjajne
pobjede hrvatskog naroda u lstri pri zadnjim

izborima za carevinsko vijeće. Ona je pobjeda

polaanla. Talijajelgu silnu -jikost: brvetskog
elementa u ZR S

MANN

izmiriti stim trema,

koji se danomice jača. 'To-je jedini uzrok
talijanskoga uzmaka, a i temeljno poticalo
današnjeg narodnog sporazuma u Istri, koji
je sporazum zaista potrebit bio, e da se sve
sile uzmognu posvetiti gospodarskom prepo-
rodu Istre.

Bosna i Hercegovina. U , Musavatu“
čitamo ovaj brzojav: ,Danas me je politički
pristav Milašin oglobio sa 50 kruna što mi
prilikom jednog koncerta nije bio prsluk
potpuno zakopčan, Ehmed beg Beglerović“.
— Jednom slušatelju filozofije Srbinu Gjorgji
Mastić u Sarajevu vlada je zabranila izlazit
iz kuće u jutro prije 8 sati, a ii večer iza
6 sati, jer da agitira po kafanama. Mladić
neko vrijeme vršio tu zabranu, ali mu se
napokon dodijalo, te otišao k odijelnom pred-
stojniku Hormanu, tražeći od njega, d& se
ukine ta naredba, koja je neopravdana, a i
nesnošljiva, jer on nije nikakav kaluđer.
Horman videći da mladić ima potpuno pravo,
naredio da se Mastiću dade opet potpuna
sloboda kretanja. — U Mostaru rušili jednu
kuću. Tu blizu prolazio jedan odlični musli-
man Bakir beg Tuzlić, ali mu pulicajski
činovnik Malij htio zapriječiti prolaz. U to
isto doba neki su drugi ljudi slobodno pro-
lazili mimo ruševine te kuće. 'To uzrujalo
Bakir bega, te on Maliji, da mu se ne će
pokoriti, nego da hoće proći, kad _i drugi
ljudi slobodno prolaze. Ni ne dorekao još,
a Malij već naredio jednom stražaru, da ga
povede u zatvor. Tamo je bio preslušan i
osuđen na globu od 25 kruna. Bakir beg
odmah isplati globu i još toliku svotu položi
u korist sarajevske sirotinje, jer je cijenio,
da ovoga puta nije baš strogo po bosansku
bio suđen:

»Neue Freue Presse“ preporuča, da se
ispituju uzroci sveopćeg nezadovoljstva u
okupiranim zemljama. Eto ih, ne treba ih
tražiti: oni se nalaze u načinu uprave s Bo-
snom i Hercegovinom.

Parobrod za makarsko primorje.
U Makarskoj osnovalo se je jedno parobro-
darsko dioničko društvo. Ovo će društvo
kupiti jedan parobrod ,, Primorac“, koji će
svaki dan obaći makarsko_primorje.

Poštanske vijesti. Na 1. travnja tek.
god. stupaju u krjepost konaćni vozni ras-
poredi parobrodarskih pruga Silba - Zadar
Olib-Zadar, prema kojima rečene pruge plo-
vit će u jutro u smjeru prama Zadru a
poslije podne u obratnom smjeru,
.- Sa istim danom ponješto se preinačuju
vožnje na pruzi Pakoštane-Zadar br. 1 i 2,
te se okašnjuje tri ure vožnja pruge Šibe.

nik-Zadar. I to od utorka na način, da će ova

vožnja krećati iz Šibebenska- istoin poslije
dolaska jutrnjeg vlaka:

Rat 28/3 1908. O udružnoj konobi u

 

da se malo zabavimo ovdje potaknatom ide-
jem oživotvorenja ,vinarske udružbe u Kuni“.

Ustanova takova, mogla bi koristiti
i uspjeti: ali sa sjelom u Kuni, ona ne može