tu da ima cijeno grožđe glasovitvg , Dingača“
kojeg vino je ukusno i jako; kadro da kon-
kurira drugim vinima i popravlja ih. Usta-

novom ,konobe“ u Kuni, Potomljani svoja -

»dingača“ tamo dati ne će, a 0 Pijavičinu
ne treba ni govoriti, jer ogromna dalečina,
nezgodnost saobraćaja dijeli ih od Kune. Sa
našim prostim Rčanskim opolima, možemo
slobodno iz glave tu misao iskopati, ako
mislimo da ćemo s njima u svjetskoj trgo-
vini vina uspjeha ogromnog moći polučiti,
jer naša vina kao obično, nijesu jaka niti
toliko ukusna, da s njima druge vrsti mogu
se popravljati, već obratno; oni trebaju ja-
čeg i ukusnijeg!

Pretpostavimo da će zadruga učiniti
2-3000 Ekt. opola vina jednog tipa — nu,
to je lako i svakom trgovcu napraviti bez
troška, da primajuć ga na mjeru prama ko-
ličini jedno s drugim miješa.

Zadruga doduše uspjeti i napredovati
bi mogla; kad bi u većim gradovima usta-
novila vlastite podrume, i svoja vina pro-
davala; ali u koliko je o tom lahko govo-
riti; moramo znati da samo sa dobrom vrsti
vina možemo uspjeti — jer od riječi do čina
puti su teški i to tako lako ne ide.

Pretpostavimo, ako se konoba sagradi u
Kuni kamo bi se moglo eksportirati ? — je-
dino-na Crkvice! — gdje u slučaju višeg
saobraćaja bilo bi teško i mučno, jer luka
ta, sve je, prije neg lIska, — koja može
obim strankama dati iXakve pogodnosti.

Kod Potomlja naprotiv kad bi se usta-
novila konoba — ili u Potomlju — tad sve
četiri luke jednako su daleko i vinograda-
rima je najpovoljnije sa svakog pogleda — a
osobito onog ,Dingača“ radi; — bez kojeg,
bolje da se zadruga i ne ustanovi !

Stvar je ozbiljne naravi, te bilo bi do-
bro kad bi mi se. o tome malo ozbiljnije sa
svakog stanovišta porazgovorili i promislili
prije nego se učini išta:

Udružna takova konoba je ustanovljena
u Spljetu, gdje ima ljudi viještih trgovačkim
i inim poslima, i eto vidimo da se tek zna
da opstoji ?

U Bolu na Braču, kako se zna, radi i
* mapreduje; ali Bol je-na motu; ,Bolsko
vino“ davno je.u trgovini poznato rad svo-
jeg kvaliteta ; a opet su na upravi ,zadruge“
vrijedni, agilni, poduzetni i vješti ljudi.

Ovoliko na promišljanje, — jer svaku
bolje je. točno ispipati, prije nego se nešto
učini. Reanin vinogradar i trgovac.

_ Makarska, 29/3 1908. Famozna. pri-
znanica za Hočevara stigla je i ovdje ispod
kršnog Biokova da ju potpišu financijalni
činovnici, i stim da pogazu ovaj grad koji

=> je vazda bio na diku hrvatskog naroda. Na

žalost našla su se dva sama koji se krstu
hrvatskim imenom _i potpisaše istu, a to su

vam Petar Grubišić i Ivan_Puović. Iznosimo
im imena na uspomenu. Ovakove moralo bi

“se isključiti iz (svih hrvatskih droštava u
kojima su članovi, jer u ovakovu gospodu
od, danas, unapred svako

Jedan za sve-

 

vijećnik Dr. M.

povjerenje mora da

CRVENA HRVATSKA“

vinama. Tako je radio i u C. i u S. gdjd je

"bio prije nego ga je voda k nama donijela;

pa taj njegov rad urodio velikim i javnim
skandalima, tako da je morao bježati iz ti-
jeh mjesta. Čudimo se da iz toga nije ništa
naučio i da se nije opametio; pa ga za to
upozornjemo da se sjeti skandaloznijeh do-
gađaja u S. i u C. i da što se je dogodilo
u C. i u S. lasno se može dogoditi i u K.
Dakle u pamet dok je na vrijeme.

Gradska Kronika.

Položio ispit. Naš sugrađanin g Ivan
Margaretić položio je u "Trstu s dobrim
uspjehom ispit za pomorskog poručnika. Ra-
dujemo se: :

Općinsko vijeće. U ponedjelnik je
bilo općinsko. vijeće. Nazočno je bilo 25
vijećnika. Prisustvuje i namjestništveni sa-
vjetnik g. Skarić

Na prvoj tački dnevnoga reda imeno-
vanje je preglednika kod općinske blagajne.
Natječe se samo g. Antun Car. Za njega
glasuje 20 glasova, 4 glasovnice su bijele,
jedna pogriješna.

Za tim vijeće glasuje svotu od 7000
kruna, da se sa sjeverne strane grada, na
Pelinama probiju gradske zidine, te otvore
vrata. Nova će gradska vrata odgovarati mjestu

 

. gdje je sada Lawn-tennis vojnički. Pitala

se je u tu svrhu i potpora iz gladina za-
klade i iz fonda za izvanredne potrebe bivšeg
dubrovačkog okružja.
Treća tačka prijedlog za prodaju sv.
Jakoba. Za to su bile na vijeće podnesene
dvije molbe. Jedna od g. Dr. A. Pugliesi,
bilježnika, u. zastupstvu jedne nepoznate
osobe, koia bi se ograničavala na sam ma-
nastir, pitajuć bi li ga općina prodala ili na
dulje vremena unajmila. Druga je od kon-
sorcija za podizanje hotela u Dalmaciji, koje
bi konsorcije kupilo — kako se kaže u
molbi — uz manastir i dobar dio baštine
g. Kojakovića okolo manastira. Za tu baštinu
traži g. Kojaković 66000 kruna u ponudi
učinjenoj društvu preko općine. Na tom ze-
mljištu bi se podiglo veliki hotel. U: molbi se
traži, da se općina obaveže urediti i put do
sv. Jakoba.
Načelnik izvješćujuć o stvari sposjea
a

kako je teško općini, dotično građanstvu
se riješi posjeda, tako mila kako je sv. Ja- -

kob. Ali se nameće pitanje, smije li općina
zapriječiti jedan podhvat, od kojega se treba
nadati koristi za grad. On cijeni da ne smije.
Što se pak tiče popravka puta, on ne može
predložiti da općina preuzme kakve obaveze.

Vijećnik Liepopil protivi se prodaji.
Kad se je nazad dvije tri : godine o
istomu predmetu radilo, vijeće je bilo odlu-
čilo da se ne prodaje. To je jedan od naj-
starijih dubrovačkih spomenika. On od ho-
tela ni ne vidi velike koristi. Sve je skuplje,
a tu skupoću plaća nstvo.

Pošto je načelnik ispravio neke tvrdnje
Liepopilijeve i razjasnio, zašto se vijeće na-
zad tri godine oprlo prodaji, riječ uzimlje
ingrija. On ne .vjeruje u
društvo, jer kako vidi iz molbe, ovo jo ni
ne postoji. Ne zna se dakle hoće li do ho-
tela doći. Isto tako njemu.je žao, da se
preda iz domaćih ruka samostan. Ali & druge
strane ne zna smijemo li i kaku bi s& uopće u
građanstvu primilo, kad bi se doznalo,

g općina odbila edan

da
a i koji kad
Di oblskislo dod" bi  Pjedog ra! stra-

naca veliko poticalo. U Dubrovniku fali za to
i centar, a taj bi uprav bio sv. Jakob,
bi se o inilo, što se i

        

Strana 3.

Dum Antun Liepopili kaže, da su ga
zlo shvatili. Neka grade u sv. Jakovu, ali
samostan neka ostane.

Na prijedlog Dr. M. Čingrije glasuje se
najprije u načelu, hoće li sv sv. Jakob pro-
dati. Da se proda glasuje 17 vijećnika, a da
se preko molbe pređe na dnevni red osmmerica.

Na to se prelazi na specijalnu debatu
te se prihvaća prijedlog A upravi-
teljstva s ispravkom Dr. ingrije, koji
obavezuje društvo, da kroz godinu dana
započne radnje. Ispravak g. Kesovije da se
cijena udari od 100.000 kruna, mjesto 66.000,
kako je u prijedloga upraviteljstva, vijeće
odbija.

Zaključak glasi doslovce ovako :

Vijeće prima prvi dio predloga Sinda-
kata za gradnju i upravu svratišta i liječi-
lišta u Dalmaciji, sadržana u molbi 21 tek.
br. 1085, te — predpostaviv kao uvjet, da
Sindakat isti primi ponuda Frana Kojako-
vića učinjenu dne 30 tek. pod br. 1172:

a) odaje oblast općinskom Upraviteljstvu
da sastavi pogodbu, kojom bi se Sindakatu
ustupio samostan Sv. Jakoba sa crkvom i
sa svim okolnim zemljištem, u onom stanju
kako ga općina posjedaje, sa svim pravima i
teretima izuzam uknjiženo pravo zaloga na
korist Dubrovačkog Blagog Djela, za općin-
ski dug, već djelomično isplaćen, ,i to za
jednaku cijenu koju je zatražio Kojaković
za svoje zemljište, to jest Kruna 66,000 : —
isplativu u gotovu novcu, netom pogodba po-
stane pravomoćna odobrenjem Dalmatinskog
Zemaljskog Odbora : a uz uvjet, da radnje
naznačene u molbi dp. 21/3 t. g. Br. 1085
u koju svrhu općina nekretnine ustupa,
ima kupac započeti najdalje kroz godinu
dana pošto kupoprodajna pogodba bude odo-
brena od zemaljskog odbora, i u primjereno
vrijeme kraju privesti.

b) uoblašćuje Upraviteljstvo da učini po-
trebite korake kod Zavoda Blagog Djela, u
svrhu da se opstojeća ukniižba izbriše;

e) Otklazja se drugi dio predloga, glede
proširenja puta, pošto bi to čla općinu
znatnim troškom, za koji ova ne će za sada
da uzme nikakve obveze. -

JNS

d) Troškovi pogodbe i svi ostali skopčani _

sa istom, kao što i taksa za prenos vlasni-
štva ostali bi na teret kupca.

e) Vijeće sebi pridržaje pravo konačnog
odobrenja kupoprodajne pogodbe, te daje
nalog općinskom upraviteljstvu, u slučaju
da se do iste pogodbe dođe, da ureče na-
ročitu sjednicu u tu svrhu.

f) Kad do nikakve pogodbe ne bi došlo
do 31 Dećembra tek. god. 1908., ovaj bi
zaključak izgubio svaku moć, te za"sve
obveze i onite posljedice, imao bi- se
smatrati kao da nikad učinjen nije bio.+

g) Vijeće nalaže općinskom upraviteljstvu
da današnju odluku, skupa sa Kojakoviće-
vom ponudom, ese na znanje gorina-
znpačenom Sindakatu u svrhu da saopći kad

bi imao namiera započeti gradnju. g
Hrvatska Vjeresijska Banka dr-
žala je u nedjelju 29 o. mi svoju
dovitu glavnu skupštinu. Bilo je prisutno,
odnosno zastupano, po punomoćniku, 43
akcijonera, koji su predstavljali 586 akcija.
Nakon što su uzeti na znanje izvještaji
upravnog. vijeća i  revizijonalnog odbora,
blahu

obreni zaključni računi i podijelj
apšolutorij upravi, te prihvaćen dedog
podi-

u ve sive o razdiobi čiste do d .
.276. učka
Ki 00 di OM ore ijonarnu

-jelit će se K_60.
avnicu, kao dividenda, i
ZOI:
! . va, se
iznos od K 11.215.42 prenijeti

gadan i room LK M00 A

\ a izlučiti suviše

petu re- .